Dopune Zakona o Krivičnom zakonu BiH, kojima se zabranjuje negiranje i kažnjavanje genocida, stupaju na snagu odmah na privremenoj osnovi, sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, bez izmena i dodatnih uslova.
Incko je nametnuo zakon o zabrani negiranja genocida samo nekoliko dana pre isteka mandata, a odluka će odmah biti objavljena na službenoj veb stranici OHR-a i u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine.
Prema izmenama Krivičnog zakona, predviđena je zatvorska kazna od šest meseci do pet godina za sve one koji javno negiraju genocid i pokušavaju opravdati ratne zločine.
"Ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovečnosti ili ratni zločin, utvrđen pravosnažnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda, pridruženom uz Londonski sporazum od 8. avgusta 1945. godine, Haškog tribunala ili Suda u BiH kazniće se kaznom zatvora od šest meseci do pet godina", navedeno je u Inckovoj odluci.
Od tri meseca do tri godine zatvora biće kažnjeni svi oni koji javno podstiču na nasilje ili mržnju usmerenu protiv grupe osoba ili člana određene grupe, s obzirom na rasu, boju kože, veroispovest, poreklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost.
U odluci visokog predstavnika predviđena je zatvorska kazna od tri godine i za one koju dodeljuju priznanja, nagrade ili odlikovanja osobama koje su pravosnažno osuđene za ratne zločine.
Ranije je Incko zatražio od vlasti RS da ponište odluke o dodeli odlikovanja bivšim visokim zvaničnicima ovog entiteta Radovanu Karadžiću, Biljani Plavšič i pokojnom Momčilu Krajišniku, koji su presudama Haškog tribunala osuđeni za ratne zločine u BiH, a vlasti RS su odbacile takav zahtev visokog predstavnika.
U saopštenju OHR-a se navodi da je Incko doneo odluku koristeći se ovlašćenjima iz Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma, prema kojima je visoki predstavnik "konačni autoritet u BiH" u pogledu Sporazuma o civilnom sprovođenju Mirovnog ugovora i posebno s obzirom na odredbu prema kojoj "pruža pomoć, kada to oceni neophodnim, u pronalaženju rešenja za sve probleme koji se pojave u vezi sa civilnim sprovođenjem Dejtonskog sporazuma".
Incko je odluku doneo pozivajući se na "bonska ovlašćenja", koja je visokom predstavniku dodelio Savet za primenu mira u BiH u decembru 1997. godine.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju -
LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Komentari 2
Jelena
Veverac
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar