
Šta podrazumeva šerijatski zakon?
Talibani su se prvi put nakon osvajanja Avganistana obratili javnosti na konferenciji za novinare u Kabulu.
Njihov portparol Zabihulah Mudžahid osvrnuo se na prava žena i kazao "kako će one imati sva prava u okviru šerijata", prenosi Euronews Srbija.
"Garantujemo sva prava žena u sklopu šerijatskog zakona. Žene mogu da rade u obrazovanju i zdravstvu. Ako je međunarodna zajednica zabrinuta, neka znaju da će naše žene imati sva prava u okviru šerijata. Naše žene su muslimanke i moraju poštovati šerijatski zakon", rekao je portparol.
Postavlja se pitanje šta je uopšte šerijatski zakon, šta on garantuje ženama, ali kakva su i prava muslimana uopšte.
Na primer, tokom prethodne talibanske vlasti u Avganistanu, između 1996. i 2001, žene su morale da budu u svojim kućama i nisu smele da ih napuštaju osim u pratnji muškarca.
Šta je šerijatski zakon?
Šerijatsko pravo je islamski pravni sistem koji deluje i kao temeljni verski moralni kodeks islama i kao pravila koja se primenjuju na sva područja života; uključujući verske obaveze, svakodnevne rutine i lična uverenja.
Uglavnom se oslanja na učenje iz Kurana i Sune (učenje i praksa Muhameda), ali se takođe temelji i na idžmi (konsenzusu muslimanskih naučnika oko neke stavke u šerijatskom zakonu) i kijasu (rešenju koja su na osnovu analogije izveli islamski pravnici).
Sve radnje su kategorizovane kao obvezne, preporučene, dopuštene ili nedozvoljene. Način na koji se primenjuje šerijatski zakon unutar društva razlikuje se među muslimanskim državama.
Zločini se dele u tri kategorije: najmanje teški (tazir), za koje kazna zavisi od odluke Suda, oni za koje se počinitelji kažnjavaju istim onim što je pretrpela njihova žrtva i najteži prekršaji (hudud) koji se smatraju zločinima protiv Boga.
Preljuba, lažna optužba za nezakonit polni odnos, konzumiranje alkohola, krađa i pljačka spadaju u najteže prekršaje, što znači da se počinitelji mogu bičevati, kamenovati, proterati ili pogubiti. Za takve zločine predviđena kazna uključuje i amputaciju dela tela.
Talibani slede ekstremnu verziju šerijata u kojoj se praktikuju javna pogubljenja i amputacije delova tela, zabranu slušanja muzike, gledanja televizije i premlaćivanje muškaraca koji se nisu molili pet puta dnevno ili su brijali bradu.
Za dela protiv druge osobe, od ubistva do napada, kažnjava se odmazdom, pri čemu se prema počinitelju postupa isto kao i prema žrtvi, stoji u enciklopediji Britanika. Ova vrsta kaznenog dela smatra se građanskim prekršajem, a ne kriminalom u tehničkom smislu, budući da država nema pravo da pokrene kazneni postupak, već samo žrtva ili porodica žrtve.
Za nekolicinu konkretnih zločina kazna zna da bude fiksna: smrt za napuštanje islama, amputacija ruke za krađu, te šake i noge za razbojništvo, smrt kamenovanjem za vanbračne seksualne odnose kada je počinitelj oženjen, 100 udaraca bičem kad je počinitelj neoženjen i 80 udaraca bičem za nedokazanu optužbu o nečednosti i za konzumiranje alkohola.
U kojim zemljama se sprovodi?
Koliko se strogo tumači i poštuje šerijatsko pravo, delomično ili u celosti, razlikuje se od zemlje do zemlje i zavisi od nadležne vlade. Neke zemlje su odlučile da usvoje nekoliko aspekata šerijatskog prava u kombinaciji sa sistemima evropskog stila, dok ga druge, uključujući Saudijsku Arabiju, Katar i Iran, mnogo radikalnije slede, piše INews.
Iako mnoge zemlje u Africi slede aspekte šerijatskog prava, uključujući Nigeriju, Keniju i Etiopiju, Sudan je prestao da ga koristi 2020. kada je službeno postao sekularna država i okončao 30 godina islamskog prava.
Zemlje u kojima se primjenjuje neka verzija šerijatskog prava su: Avganistan, Bahrein, Bruneji, Egipat, Indonezija, Iran, Irak, Malezija, Maldivi, Mauritanija, Nigerija, Pakistan, Katar, Saudijska Arabij, Ujedinjeni Arapski Emirati i Jemen.
Šerijatski zakon i prava žena
Talibani su ranije ove godine rekli da žele "pravi islamski sistem" u Avganistanu koji bi odredio prava žena i manjina, u skladu s kulturnim tradicijama i verskim pravilima.
Žene su tokom prošle talibanske vlasti morale da nose burke i nisu smele da koriste usluge zdravstvene zaštite koju je vodio muškarac, dok devojčice nisu išle u školu.
Temelj tradicionalnog islamskog zakona o prodičnim odnosima je patrijarhalne prirode. Očevi imaju pravo da sklope brak svojim ćerkama, bile one maloletne ili punoletne, ali se pravnici slažu da odrasla žena koja više nije nevina mora dati svoj izričit pristanak na brak.
Pitanje ima li ćerka devica pravo na prigovor na brak ugovoren od strane oca, predmet je rasprave među islamskim pravnicima. Neki smatraju da se njen prigovor treba uzeti u obzir, ali da on nije obvezujući, dok drugi smatraju da takav prigovor isključuje brak.
Porodični zakon
U tradicionalnom islamskom porodičnom pravu, muževi imaju pravo na poligamiju i mogu biti u zakonitom braku s najviše četiri žene. Muž je tokom braka dužan da brine o ženi i izdržava je, pod uslovom da mu je ona poslušna. Žena koja odbija dominaciju muža i koja napusti dom bez opravdanog razloga gubi svoje pravo na uzdržavanje.
Razvod braka može se postići zajedničkim dogovorom supružnika. Međutim, samo muž ima moć jednostrano raskinuti brak iz razloga odricanja. Ovde se radi o izvanparničnom postupku; odnosno muž može samovoljno da se odrekne svoje žene i za to ne odgovara nadzoru suda ili bilo kojem drugom službenom telu.
Kao i svaki pravni sistem, šerijat je složen i njegova praksa se u potpunosti oslanja na kvalitet i obuku stručnjaka, navodi BBC.
Islamski pravnici izdaju smernice i presude. Smernice koje se smatraju formalnopravnim rešenjima zovu se fetve.
Postoji pet različitih škola šerijatskog prava, a doktrine se razlikuju po tome koliko se doslovno tumače tekstovi iz kojih proizlazi šerijatsko pravo.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Region i svet
Uhapšen advokat uhapšenog gradonačelnika Istanbula, privedene i dve novinarke
28.03.2025.•
0
Gradonačelnik Istanbula Ekrem Imamoglu, koji je u pritvoru, izjavio je danas da je njegov advokat uhapšen.
Parlamentarni izbori u Australiji 3. maja
28.03.2025.•
0
Premijer Australije Entoni Albaniz raspisao je parlamentarne izbore za 3. maj.
Deca se žalila dadilji na čudovište ispod kreveta: Ispod se krio kriminalac
28.03.2025.•
0
Dadilja u Kanzasu, koja je, na zahtev uplašene dece o kojoj se starala odlučila da proveri da li ispod kreveta ima "čudovišta", tu pronašla muškarca koji se krio.
Zatvorenik u Sloveniji gradio novi zatvor pa pobegao, policija traga za njim
28.03.2025.•
0
Slovenačka policija je saopštila da traga za zatvorenikom Asmirom Sulejmanovićem (38), koji je u sredu pobegao tokom radne aktivnosti na gradilištu novog zatvora u Dobrunju.
VIDEO Crnogorski mediji: U Herceg Novom izgorela jahta jednog od vlasnika Milenijum tima
28.03.2025.•
0
U marini rizorta Portonovi u Herceg Novom oko 18 sati izbio je požar, a kako saznaje Televizija Vijesti, gorela je jedna od luksuznih jahti usidrenih u toj marini.
Potonula turistička podmornica kod Hurgade, najmanje šestoro stradalih, svi Rusi
27.03.2025.•
0
Najmanje šest osoba stradalo je kada je potonula turistička podmornica u Egiptu, a ruski konzulat je potvrdio da je reč o ruskim državljanima.
Izraelski zvaničnici zatražili od Dodika da napusti konferenciju o antisemitizmu
27.03.2025.•
28
Zvaničnici Izraela zatražili su od predsednika RS Milorada Dodika da napusti konferenciju o antisemitizmu u Jerusalimu, pošto je za njim izdata međunarodna poternica, objavili su izraelski mediji.
Policija upotrebila vodene topove i biber sprej protiv studenata u Turskoj
27.03.2025.•
2
Turska policija upotrebila je biber sprej i vodene topove protiv demonstranata i studenata na protestu u Ankari.
Sud BiH izdao naredbu za raspisivanje međunarodne poternice za Dodikom
27.03.2025.•
7
Sud Bosne i Hercegovine izdao je naredbu za raspisivanje međunarodne poternice za predsednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom i predsednikom Narodne skupštine RS Nenadom Stevandićem.
EU menja pravila o vozačkim dozvolama: Nova direktiva donosi brojne novine
27.03.2025.•
6
Evropski parlament i Evropski savet usvojili su privremeni sporazum kojim bi trebalo da se modernizuju pravila o vozačkim dozvolama, a u sklopu reformi najavljeni su i brojni noviteti.
Premijer Severne Makedonije se sastao sa mladićem koji je spasio 21 osobu iz požara
26.03.2025.•
1
Premijer Severne Makedonije Hristijan Mickoski sreo se danas sa 19-godišnjim Jovanom Kostadinovim iz Vinice koji je iz požara u kočanskoj diskoteci "Puls" spasio 21 osobu.
Sramno poglavlje u istoriji zemlje: Južna Koreja priznala nezakonitosti u programu usvajanja dece
26.03.2025.•
1
Najnovija istraga sprovedena u Južnoj Koreji otkrila je da je vlada te zemlje počinila brojna kršenja ljudskih prava.
Francuski ekstremni desničar u Izraelu na poziv njihove vlade
26.03.2025.•
1
Predsednik francuske ekstremno desničarske stranke Nacionalno okupljanje Žordan Bardela stigao je u posetu Izraelu.
Dodik: Nepokolebljiva podrška Izraelu, mnogo sličnosti između mene i Netanjahua
26.03.2025.•
9
Predsednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik izjavio je danas u Jerusalemu da postoji mnogo sličnosti između RS i Izraela, kao i njega i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua.
Jedan prevoz, dva funkcionera: Predsednik Hrvatske kasnio u Crnu Goru, premijer mu uzeo avion
26.03.2025.•
2
Razlog zbog kojeg je pomeren svečani doček hrvatskog predsednika Zorana Milanovića u Podgorici je kašnjenje u polasku, jer je isti avion koristio premijer Andrej Plenković za put u Dubrovnik.
U slučaju vanrednih situacija: Evropska komisija pozvala građane da prikupe zalihe
26.03.2025.•
3
Evropa bi trebalo da poveća zalihe ključne opreme i podstakne javnost da održava dovoljne zalihe za najmanje 72 sata u slučaju vanrednih situacija, saopštila je danas Evropska komisija.
Dodik u Srbiji i u Izraelu bez obzira na presudu: Da li je moguće raspisivanje Interpolove poternice
26.03.2025.•
4
Milorad Dodik bez problema putuje u Srbiju i Izrael, iako je u Bosni i Hercegovini tražen zbog napada na ustavni poredak.
NATO Putinu: Ako neko napadne Poljsku, uzvratićemo punom snagom
26.03.2025.•
3
Generalni sekretar NATO Mark Rute upozorio je danas u Varšavi da ko god bi zamišljao da napadne Poljsku, pravi račun bez krčmara, jer će NATO uzvratiti punom snagom, a reakcija će biti uništavajuća.
Volc preuzeo odgovornost što je novinar bio u čet grupi u kojoj se pričalo o vojnim planovima
26.03.2025.•
3
Američki savetnik za nacionalnu bezbednost Majk Volc preuzeo je "punu odgovornost" za uključivanje glavnog urednika portala Atlantik u privatni čet na Signalu, u kom se razgovaralo o vojnim planovima.
Pušten palestinski oskarovac koga su zamalo linčovali izraelski naseljenici, pa ga privela vojska
26.03.2025.•
0
Oskarovac Hamdan Balal, palestinski koreditelj dokumentarnog filma "No other land", koga je izraelska vojska zarobila nakon što su izraelski naseljenici pokušali da ga linčuju, pušten je na slobodu.
Služba socijalnog osiguranja SAD briše iz evidencije starije od 120 godina
26.03.2025.•
7
Služba socijalnog osiguranja SAD nedeljama je "čistila" neažurne podatke iz svojih evidencija, uklanjajući milione unosa u kojima su nosioci broja socijalnog osiguranja bili stariji od 120 godina.
Komentari 24
Dušica
Podbarac
Što se tiče ne-muslimana u islamskim zemljama, po pravilu šerijatski zakoni nisu obavezujući za njih, mada imaju pravo da traž pravdu i pred islamskim sudovima. Ne-muslimani, za uzvrat su obavezni da plaćaju godišnji porez zvani "Džizija" (Jizya = namet).
Ali! Za sve stanovnike "viši" ) običaji i pravila koji proističu iz Kurana ili Hadita, jesu obavezujuči, bez obzira na vereisposvet - npr. Bogohuljenje, koje se po pravilu kažnjava smrću... itd.
Sve u svemu, za razliku od ostalih religija - Islam jeste "zajednica vernika", pa time je i društvena organizacija (npr. država i zakoni) podređena religiji.
Drugim rečima, nema inkluzije i kohabitacije religija.
Tolko.
nebitna
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar