
Zaboravljena deca Srbije: Problem pristupa ministarstva podršci porodicama dece sa invaliditetom
Nedavno je objavljen treći izveštaj DRI i MDRI-S organizacija o položaju dece i odraslih sa invaliditetom koji borave u ustanovama socijalne zaštite u Srbiji.

Foto: Pexels (Cottonbro)
Izveštaj skreće pažnju na segregaciju koja je neminovna posledica života u instituciji, na izloženost dece zanemarivanju i neadekvatnoj zdravstvenoj zaštiti, uskraćivanju prava ženama na odlučivanje o sopstvenom reproduktivnom zdravlju, opasnosti od seksualnog zlostavljanja za koje nisu uspostavljeni adekvatni mehanizmi otkrivanja i procesuiranja. U izveštaju se naglašava štetnost institucionalnog smeštaja za decu, koji je opasan po psihičko i fizičko zdravlje i koji neminovno vodi pogoršanju poteškoća u razvoju.
Oni koji se prvi put upoznaju sa položajem korisnika ustanova socijalne zaštite biće potrešeni otkrićem da zbog invaliditeta neke osobe budu potpuno prepuštene sistemu koji nije sposoban da organizuje podršku, osim one koja znači segregaciju od društva, faktičko lišenje slobode i obespravljenost. Za onaj mali broj građana koji su upoznati sa ovim problemom i profesionalce koji se njime bave činjenica koja najviše uznemirava je da nadležni, pre svega ministarstvo za socijalnu zaštitu, u poslednjih nekoliko godina ne samo da nisu unapredili, već su i donosili odluke u vidu politika i zakona koje su unazadile proces unapređenja položaja osoba sa invaliditetom, njihove emancipacije i ispravljanja viševekovne nepravde prema njima.
Ministarka za socijalnu zaštitu Darija Kisić Tepavčević je dan pre objavljivanja ovog izveštaja saopštila da se spremaju nova ulaganja u institucije socijalne zaštite, verovatno sa namerom da preduhitri loše vesti koje će uslediti dan kasnije, te u želji da zamaže oči javnosti koja kao da ne zna da deci nisu bitniji okrečeni zidovi i novi nameštaj u institucijama od života u porodici. I tako, umesto da se sredstva ulažu u usluge koje će pomoći roditeljima da decu zadrže u porodici, a da uz to zadrže i svoje poslove i društveni život, ona se troše na ulepšavanje institucija u kojima će ova deca završiti zbog nedostatka podrške.
Dokaze za unazađivanje položaja dece i odraslih sa invaliditetom u socijalnoj zaštiti nalazimo i u kvantitativnim podacima sakupljenim i analiziranim od strane vladinog ekspertskog tela za pitanja siromaštva i socijalnog uključivanja. Dostupnost nekih usluga koje se pružaju u otvorenoj zajednici, u porodici i mestu življenja i obrazovanja odnosno rada osoba sa invaliditetom, je u padu ili stagnaciji, pa tako na primer usluga pomoći u kući za porodice sa decom sa invaliditetom je 2012. imala 611 korisnika, a 2018. godine 227.
Broj korisnika usluga koje su okosnica podrške mladima i odraslima da žive u zajednici, poput stanovanja uz podršku, su u značajnom padu iako je njihov broj bio nizak i 2012. kao i 2015. godine. Takođe, vrlo značajna usluga porodični saradnik beleži pad korisnika od 66 odsto između 2015. i 2018. godine, sa 1.152 na 387, i dostupna je u samo u četiri najveća grada. U isto vreme, jedini i značajan rast broja korisnika beleži usluga lični pratilac deteta, što predstavlja partikularni napredak, te otkriva nedopustivu i nezvaničnu politiku ministarstva – proširivanje jedne usluge vrši se na uštrb drugih usluga i na štetu korisnika, pa i onih koji koriste uslugu ličnog pratioca.
Takva politika i rad nadležnih institucija su neetički, ali i neustavni jer su u suprotnosti sa Konvencijom o pravima osoba sa invaliditetom koju je država Srbija inkorporirala u svoj pravni sistem donošenjem zakona o ratifikaciji ovog međunarodnog sporazuma davne 2009. godine.
Nažalost, sudije u Srbiji nisu pokazale nameru da ovu konvenciju sprovode iako se prema Ustavu potvrđeni međunarodni sporazumi mogu direktno primenjivati, što bi značilo da se na njima mogu zasnivati sudske presude. Pasivnost pravosuđa u primeni Konvencije ima znatne posledice, pre svega akumulaciju nesputane moći u organima izvršne vlasti. Iako zakonodavna uloga prema Ustavu pripada Skupštini Republike Srbije, ona se u trenutnom političkom režimu Srbije faktički ostvaruje u vladinim organima.
Svi zakoni i javni politike u oblasti socijalne zaštite su proizvod ministarstva socijalne zaštite, koje ne uvažava mišljenje i predloge drugih političkih i nepartijskih aktera u procesu proizvodnje pravnih akata i strateških dokumenata.
Ovo dovodi do koncentracije moći u rukama ljudi čija je kompetentnost u relevantnim oblastima, a posebno u oblasti međunarodnog javnog prava i obaveza države koje iz njega proističu, upitna, kao što su upitni i interesi kojima se vode a koji se ne tiču prava i socijalne zaštite.
Tekst je prvobitno objavljen na sajtu Peščanika. Autor je doktorand na Bečkom univerzitetu i istraživač u "Bečkom forumu za demokratiju i ljudska prava".
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Ima li razloga za uživanje u "mitingašima"?
21.02.2025.•
5
Prvih tri do pet sekundi videa presudni su za zadržavanje pažnje.
Žižek o protestima u Srbiji: EU pušta Vučića da radi šta hoće
18.02.2025.•
10
Nešto važno se dešava u Kini i to bi trebalo da zabrine političko rukovodstvo.
Sudije, i vi ste vlast
11.02.2025.•
18
Kao odgovor na poziv Advokatske komore Srbije upućen u nedelju 02.02.2024. godine da se podrže zahtevi studenata, Društvo sudija Srbije je istog dana na svom sajtu objavilo saopštenje.
Auto-put Teofila Pančića
10.02.2025.•
4
"Za aktivno delovanje u kulturi, osim znanja, potrebna je i hrabrost da se iskaže stav u sferi društvenog života", piše o Teofilu Pančiću novosadski pisac Siniša Tucić.
Šta sam videla u studentima?
07.02.2025.•
8
Protesti studenata, blokade, inicijative i akcije ne jenjavaju. Štaviše - sve ih je više.
Država protiv društva
05.02.2025.•
8
Kriza u Srbiji traje već puna tri meseca. Ona ne dolazi iz sukoba između političkih stranaka, koalicija, ili struja. Ona dolazi iz sukoba između države i društva.
Piše Boris Dežulović: Večni sjaj bezbednosnog uma
04.02.2025.•
9
"Čekaj bre, stani malo, šta se dešava, skočio je Vulin sa sofe, kakva sad ostavka?"
Ima li razrešenja političkoj krizi u Srbiji?
03.02.2025.•
26
Život se u Srbiji žestoko uzburkao, blokada sva tri mosta preko Dunava u Novom Sadu pokazalo je da je neraspoloženje ne malog sloja građana spram aktuelne vlasti dostiglo ogromne razmere.
Piše Siniša Tucić: Matica srpska nije "nečija" kuća
01.02.2025.•
27
Pre nego što su studenti izbačeni iz Matice srpske, predsednik ove ustanove ih je u upitao "je l' red da vi uđete u nečiju kuću i da zavodite pravila ponašanja?"
"Nadstrešnica" je naš patohistološki test - nije benigna cista već kancer
27.01.2025.•
21
Viši sudijski saradnik u Višem sudu u Novom Sadu Nadežda Joveš Grbić uputila je otvoreno pismo Društvu sudija Srbije, koje portal 021.rs objavljuje u nastavku, u celosti.
Problemi sa personalnom asistencijom u Novom Sadu: Iskustvo iz prve ruke
27.01.2025.•
1
Radnica u sferi socijalne zaštite iz Novog Sada Ana Nikolić u autorskom tesku iznosi brojne probleme sa kojima se suočavaju. Portal 021.rs prenosi tekst u celosti.
Pritisak, pritisak, pritisak...
24.01.2025.•
4
Pritisak se u opštem smislu definiše kao sila koja deluje na određenu površinu. Meri se u Paskalima, a razlikujemo atmosferski, hidrostatički, dinamički i mehanički.
Generalni štrajk
21.01.2025.•
22
Iako je pravo na štrajk jasno definisano međunarodno pravo, i sastavni deo ljudskog prava na rad, u Srbiji se ono kontinuirano gazi decenijama unazad.
Trampovo proširenje SAD - realnost ili snoviđenje
21.01.2025.•
5
Navikli smo da Sjedinjene Američke Države globalno vode istu politiku, bez obzira iz koje stranke dolazi predsednik najmoćnje države na svetu.
Zdravlja, ljubavi i blokada
10.01.2025.•
3
Zdravlja, ljubavi i blokada – najiskrenija je čestitka s kojom sam, svečano, uz čašu vina ušla u novu godinu.
Novosađani, želite besplatan javni prevoz? Može, idite u Beograd
08.01.2025.•
34
Vožnja gradskim saobraćajem je od 1. januara besplatna... u Beogradu.
Ko je pobednik u gasnom ratu?
06.01.2025.•
11
Posle nekoliko decenija izuzetno obimne isporuke došlo je do promene...
Pismo mladom novosadskom pesniku
02.01.2025.•
2
Portal 021.rs objavljuje odlomak iz romana "Pet debelih pesnika" Predraga Đurića koji je nedavno osvojio nagradu "Stevan Pešić" i koji se našao u širem izboru za NIN-ovu nagradu.
Kad su u Vojvodini počela da se prave lepa zdanja
01.01.2025.•
5
Dugo se u Vojvodini gradilo ponajviše od ćerpića, blata osušenog na suncu, koga u ovoj ravnici ima i previše.
INTERVJU Darko Bajić o očevim crtežima, Crnom bombarderu, studentima: Sivi dom se buni danas
31.12.2024.•
2
Režiser, scenarista, producent, profesor na Fakultetu dramskih umetnosti, Darko Bajić za 021.rs priča o novom filmu, izložbi radova njegovog oca Miloša, o svojim ostvarenjima i mnogim drugim temama.
Kada puknu naprednjačke laži
27.12.2024.•
38
Kakva je to država u kojoj i deca protestuju? To je država sa lošom vlašću.
Komentari 4
Tuga
Jelena
Potebna je veća finansijska i zdravstvena podrška takvim roditeljima a ne okrečene institucije, samo što je problem što to ne može na tender i niko od političke bratije ne može da se ovajdi od toga. Zato nam je stanje takvo kakvo jeste.
Mučenik
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar