Dobitnik Nobelove nagrade za medicinu: Svako od nas ima procenat neandertalca u sebi

Ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za medicinu i fiziologiju je Šveđanin Svante Pabo za rad na genomima izumrlih hominida i ljudskoj evoluciji.
Direktor Instituta Maks PLank za evolucijsku antropologiju u Lajpcigu, švedski naučnik Svante Pabo je već više puta bio na naslovnim stranicama i stručnih i mejnstrim medija, jer uporno otkriva ono što se donedavno smatralo - nemogućim.

Na Univerzitetu Upsala studirao egiptologiju i medicinu i već to ga je navelo da pokuša da otkrije genetski materijal drevnih egipatskih mumija. Ali to se činilo nemogućim.

"Kad sam početkom osamdesetih tražio DNK u kostima izumrlih živih bića, mnogi stručnjaci su čitavo to istraživanje smatrali prilično suludim", rekao je Pabo.
 
Jer genetski materijal davno preminulih ne samo da se već odavno raspao, nego je i zagađen bakterijama i mikroorganizmima koji su nastali na ostacima. Tako se činilo, jer 1984. je Pabu i njegovim saradnicima pošlo za rukom da kloniranjem rekonstruišu DNK jedne egipatske mumije, a 1997. im je uspeo spektakularni poduhvat - rekonstrukcija genetskog materijala jednog neandertalca. Na tome su radili decenijama i tek 2014. godine su mogli da zaključe istraživanje. 
 
Zašto smo mi drugačiji?
 
Time se zapravo može reći kako je on i osnovao nauku paleogenetike, a iako više nije jedini koji istražuje u tom području i on i njegovi saradnici redovno objavljuju spektakularna otkrića. Tako je "usput" otkrio kako ostaci kostiju u pećini Denisova u Altajskom gorju na zapadu Sibira pripadaju vrsti pračoveka koji do tada nije bio poznat.
 
Kod neandertalca je utvrdio da je njegov genetski materijal bitno drugačiji od današnjeg čovjeka - ali ne sasvim. Kako se čini, susret neandertalaca s pračovekom se dogodio pre nekih 50.000 godina kad je homo sapiens napustio Afriku i krenuo da naseljava Evropu i Aziju i njegov zaključak je da svako od nas "ima od jedan do dva odsto neandertalca u sebi". 
I to je za njega ključno pitanje: "Ako želimo da znamo šta je u našem naslednom materijalu ekskluzivno ljudsko, onda se moramo pitati koje su to genetske promene koje mi svi imamo, ali nemaju i neandertalci?" Tajna čoveka, smatra ovaj naučnik, leži u tim promenama - ali procenjuje da će mu biti potrebno još najmanje deset, dvadeset godina da uđe u trag odgovoru na to pitanje.
 
Neandertalci su isto koristili alate, ali stotinama hiljada godina ništa nisu menjali. I oni su bili suočeni s morem, ali im nikad im nije palo na pamet da se otisnu na pučinu. A čovek je u samo 65.000 godina naselio i najudaljenija ostrva Pacifika. 
 
"Na neki način je sve to ludost. Mi smo ludi! Sad ćemo leteti i na Mars. Nikako ne možemo prestati", kaže Pabo.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Prolaznik

    05.10.2022 14:44
    Nauka
    Sad čekamo da nam crkva naredi šta da mislimo o postignuću ovog čoveka :/.

    Neandertalci nisu ličil na nas, jer su živeli U prirodi, a ne protiv nje. Stotinama hiljada godina nisu značajno oštetili svoja staništa.
    A mi smo uništili apsolutno sve čega smo se dotakli.
    G.nobelovac je u pravu, ludi smo.
  • E

    04.10.2022 12:30
    E
    E moj Nobelovac..puna Srbija i region Neandertalaca!!!
  • Zemlja čudesa

    04.10.2022 10:22
    Mačji kašalj
    Nije to ništa, kod nas su neandertalci na vlasti.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija

Valcer "Na lepom plavom Dunavu" ide u svemir

Povodom 200. rođendana Johana Štrausa mlađeg, Bečka turistička organizacija i Evropska svemirska agencija (ESA), kao deo rođendanske proslave, šalju čuveni valcer "Na lepom plavom Dunavu" u svemir.

Neuspešno sletanje "Atine" na Mesec

Robotizovana svemirska letelica "Atina", američke privatne kompanije "Intuitiv mašins", prevrnula se na stranu tokom sletanja na Mesec, čime je njena misija na Zemljinom satelitu prerano okončana.