
Dug put do uništenja Severnog toka
Afera "Votergejt" zbog koje je američki predsednik Nikson 1973. godine, na početku drugog mandata, bio prinuđen da se povuče sa funkcije danas je udžbenički primer dometa istraživačkog novinarstva.

Foto: Pixabay
Lako je moguće da narednim generacijama još bolji uzor bude tekst "Detalji uništenja Severnog toka" Simura Herša nedavno postavljen na ličnom sajtu. Poznati novinar, svojevremeno dobitnik Pulicerove nagrade za istraživačke priloge o zločinima američke vojske nad civilima u Vijetnamu, ovog puta se usredsredio na najaktuelnije pitanje - sukob u Ukrajini.
U svom tekstu Herš iznosi navode o umešanosti Sjedinjenih Američkih Država u uništenje ključnog cevovodima kojim je do Evrope dolazio ruski gas. Informacije su Heršu dostavljene mejl vezom osmišljenom za jednokratnu upotrebu.
Ono što ističu kritičari Heršovog teksta jeste to da se poznati novinar koristio samo jednim neimenovanim izvorom. Nasuprot tome, američka i norveška vlast odbacili su navode iz Heršovog teksta, dok su ruski mediji i političari "prigrili" njegovu priču kao dokaz o umešanosti Ameriku u sukob u Ukrajini.
Akt rata
U svom tekstu Herš piše o tome koja je vojna jedinica navodno izvela sabotažu, ko je u američkoj vlasti osmišljavao plan, a poimence navodi i funkcionere SAD koji su učestvovali u ovome. Veliku ulogu, navodno, imali su i pripadnici pojedinih službi norveške armije. Prema Heršu, CIA je navodno strahovala da bi uništenje gasovoda moglo da se smatra aktom rata.
I bivšim američkim administracijama smetao je gasovom koji u Evropu izvozi oko 180 milijardi kubika godišnje. Procenjivali se da ovim aranžmanov Evropa, prvenstveno Nemačka, ulazi u preveliku zavisnost od ruskih energenata.
Radnih mesta 47,5 miliona
Sa druge strane i Amerima je bilo jasno da je energetska saradnja dva evropska giganta temelj na osnovu kog Nemačka sebe i druge na kontinentu izvlači od razaranja i bede Drugog svetskog rata. Bila je to kruna Brantove "istočne politike", čiji je glavni realizator bio Egon Bar, ministar za spoljnje poslove. Oko 47,5 miliona radnih mesta u Nemačkoj i još oko tri miliona u nemačkim firmama širom kontinenta, te činjenica da je Berlin među prva dva uvoznika praktično svim evropskim državama, najimpresivniji su rezultati dugogodišnje orijentacije Berlina i cele Evrope na ruski gas i naftu.
Herš navodi da je Amerima upravo uspešnost ove saradnje smetala, cenili su da preterana vezanost, pre svega Nemačke, za ruski gas ometa širenje NATO pakta na istok kontinenta. Godinama unazad Bela kuća govori o mogućem ratu u Ukrajini, a loši odnosi Kijeva sa samootcepljenim regionima na istoku zemlje ubrzano se razvijaju u militatnu atmosferu. U Vašingtonu procenjuju da bi zavisnost od ruskog gasa bila prepreka da Nemačka u slučaju sukoba izvozi novac i oružje u Ukrajinu. Iz ovakve logike iskristalisala se i ideja da se rusko-nemačka gasna saradnja, pogotovo direktna, prekine.
Nevidljive SAD
Herš navodi januar 2021. godine i raspravu u Senatu oko Bajdenovih spoljnopolitičkih imenovanja. Tedi Kruz, vođa republikanaca, u slučaju da demokrate prihvate korektivne predloge druge stranke, pristaje da se donese zakon nakon kog bi, kako doslovno kaže, "sa Severnim tokom bio kraj". Ipak, tada nije došlo do sporazuma dve strane.
No, već početkom jeseni iste godine, Bajden osniva komisiju za osmišljavanje strategije prema rusko-nemačkom gasovodu na čijem je čelu Džejk Saliven, savetnik za nacionalnu bezbednost. Formalno je trebalo da razmotri više opcija, dok je sve vreme u stvari o samo jednoj razgovarano. Odbijen je predlog mornaričkih krugova da se za razaranje upotrebi nova američka podmornica. Razlog je jednostavan, takav napad bi se relativno lako otkrio, a upravo najvažnije je da se incident sa gasovodom dogodi tako da ga je nemoguće dovesti u vezu sa SAD.
Nezapažena izjava
Prvi put Bajden gotovo najavljuje incident 7. februara na pres-konferenciji posle susreta sa nemačkim kancelarom Olafom Šolcom. "Ukoliko Rusija krene na Ukrajinu, od gasovoda neće biti ništa, dokrajčićemo ga", izravan je američki predsednik. Pre toga je zamenica državnog sekretara Viktorija Nuland rekla da će gasovod biti uništen "na ovaj ili onaj način" ako Rusija napadne Ukrajinu.
Navodno se Bajdenova grupa odlučila za diverziju na predlog nekadašnjeg ambasadora u Rusiji Vilija Bernsa. Za ovu akciju su izabrani momci iz Centra za ronjenje i spasavanje podmornica, koji nisu pod Komandom za specijalne jedinice, što omogućava da budu angažovani bez znanja čelnika Kongresa. Pitomci ovog Centra učestvovali su u akciji 1971. godine kada su ronioci u Pacifiku pronašli kabel ruske mornarice i na njega instalirali prislušne uređaje.
Norveška pomoć
SAD još od Drugog svetskog rata doživljavaju Norvešku kao važnog strateškog partnera, a neki od razloga su duga granica sa Rusijom kao i izlazak na Arktik. Sa ovom državom održavaju bliske odnose, a poslednjih godina krenuli su u intenziviranje saradnje, te renoviraju i uvećavaju mornaričku bazu, dok na samom severu postavljaju najmoderniji radar za nadziranje. Tu je još i saradnja kada je u pitanju, naravno, naoružanje.
Norvežani su, navodno, ponudili odgovore na pitanja u vezi sa lokacijom najpogodnijom za uništenje, kao i kada da se sprovede čitava akcija. Odabrano je mesto u blizini danskog ostrva Bornholm na dubini od osamdesetak metara, što zbog odsustva većih plimnih talasa, ali i zbog međusobne udaljenosti cevi dva gasovoda od samo 1,5 kilometara.
Dva dana malo
Norveški mornari su takođe i preporučili da se tradicionalna vežba BALTIKS 22 sredinom juna iskoristi kao maska za izvođenje akcije. Prethodno je Šesta flota program proširila vežbom za saradnju sa drugim institucijama u pronalasku i vađenju mina. Momci iz Paname sitija su "postali" takmičari. Tokom "nadmetanja" uspešno su postavili eksploziv u vidu cveta, na svakoj od četiri cevi. Postavljen je i tajmer naštelovan na 48 sati.
Međutim, u Bajdenovom timu navodno zaključuju da su dva dana od završetka prekratak rok, odnosno da bi stručna javnost brzo povezala incident sa tek završenim vojnim vežbama. Zahtevaju da se eksplozija aktivira daljinski, znatno kasnije. Tada se iznalazi rešenje sa bovom u kojoj je poseban sonarni uređaj.
Tako je tri meseci nakon vežbi šeste flote 26. septembra norveški avion P-8 uzleteo i izbacio bovu sa zvučnim uređajem. Nekoliko sati kasnije odjeknule su eksplozije. Tri cevi su žestoko izbušene, četvrta nije pretrpela veća oštećenja.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Region i svet
Dodik najavio moguću federaciju Republike Srpske i Srbije
23.02.2025.•
3
Predsednik RS Milorad Dodik izjavio je da odgovor ovog BiH entiteta na presudu, koju će mu izreći Sud BiH, osmišljen u dve faze, pri čemu druga faza podrazumeva izlazak RS iz Dejtonskog sporazuma.
VIDEO: Spasioci upozoravaju turiste da noćnim posetama vulkanu Etna ugrožavaju svoje živote
23.02.2025.•
0
Turisti koji se noću penju na vulkan Etna na Siciliji u patikama i laganoj odeći da bi izbliza videli erupciju koja je u toku, rizikuju svoje živote, upozorili su spasioci.
Nemci danas izlaze na birališta: Vanredni palamentarni izbori, četvrti u novijoj istoriji
23.02.2025.•
0
U Nemačkoj se održavaju vanredni parlamentarni izbori, organizovani nakon raspada trojne koalicije kancelara Olafa Šolca, a prema ispitivanjima javnog mnjenja, konzervativci imaju najveću podršku.
VIDEO: Džinovske rupe prete da "progutaju" grad u Brazilu
23.02.2025.•
0
Grad Buritikupu u brazilskom delu Amazona proglasio je vanrednu situaciju zbog pojave velikih vrtača zbog kojih su ugrožene stotine domaćinstava.
Mask: Službenici moraju da odgovore na pitanje "šta su uradili prošle nedelje" ili sledi otkaz
23.02.2025.•
3
Američki milijarder Ilon Mask, koji je na čelu Odeljenja za efikasnost vlade (DOGE), saopštio je da će savezni službenici dobiti mejl sa pitanjem "šta su uradili prošle nedelje".
Papa Franja u kritičnom stanju
23.02.2025.•
4
Zdravstveno stanje pape Franje, koji je hospitalizovan zbog obostrane upale pluća, pogoršalo se nakon "produžene respiratorne krize nalik astmi", saopšteno je iz Vatikana.
Neidentifikovani predmet pao na teritoriju Poljske: Drugi put u nedelju dana
23.02.2025.•
0
Neidentifikovani predmet pao je na imanje u poljskom mestu Čersk u Pomeranskom vojvodstvu, saopštila je portparolka Okružnog policijskog štaba u Čojnicama, Magdalena Zblevska.
Tramp u prvih mesec dana na vlasti potpisao više od 70 izvršnih uredbi
23.02.2025.•
2
Predsednik SAD Donald Tramp je za tačno mesec dana koliko je prošlo od njegove inauguracije, potpisao oko 70 izvršnih uredbi.
Viktor Orban očekuje pomoć Donalda Trampa: Najavljuje Zakon za borbu protiv nevladinih organizacija
22.02.2025.•
0
Mađarski premijer Viktor Orban kaže da želi da pređe iz tabora "pobunjenika" u tabor "pobednika", protiv onoga što je nazvao "liberalnom imperijom" i u tome računa na podršku američkog predsednika.
Dodik hoće razgovor sa opozicijom: Ali da dođu u ponedeljak do podneva, jer posle čeka Đulijanija
22.02.2025.•
5
Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik najavio je da će pozvati opozicione stranke iz ovog bosansko-hercegovačkog entiteta na razgovor, pre nego što mu Sud BiH u sredu izrekne presudu.
Hiljade Rumuna na ulicama Bukurešta: Podržavaju desnog populistu Kalina Đorđeskua
22.02.2025.•
8
Više hiljada demonstranata u Bukureštu podržalo je Kalina Đorđeskua, desničarskog populistu koji je bio favorit u predsedničkoj trci koja je poništena nekoliko dana pre drugog kruga.
Sukobi demonstranata i policije: Proruski Bugari protestuju protiv uvođenja evra
22.02.2025.•
2
Oko 1.000 stanovnika Sofije sukobilo se sa policijom na demonstracijama u glavnom gradu Bugarske protiv planova Vlade te zemlje da uvede evro.
Pripreme za samit Trampa i Putina su u toku, kaže Rusija
22.02.2025.•
1
U toku su pripreme za sastanak licem u lice američkog i ruskog predsednika Donalda Trampa i Vladimira Putina, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Rusije Sergej Rjabkov.
Nemci u nedelju izlaze na birališta
22.02.2025.•
1
Nemci izlaze na birališta u nedelju, 23. februara, a istraživanja javnog mnjenja pokazuju jasno vođstvo konzervativnog bloka na čelu sa Fridrihom Mercom.
Premijer Crne Gore povodom hapšenja studenta Luke Stojakovića: Ispitaćemo postupanje policije
22.02.2025.•
4
Premijer Crne Gore Milojko Spajić saopštio je da će zadužiti ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića da ispita postupanje policije u slučaju privođenja studenta iz Beograda Luke Stojakovića.
Gradonačelnica Los Anđelesa smenila šeficu vatrogasaca
22.02.2025.•
0
Gradonačelnica Los Anđelesa Karen Bas otpustila je šeficu vatrogasne službe tog grada koji je pre šest nedelja pretrpeo katastrofalnu štetu od više istovremenih požara.
AP tužio troje zvaničnika Trampove administracije zbog kršenja slobode govora
22.02.2025.•
0
Novinska agencija Asošiejted pres tužila je tri zvaničnika administracije predsednika SAD Donalda Trampa pozivajući se na kršenje slobode ogovora.
Napadač na Salmana Rušdija proglašen krivim za pokušaj ubistva
22.02.2025.•
3
Hadi Matar (23) koji je nožem napao pisca Salmana Rušdija 2022. godine proglašen je krivim za pokušaj ubistva, posle dvonedeljnog procesa, saopštio je sud američke države Njujork.
Dodik poziva na miting dok čeka sudsku presudu
21.02.2025.•
7
Predsednik RS Milorad Dodik pozvao je na miting u utorak ispred Narodne skupštine u Banjaluci, dan pre izricanja sudske presude zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
VIDEO: Francuski desničar otkazao govor zbog nacističkog gesta na skupu gde treba da bude i Tramp
21.02.2025.•
1
Predsednik vodeće francuske ekstremno desničarske partije Nacionalno okupljanje Žordan Bardela otkazao je govor na skupu istaknutih konzervativaca u Vašingtonu.
Trampov "krstaški rat" protiv papirnih slamčica: Iskrena ljubav prema plastici, hir ili nova zarada?
21.02.2025.•
5
Donald Tramp je tokom predizborne kampanje 2020. godine prodavao "brendirane" plastične slamčice i na njima zaradio pola miliona dolara, dok je u drugom mandatu potpuno zabranio papirne slamčice.
Komentari 4
BjelogrdićBezMorala
Samo napred, najbolji ste, ako ne i jedini!
///
Anonimus
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar