Crnogorski pokret, kako navode, zahteva od partija koje čine koalicionu vlast u Budvi, a koje sebe smatraju procrnogorskim i idependističkim "da onemoguće ovakvo suberzivno i neprijateljsko ponašanje prema Crnoj Gori i Crnogorcima lokalne vlasti u Budvi". Ukoliko to ne učine, poručuju, biće smatrani delom antidržavnih i anticrnogorskih snaga u Crnoj Gori.
Crnogorski pokret takođe traži od nadležnih organa da se pokrene postupak vraćanja imena Petrovcu, koji se pre 2. februara 1919. godine zvao Kastel Lastva.
"O stvarnom raspoloženju građana Kastel Lastve da njihov grad ponese ime okupatora Crne Gore, Petra Karađorđevića, najbolje govori što su u tadašnjem Petrovcu ubedljivu pobedu na izborima 1920. godine odneli komunisti, tako da je Petrovac bio prva komunistička opština opština na jadranskoj, jugoslovenskoj obali. Svim gradovima u Crnoj Gori su vraćena njihova stara imena osim Petrovcu. Zaista moramo da se pitamo zašto je to tako, ako znamo da se radi o čoveku koji zaslužuje pre svih ostalih da mu se ime zauvek izbriše iz bilo kojeg toponima u Crnoj Gori", poručili su iz te stranke.
Opštinska vlast u Budvi raspisala je konkurs za sanaciju spomen-obeležja srpskom i jugoslovenskom kralju Petru Karađorđeviću koji se nalazi kod fontane, van gradskih bedema.
"Cela dinastija Karađorđevića, uključujući i kralja Petra i srpska vojska su simboli propasti i uništenja Crne Gore. Ta dinastija, silom srpske vojske i njenoga oružja, 1918. godine uklonila je crnogorsku dinastiju Petrović-Njegoš s državnoga trona, ukinula crnogorsku državu i Crnogorsku crkvu i uzrokovala propast zemlje. Posledice su zastrašujuće i izazivaju kontroverze, sporove i sukobe do današnjih dana, destabilizuju političke prilike na način koji sprečava državu da se uredi u političkom, ekonomskom, privrednom i svakom drugom pogledu", navode iz Crnogorskog pokreta.
Dodaju da veličanje okupacije, okupacione vojske i lica koja ih oličavaju, u ovome slučaju srpske vojske i kralja Petra Karađorđevića, nije samo uvreda za Crnogorce kao slobodarski narod, nego indirektni javni poziv na nasilje i mržnju prema njima.
Zbog svega toga, navode iz Crnogorskog pokreta, Tužilaštvu su predložili da pokrene postupak protiv opštine Budva zbog podsticanja međunacionalne netrpeljivosti i mržnje, provokacije upućene pripadnicima crnogorske nacije i obnavljanja spomen-obeležja koje, smatraju, slavi okupaciju, okupacionu vojsku i kralja Petra koji ih oličava.
POKS: Kralj oslobodilac ne može biti okupator
Izjavu Crnogorskog pokreta da je kralj Petar I Karađorđević "okupator i izdajnik Crne Gore", osudio je danas Pokret obnove Kraljevine Srbije.
- Okupatorom ili izdajnikom se ne može okarakterisati čovek koji je ujedinio sve Srbe u jednoj državi. Kralj Petar nije umarširao na Cetinje kao okupator, grad koji je tada bio glavni grad Crne Gore, već su narodni predstavnici, na Podgoričkoj skupštini, svojevoljno izglasali poverenje Kralju Oslobodiocu. Takođe, pisma tadašnjeg prestolonaslednika Aleksandra i njegovog dede, kralja Nikole Petrovića, svedoče o želji za ujedinjenjem srpstva i konačnom pobedom, što se naposletku i dogodilo - izjavio je predsednik POKS-a Žika Gojković.
U ovoj stranci podsećaju da je kralj Petar I Karađorđević bio oženjen crnogorskom princezom Zorkom, ćerkom kralja Nikole, koji je prilikom svog krunisanja za kralja 1910. godine izjavio da "sada postoje dve Srpske kraljevine".
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju -
LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Komentari 8
jo
teror u
Lala
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar