Meksikanci rade najviše?

Meksikanci imaju najduži, a Belgijanci najkraći radni dan, neočekivan je rezultat istraživanja među 29 industrijskih zemalja, koje je obavila Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). Time se ruši stereotip o meksičkom mentalitetu "manana" (u smislu "sutra ću").

Meksikanci u proseku rade plaćeni ili neplaćeni posao (na primer poslove u domaćinstvu) po 10 sati dnevno. Belgijanci na svim plaćenim i neplaćenim poslovima provode prosečno svega sedam sati dnevno, što je sat ispod proseka u većini drugih zemalja članica OECD.

Studija je obavljena na ljudima starosti od 15 do 64 godine u 26 zemalja članica OECD, kao i u Kini, Indiji i Južnoj Africi. U istraživanju su učestvovali i penzioneri, a računali su se i dani odmora, tako da je ispalo kako se manje radi u zemljama koje imaju duže godišnje odmore i u kojima se ljudi ranije penzionišu. U Meksiku milioni ljudi rade u sivoj ekonomiji, često za male pare. Oni uzimaju svega nekoliko slobodnih dana godišnje, radeći do starosti, dok Belgijanci obično imaju više nedelja godišnjeg odmora, a penzionišu se oko 60. godine.

Kada se uzme u obzir samo plaćeni rad, najviše rade Japanci - u proseku nešto preko šest sati dnevno. Za njima slede Južnokorejci i Meksikanci. Najmanje za platu rade Danci - ispod četiri sata dnevno.

Kućnim poslovima se najviše bave Meksikanci - prosečno više od tri sata dnevno, a najmanje Južnokorejci - sat i devetnaest minuta dnevno. Što se kuvanja tiče, njime se najmanje bave Amerikanci - u proseku svega pola sata dnevno, a najviše Turci - prosečno 74 minuta dnevno.