REM supstitucija: Aboliranje dosadašnjeg nerada

Regulatorno telo za elektronske medije je već dugo pod anstezijom ili na veštačkom disanju.
REM supstitucija: Aboliranje dosadašnjeg nerada
Foto: Medija centar Beograd

Ovom opisu Zorana Sekulića iz agencije Fonet, izrečenog na SEEMO konferenciji, nedavno održanoj u Beogradu, nemam šta da dodam osim da je Sekulić nakon izlaganja dobio aplauz novinara iz celog regiona i specijalnih gostiju važnih međunarodnih novinarskih institucija.

Vlast i formalno nezavisni REM kao da se trude da svaki njihov korak u ovoj oblasti izazovu kontroverze. Krenuću od kršenja rokova predviđenih Zakonom o elektronskim medijima. 

Četiri člana Saveta regulatora izabrana su u poslednjih godinu i po dana, uz konstantno nepoštovanje rokova od strane skupštinskog Odbora za kulturu i informisanje. Ista praksa je nastavljena krajem oktobra, kada je započet proces za izbor novih članova koji je trebalo da počne u junu, odnosno septembru. I nikom ništa.
 
Dogovor vlasti i dela opozicije rezultirao je odlukom o formiranju Privremenog nadzornog tela za praćenje medija tokom predizborne kampanje. Nemanja Nenadić, programski direktor  nevladine organizacije Transparentnost Srbija, argumentovano i detaljno, osporio je način nastanka ovog tela dovodeći u pitanje transparentnost postupka i njegov legitimitet.
 
Kopredsedavajući Privremenog nadzornog tela za praćenje medija, Rade Veljanovski, kaže da "REM ne radi dovoljno i po zakonu, i da se zato formira Nadzorno telo za medije." Po njemu, ideja je da ovo telo ne zameni REM, već da "pomogne da se više poštuju zakoni i da stalno podseća regulatora šta su njegove obaveze". Drugim rečima, potrebno nam je novo telo koje će ukazivati da važeći Zakon o elektronskim medijima u članu 47.  precizno definiše da je pružalac medijske usluge dužan da "u toku predizborne kampanje registrovanim političkim strankama, koalicijama i kandidatima obezbedi zastupljenost bez diskriminacije"
 
Upravo zbog toga je teško razumljivo da su posle svih ovih godina, usvojenih izveštaja, kritičkih analiza, predloga, strategija i zakona, predstavnici Evropskog parlamenta aminovali nastanak jednog ovakvog tela zato što REM suštinski ne radi posao zbog kojeg je po zakonu osnovan.
 
Šest predstavnika koje je REM predložio za sastav ovog privremenog tela samo za sebe dovoljno govori. Bivši član Saveta REM-a Slobodan Cvejić je to lepo sublimirao u konstataciji da je REM u Privremeno nadzorno telo za praćenje izbora izabrao "političku reprezentaciju, a ne stručnu".
 
Korak dalje otišla je novinarka Maja Divac, koja je na Tviteru ogolila stvar do kraja: "Koji su "majstori" ovi iz REM-a, predložili sami sebe za članove Nadzornog tela za medije tokom izbora! A da oni dobro rade u REM-u, ne bi ni bilo potrebe za ovim nadzornim telom! Nije im palo na pamet da predlože nekog nezavisnog eksperta. Kakvi hohštapleri! Ovo ne sme da prođe!"
 
Sa druge strane, opozicija još nije popunila svih šest mesta što, i pored činjenice da su kopredsedavajući Olivera Zekić i Rade Veljanovski, do daljeg daje prevlast predstavnicima REM-a u ovom telu. Nadam se da će Stevan Ristić, kao predstavnik Stranke moderne Srbije, uspeti da se izbori sa izazovima rada u ovom privremenom telu. Slične izazove iz domena bezbednosti nismo uspeli da prevladamo sa drugim koleginicama i kolegama tokom kratkotrajnog zajedničkog rada u Radnoj grupi za bezbednost i zaštitu novinara, u kojoj je Stevan predstavljao Asocijaciju medija, a ja ANEM.
Privremena kopija REM-a pokazuje suštinu problema koji od svog nastanka imamo sa RRA/REM. Iako se u zvaničnim izveštajima REM-a navodi da "komercijalne televizije ne ispunjavaju ni minimalne uslove na koje su se obavezale, čime krše propisane norme za korišćenje nacionalnih frekvencija kao javnog dobra", ništa se tim povodom ne preduzima. 
 
Umesto zaštite javnog interesa, Regulator godinama štiti sebe samog, pravdajući se nesavršenošću pravnog okvira u kojem se uvek nađe neka "rupa u zakonu". Ostaje nam da pratimo da li će privremeno nadzorno telo ispuniti svoju funkciju kojom institucionalno abolira REM za njegov dosadašnji nerad. I šta će se desiti ako više-manje sve bude isto kao i do sada?
 
Tekst Verana Matića prvobitno je objavljen na sajtu Javni servis
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui

Sudije, i vi ste vlast

Kao odgovor na poziv Advokatske komore Srbije upućen u nedelju 02.02.2024. godine da se podrže zahtevi studenata, Društvo sudija Srbije je istog dana na svom sajtu objavilo saopštenje.

Auto-put Teofila Pančića

"Za aktivno delovanje u kulturi, osim znanja, potrebna je i hrabrost da se iskaže stav u sferi društvenog života", piše o Teofilu Pančiću novosadski pisac Siniša Tucić.

Država protiv društva

Kriza u Srbiji traje već puna tri meseca. Ona ne dolazi iz sukoba između političkih stranaka, koalicija, ili struja. Ona dolazi iz sukoba između države i društva.

Ima li razrešenja političkoj krizi u Srbiji?

Život se u Srbiji žestoko uzburkao, blokada sva tri mosta preko Dunava u Novom Sadu pokazalo je da je neraspoloženje ne malog sloja građana spram aktuelne vlasti dostiglo ogromne razmere.

Pritisak, pritisak, pritisak...

Pritisak se u opštem smislu definiše kao sila koja deluje na određenu površinu. Meri se u Paskalima, a razlikujemo atmosferski, hidrostatički, dinamički i mehanički.

Generalni štrajk

Iako je pravo na štrajk jasno definisano međunarodno pravo, i sastavni deo ljudskog prava na rad, u Srbiji se ono kontinuirano gazi decenijama unazad.

Zdravlja, ljubavi i blokada

Zdravlja, ljubavi i blokada – najiskrenija je čestitka s kojom sam, svečano, uz čašu vina ušla u novu godinu.

Pismo mladom novosadskom pesniku

Portal 021.rs objavljuje odlomak iz romana "Pet debelih pesnika" Predraga Đurića koji je nedavno osvojio nagradu "Stevan Pešić" i koji se našao u širem izboru za NIN-ovu nagradu.