VIDEO: Berlinski zid srušen pre 30 godina

Srušen u euforičnom raspoloženju u novembru 1989, Berlinski zid godinama je bio mučan simbol podele Nemačke i obeležje sukoba između sovjetskog bloka i zapada.
VIDEO: Berlinski zid srušen pre 30 godina
Foto: Pixabay
Sledi pet činjenica o betonskom bedemu koji je zapadni Berlin pretvorio u enklavu u istočnom bloku. 
 
Armirani beton
 
Gradnja zida počela je 13. avgusta 1961, svega nekoliko dana nakon što je tadašnji prvi čovek DDR-a Valter Ulbriht obećao da "niko nema nameru da gradi zid". 
 
Izgrađen je kako bi se zaustavio egzodus Nemaca sa istoka na zapad (tri miliona ljudi od 1945. do 1961.). Ukupna dužina bila je 155 kilometara. Od toga su 43 kilometra zida presekla Berlin u smeru sever-jug, a s još 112 kilometara grad je izolovan od ostatka DDR-a. 
 
U većem delu zid se sastojao od 3,6 metara visokog armiranog betona s uglačanim cilindričnim vrhom kako bi se u startu obeshrabrili pokušaji penjanja preko njega. 
 
Iza istočne strane zida bio je i brisani prostor, "pojas smrti", koji je istočnonemačkim stražarima omogućio nesmetanu liniju vatre na begunce u pokušaju približavanja zidu. 
 
Najosvetljeniji deo Berlina
 
Granicu je čuvalo 7.000 graničara koji su bili razmešteni na 302 kontrolna tornja i 20 bunkera. 
 
Ulične svetiljke su postavljene na svakih 30 metara, što je zid činilo najosvetljenijim delom Berlina, u kontrastu s tamom u koju je uronio istočni Berlin. 
 
Dodatno osiguranje činili su alarmi, jarci, bodljikava žica, uređaji za automatsku paljbu i neprestane patrole vojnika s psima. 
 
 
U spomenutom brisanom prostoru, u koji nisu smeli ni istočnonemački vojnici, nemoguće je bilo sakriti tragove. 
 
Checkpoint Charlie 
 
Kroz zid se moglo preko sedam službenih graničnih prelaza. Najpoznatiji je svakako Checkpoint Charlie između današnjih četvrti Mite i Krojcberg. 
 
On je bio poprište konfrontacije SAD-a i SSSR-a u oktobru 1961. kada su tenkovi i vojnici nekoliko sati bili u punoj pripravnosti da pucaju jedni na druge nakon spora oko slobode kretanja američkog diplomate Alana Lajtera.
 
Tu je godinu posle u kiši metaka život izgubio 18-godišnji zidar Peter Fechter koji je hteo da pobegne kod sestre u zapadni Berlin. 
 
Tunel 57
 
U 28 godina postojanja zida bilo je mnogo pokušaja bega na zapad, često fatalnih. Pretpostavlja se da je između 1961. i 1989. stradalo 140 ljudi, ali tačan broj nije poznat. 
 
Međutim, bilo je i mnogo uspešnih pokušaja. Najpoznatiji prolaz bio je "tunel 57", nazvan tako jer je njime u oktobru 1964. na zapad pobeglo 57 ljudi. Prokopali su ga studenti sa zapada, bio je dug 140 metara, počevši iz podruma napuštene pekare nedaleko od zapadne strane zida.  
 
Jedan od najspektakularnijih begova na zapad je 1988. pošao za rukom istočnoberlinskoj porodici koja je preko zida preletela poljoprivrednim avionom. 
 
Inženjer elektronike Vinfried Frojdenberg nije bio te sreće. U martu 1989, samo osam meseci pre pada zida, balon kojim je preleteo betonsku barijeru srušio se iznad zapadnog dela grada. On je poslednja žrtva Berlinskog zida. 
 
Ich bin ein Berliner
 
"Ich bin ein Berliner" - četiri reči koje je izgovorio Džon Ficdžerald Kennedy tokom istorijske posete  Berlinu 26. juna 1963. ušle su u kolektivno sećanje. 
 
Dve godine nakon podizanja "zida stida", američki predsednik hteo je na nemačkom jeziku da pokaže da je zapad solidaran sa stanovnicima Berlina. 
 
Njegov naslednik Ronald Regan je 24 godine kasnije stajao za govornicom ispred Brandenburških vrata i vičući poručio sovjetskom kolegi Mihailu Gorbačovu da "sruši taj zid". 
 
Što je dve godine kasnije, uz zeleno svetlo Moskve, i učinjeno. 
 
Zid je stajao 28 godina, dva meseca i 28 dana. 
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Марина

    06.11.2019 19:10
    Да видим само ко ће спречити Русе да направе нови, дужи и већи, али много јужније од Берлина.
  • /

    06.11.2019 11:54
    /
    a sadasnju eu rasturice rus finansirajuci fasizam
    poznat scenario?
  • Nemanja

    06.11.2019 10:12
    Neverica
    Čitam komentare i ne verujem ! Pa treba da Vam bude drago sto su se nemci ujedinili pa potom I Evropa, ciji smo mi neizostavni deo! Komentari po principu „da komsiji crkne krava“. Šta nam se dogodilo da Postanemo toliki mrzitelji?!?
    Shvatise nemci na vreme da nema nevidljivih neprijatelja vec da su sami sebi bili neprijatelj broj jedan kao sto je I kod nas slucaj trenutno I istorijski!
    EU je civilizacijska tvorevina dostojna čoveka u svakom smislu te reči! Ne hrli svet u EU jer je loše, već naprotiv!
    Nije „Švaba“ kriv sto smo se mi razjedinili I što smo sada tu gde smo, krivi smo mi sami! Svaki konstitutivni narod bivse Juge odreda je kriv kao I podguzne muve, halapljivci I nezasiti prostaci!
    Tu je problem! Ne mrzi nas Angela vec mi nedovoljno volimo sebe kada biramo Sta vec biramo, cutimo I trpimo!

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Region i svet