"Šesto čulo" postoji: Nađen gen koji obezbeđuje osećaj za prostor

Gen - poznat kao PIEZO2 - nije novo otkriće. Prvi put se u medicinskim časopisima spominje početkom 20. veka. Međutim, naučnici nisu bili svesni koliko je bitan za kontrolu dodira i svesnost pozicije tela u prostoru.

Naučnici na američkom Nacionalnom institutu za zdravlje (NIH) sada istražuju zašto je taj gen kod nekih osoba jači nego kod drugih. Njihovo istraživanje oslanja se na studije u kojima su proučavane dve pacijentkinje - jedna od devet i druga koja je imala 19 godina - koje ne poseduju gen PIEZO2.

Mutacije gena kod pacijentkinja prouzrokovale su probleme s održavanjem ravnoteže i nedostatak pojedinih oblika dodira. Pacijentkinje koje su uključene u NIH-ovu studiju genetskih mutacija imaju problema s hodanjem, deformacije kuka, prsta i stopala i abnormalno savijene kičme. Uprkos tim poteškoćama, obe su se s njima suočile oslanjajući se na vid i druga čula.

Kako bi istražili taj gen, istraživači su ih podvrgli nizu testova u vezi sa njihovom prostornom orijentacijom. Otkrili su da bez vida gube gotovo sav osećaj u vezi sa tim šta njihova tela rade.

S povezima preko očiju, one su se spoticale i teturale s jedne strane na drugu dok su pokušavale da hodaju. Asistenti su im pomagali da ne padnu. Takođe im je bilo teže da s povezom na očima lociraju predmet postavljen ispred njihovih lica, u poređenju s volonterima kod kojih je gen bio prisutan.

Osim toga, bez gledanja su teže od volontera mogle da pogode u kojem su im smeru okretani zglobovi. Nisu bile u stanju ni da osete vibracije zvučne viljuške na isti način kao kontrolni subjekti. Snimci mozga jedne od pacijentkinja otkrili su da da nije reagovala kada joj je dlan počešan metalnim predmetom. One su osetile jedan deo nadražaja, ali njihove reakcije su bile drugačije.

Pripadnici kontrolne grupe rekli su da im je bilo prijatno kada je njihov dlan dodirnut kožom s krznom. Jedna od dve pacijentkinje je međutim rekla da joj ta vrsta nadražaja nije bila prijatna, a snimak njenog mozga pokazao je drugačiji primer aktivnosti tokom testa u poređenju s pacijentima s genom PIEZO2.

Ipak, obe su imale normalne nervne sisteme, mogle su da osete bol, svrab i toplotu, a njihov mozak je radio normalno. Ovo otkriće ukazuje na to da jedna mala genetska mutacija upravlja 'šestim čulom'.

"Naša studija je istakla važnost PIEZO2 gena i čula koja kontroliše u našem svakodnevnom životu. Rezultati istraživanja pokazali su da PIEZO2 predstavlja gen dodira i propriocepcije kod čoveka, a dešifrovanje njegove uloge moglo bi da doprinese boljem razumevanju mnogih neuroloških poremećaja", rekao je doktor Karsten Boneman, viši istraživač NIH-a.