Ima li razrešenja političkoj krizi u Srbiji?

Život se u Srbiji žestoko uzburkao, blokada sva tri mosta preko Dunava u Novom Sadu pokazalo je da je neraspoloženje ne malog sloja građana spram aktuelne vlasti dostiglo ogromne razmere.
Ima li razrešenja političkoj krizi u Srbiji?
Foto: 021.rs
Ništa manje impresivno nije bilo ni jednodnevno blokiranje Autokomande u Beogradu, najznačajnije raskrsnice u državi, odnosno kombinacija štrajka, bojkota i protesta u petak 31. Januara.
 
Sveopšta korupcija
 
Istina, naprednjaci još opstaju, ali se stiče utisak da bunt ima potencijal i za preokret na političkoj sceni države. No, za završni udar na vlast upadljivo narušenog legitimiteta nisu dovoljni samo ogromno nezadovljstvo, bes i srdžba. Potrebno je da nosilac protesta, makar u okvirnim crtama, predstavi šta je to što nudi. 
 
Ovaj narod se do sada ne jednom opekao prilikom ranijih promena vlasti nakon demonstracija i protesta. Sada traži da zna šta i ko će doći posle gotovo trinaestogodišnje vladavine Srpske napredne stranke čije je najupečatljivije obeležje bila hiperkoruptivnost u svim segmentima društva.
 
Protest i jeste zato toliko žestok i traje tri meseca jer se u osnovi zasniva na borbi protiv korupcije, zla koje se u Srbiji vekovima ne samo održava, već i razvija u sve sofisticiranije forme i poprima obeležje uobičajene svakodnevice. Tragedija na Železničkoj stanici u Novom Sadu u javnosti je percipirana kao posledica koruptivnosti, u ovom slučaju narasle do neslućenih razmera.
Žmurili na oba oka
 
Podsetimo se, prelepo zdanje Imrea Farkaša je šest decenija nakon izgadnje rekonstruisano, a sve u sklopu izgradnje brze pruge Novi Sad - Subotica. Ispostavilo se, bar javnost tako doživljava stvari, da su radovi urađeni krajnje površno, što je dovelo do padanja nadstrešnice i smrti 15 građana. 
 
Naplaćeno je čak 16 miliona evra, iako je po projektnoj kalkulaciji cena rekonstrukcije planirana na 3,5 miliona. Posebno iritira gotovo beskrajan lanac angažovanja podizvođača, što i jeste tehnika naduvavanja cena do nebeskih visina. Novac je državni, a vlast je žmurila na oba oka, pa je naplaćeno gotovo pet puta više od planiranog i to za neizvršen posao.
 
Odmah treba reći da srpska javnost već godinama bruji o mnogo krupnijih "grabeži novca". Primer autoputa "Moravski koridor" je upečatljiv. Podsetimo se, država Srbija je 2017. godine sklopila ugovor sa američkom kompanijom o izgradnji autoputa, projektna cena planirana je na 790 miliona evra, rok izgradnje je bila 2023. godina. Do danas, piše štampa, za ovaj posao je iz državne kase isplaćeno 2,15 milijardi evra, a radovi još nisu obavljeni do kraja.
Ko i šta posle
 
Korupcija je krupan problem na ovim prostorima, rak rana srpskog društva. Dešava se blizu vlasti, tu i počinje i završava. U slučaju novosaske Železničke stanice koruptivnost je direktno dovela do teške tragedije i brojnih žrtava nedužnih ljudi. Stoga je reakcija javnosti tako žestoka.
 
Možda je pravo pitanje kako da bunt građana nije već doveo do promena. Odgovor je upravo u tome što se javnosti ne predočava šta će biti nakon eventualne smene. To je i osnovni razlog zašto u buntu dominantno učestvuju samo dve grupacije, studenti i prosvetari. Nešto češće od ostalih se pridružuju umetnici i poljoprivrednici. 
 
Opozicija je slaba i rascepkana u bezbroj programski gotovo istovetnih strančica, frakcija, a u ranijem periodu je i sama dosta iskompromitovana i svesna da nema autoritet među biračima. Niti može, niti ima šta da ponudi. Ipak, daleko od toga da ne očekuje profit od bunta. A za svaku stranku jedina prava dobit je učešće u vlasti.
 
Suzdržana vlast
 
Svesna da u ovom trenutku nije po volji građana, opozicija je dugo bila relativno skrajnuta u aktuelnim dešavanjima. Držala se suzdržano i doprinos buntu iskazala kroz samo učešće, bez aktivnije vodeće uloge. Međutim, pred i tokom blokiranja novosadskh mostova, uočeni su pokušaji da se studentski bunt preusmeri u pravcu koji su poželeli opozicija i inicijativa Proglas, svojevrsni intelektualni patron opozicione scene. 
 
Reagovali su studenti Filozofskog fakulteta u Beogradu i opomenuli da nije dopušteno preuzimati i preusmeravati ponajviše studentsku pobunu. Tek toliko da se vidi kako i opozicione stranke u prvom planu imaju interes sopstvenog vođstva, sve ostalo je sporedno i u funkciji najvažnijeg. Tako su demonstracije ostale na dosadašnjem kursu i traže odgovornost, i političku, celog ešalona vlasti za neprekidno šireću koruptivnost društva.
 
Osim toga, vlast radi sve kako bi se bunt i nezadovoljstvo ugasili sami od sebe i kako bi se demonstranti okrenuli redovnim obavezama i život vratio u uobičajen kolosek. Prilikom blokada mostova i Autokomande nije primenjivala silu, već je obezbeđivala okupljanja, što je bila posledica niza napada na učesnika blokada, a u čemu je javnost kao glavne inspiratore videla upravo predstavnike vlasti i medije pod njihovom kontrolom. Uz to, vlast iščekuje da se opozicione stranke posvađaju, a da se studenti i profesori umore. Pokušala je da naglim prekidom školske godine odvrati mlade od protesta, još jednom je obećala povećanje plata prosvetarima, prepolovila je cene školarina i pojačala je hvalisanje o manjim investicija uz kampanju po manjim sredinama. Deluje da naprednjaci svoju budućnost vide u podršci koja dolazi van velikih gradskih centara poput Beograda, Novog Sada, Niša ili Kragujevca.
 
Izbori, pre ili kasnije
 
Postavlja se pitanje kako politički artikulisati studentske zahteve za promenom. Dve su mogućnosti, bar prema onome što se do sada čulo na ustalasanoj političkoj sceni. Prvi je da vlast formira novu vladu, za šta, formalno, ima glavni preduslov, većinu u Skupštini. No, potpuno je svesna da tako formirana vlada već u startu ne bi imala podršku javnosti. S obzirom na jasnu parlamentarnu većinu, ne pada joj na pamet da formira neku eskpertsku ili prelaznu vladu koja bi za osnovnu ulogu imala zadatak da u roku od nekoliko meseci raspiše i sprovede nove izbore.
 
Alternativna ponuda vlasti je momentalno raspisivanje izbora. To im svakako i najviše odgovara, jer se opozicija rasparčala na prošlogodišnjim lokalnim izborima, te je pitanje da li bi sada mogli da posmatračima pokriju svako biračko mesto i spreče zloupotrebe. Naprednjaci bi mogli da insistiraju na uslovima i zato što ne postoji mogućnost da se u kratkom vremenu bilo šta od izbornih uslova promeni nabolje, REM još jednom ne bi odigrao svoju ulogu, nastavila bi se satanizacija političkih protivnika i pumpanje popularnosti Aleksandra Vučića. 
 
Ipak, dešavanja proteklih meseci odvratile su jedan deo javnosti od vladajuće stranke, na čemu bi delimično mogla da profitira opozicija. Bolji opozicioni rezultat podrazumevao bi uslov da se opozicija u kratkom vremenu bolje organizuje, da se udruži i da kao kandidate predloži ljude od ugleda u lokalnim zajednicama, bez obzira na partijsko opredeljenje. 
Nevidljivo rešenje
 
Sa druge strane, od opozicije je upućen predlog o prelaznoj vladi. Nije, međutim, precizirano da li se bi se radilo o ekspertskoj ili političkoj vladi. U svakom slučaju, prva uloga bi bila priprema izbora u roku od tri, četiri meseca, ali i stvaranje okruženja za fer i ravnopravne uslove svih učesnika. 
 
Tu je i zahtev studenata o smeni odgovornih za korupciju na Železničkoj stanici, s tim da je precizirano da politička odgovornost u ovom slučaju obuhvata celokupnu aktuelnu vlast.
 
Očito, ponuda za razrešenje krize na srpskoj sceni ima. Međutim, predlozi vlasti i opozicije su međusobno toliko različiti da se ne vidi kako bi se razlike u kraćem periodu mogle prebroditi. Time ostaje nejasan i nevidljiv način kako bi se aktuelna politička kriza u Srbiji mogla razrešiti i kako bi se život u Srbiji mogao vratiti u uobičajenu svakodnevnicu.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui

Pritisak, pritisak, pritisak...

Pritisak se u opštem smislu definiše kao sila koja deluje na određenu površinu. Meri se u Paskalima, a razlikujemo atmosferski, hidrostatički, dinamički i mehanički.

Generalni štrajk

Iako je pravo na štrajk jasno definisano međunarodno pravo, i sastavni deo ljudskog prava na rad, u Srbiji se ono kontinuirano gazi decenijama unazad.

Zdravlja, ljubavi i blokada

Zdravlja, ljubavi i blokada – najiskrenija je čestitka s kojom sam, svečano, uz čašu vina ušla u novu godinu.

Pismo mladom novosadskom pesniku

Portal 021.rs objavljuje odlomak iz romana "Pet debelih pesnika" Predraga Đurića koji je nedavno osvojio nagradu "Stevan Pešić" i koji se našao u širem izboru za NIN-ovu nagradu.

Pa, ne mogu da ih kupe

Javnost je preplavljena vestima, blokadama, sjajnim dosetkama i još boljim transparentima studenata.

Hladni plamen koji je nadmudrio sistem

Dok razni eksperti i samoprozvani tumači stvarnosti pokušavaju da uhvate suštinu trenutnih protesta kroz prizmu starih interpretativnih modela, stvarnost im izmiče kroz prste.

Mladi su najgori

Ta neka simpatična mržnjica prema mladima dolazi, čuda li, s godinama.

Kakva je "Sloboda" Angele Merkel

Pre nekoliko dana pod naslovom "Sloboda" širom sveta pojavili su se memoari Angele Merkel, do pre tri godine kancelarke Nemačke u rekordna četiri uzastopna mandata.

Dan koji još uvek traje

"Nismo dobro", rekla je Jelena Stupljanin na protestu ispred novosadske Železničke stanice u nedelju, 17. novembra.