Kancerogena supstanca proglašena bezbednom zbog Monsanta?
Ovaj zaključak objavljen je samo godinu dana posle upozorenja Međunarodnog centra za istraživanje kancera, institucije u sastavu SZO, da je glifosat kancerogen. Iako je ovo upozorenje izazvalo veliku pažnju javnosti, hemijska i agroindustrija nisu se predavale niti sedele skrštenih ruku i pokrenule su svoju armiju lobista u EU u Briselu.
Evropska unija ove nedelje glasa o daljoj dozvoli za pesticid. Francuska je sigurno protiv, a ukoliko njena ministarstva ne postignu saglasnost, Nemačka će se uzdržati od glasanja, čime se dovodi u pitanje većina u EU za produžetak dozvole.
Rezultat: panel stručnjaka koji savetuje Evropsku komisiju po naučnim pitanjima jednostavno je porekao ono što su izjavile kolege iz Međunarodnog instituta objavivši da glifosat prosto nije kancerogen. Upotrebljena je klasična formula krupne industrije šta god da je u pitanju - bilo osiromašeni uranijum, bilo plastične ambalaže, bilo pesticidi ili GMO - nema dokaza da je kancerogen.
Evropska komisija tako je mogla, uprkos izvesnoj nelagodi, da izađe pred Evropski parlament sa preporukom da se glifosatima produži dozvola za upotrebu za 15 godina.
Ipak, dovoljno poslanika nije izlobirano pa je EP u neobavezujućoj rezoluciji usvojio preporuku da se dozvola produži samo za sedam godina.
Pošto sadašnja dozvola za glifosate ističe u junu, potrebno je pre glasanja ojačati "naučnu" odbranu glifosata. Zato se industrija okrenula ponovo Svetskoj zadravstvenoj organizaciji koja je sada požurila da izda saopštenje da je "malo verovatno" da će oni koji upotrebljavaju pesticide sa glifosatima oboleti od kancera kao i oni koji jedu hranu tretiranu pesticidima.
Isti je slučaj bio sa osiromašenim uranijumom pre 15 godina. U monografiju su ušli samo "podobni" radovi a ostali nisu uzeti u obzir. Posle toga svi mogu da se pozivaju na "studiju" SZO kao reč nauke.
Tvrdnju SZO da glifosat nije kancerogen tumači nemački portal Dojče virtšafts nahrihten ističući da je Svetska zdravstvena organizacija ili "haotična grupa ili je pod strahovitim pritiskom".
Agencija Rojters takođe se bavi spektakularnim obrtom, pozivajući se na anonimne eksperte Svetske organizacije za hranu (FAO) i SZO, koji tvrde da hemikalija ne izaziva promene u ljudskom genotipu, a da pritom ne iznose nijedan dokaz za to. Nemački "Špigel" konstatuje da nove procene stručnjaka iz SZO i FAO idu na ruku konačnoj odluci u Briselu.
"Eksperti su nakon detaljne analize svih dostupnih podataka zaključili da za konzumente tragova glifosata u ishrani ne postoje zdravstveni rizici", rekla je za za onlajn izdanje ovog nedeljnika Angelika Tričer iz SZO. "Od državnih organa se zahteva da postave i kontrolišu granične vrednosti u cilju zaštite potrošača. Naravno, mora se uzeti u obzir da su pesticidi po sebi toksični. Otuda je odgovornije ophođenje sa njima osnovna pretpostavka za zaštitu zdravlja."
Zašto se SZO na usluzi krupne industrije? Zato što industrija finansira SZO. U početku posle Drugog svetskog rata SZO se kao deo mreže organizacija UN finansirao isključivo iz državnih budžeta, a zajednički cilj je bio unapređivanje svetskog zdravlja. I pored velikih uspeha kao što je iskorenjivanje variole sedamdesetih godina pod rukovodstvom Japanca Nakadžime, počinje finansiranje iz privatnih izvora koje je sada dostiglo dve trećine ukupnog budžeta tim pre što je većina država prezadužena i u kasama ima deficite.
Ceo tekst možete pročitati OVDE.
Profit u milijardama
Glifosat se koristi još od 70-ih godina u evropskoj poljoprivredi. Prema jednom istraživanju Univerziteta u Getingenu, hemikalija se koristi na 37 odsto njiva u Nemačkoj. Monsanto ga prodaje pod nazivom roundup i prošle godine je ostvario obrt od 4,8 milijardi dolara. Takođe, i drugi koncerni proizvode ovaj pesticid, između ostalih i neki iz EU i Kine. Vrlo je verovatno da su ovi koncerni izvršili veliki pritisak na EU.
Komentari 5
zivan
mrva
Istine radi
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar