U memorijalnom centru će, kako je najavljeno, biti pohranjeni posmrtni ostaci pripadnika svih vojski iz vremena Drugog svetskog rata.
Gradonačelnik Stoca Stjepan Bošković izrazio je želju da taj grad bude "mesto sećanja na sve žrtve Blajburške tragedije, križnih puteva toga vremena i mesto mira i pijeteta prema žrtvama", preneli su sarajevski mediji.
"Želimo da ovaj prostor bude memorijalni centar, gde ćemo te ostatke pohraniti kako bi se moglo doći i pomoliti za duše svih pokojnih, ne samo jedne, nego za duše svih vojski koje su završile u tome vremenu na ovim prostorima", istakao je Bošković.
Prema njegovim rečima, "cilj je od Stoca napraviti lokalitet na kojem, svojim poštovanjem prema svim žrtvama, ne bi povredili nikoga niti napravili razdor među ljudima koji tu žive".
Govoreći o upozorenju visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita da se "komemoracije žrtvama ne smiju koristiti za umanjivanje zločina koje su počinile nacističke snage i njihovi saveznici tokom Drugog svetskog rata" i da je "isticanje ustaških i drugih fašističkih simbola uvredljivo", Bošković je naglasio da "ovo nije mesto koje će na bilo koji način kompromitirati žrtve, od kojih su mnogi bili nevini, već da oni samo odaju poštovanje i mole se za pokoj duša".
Predsednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva Ante Beljo izjavio je da je Blajburška tragedija "najveća tragedija hrvatskog naroda, jer je veliki broj Hrvata na jedan ili drugi način likvidiran".
"Pitanje je koliko je tu žrtava bilo. To najbolje znaju oni krajevi koji su te tragedije proživeli u najgorem obliku. A ovde, u istočnom delu Hercegovine, to je bilo najtragičnije, jer je ovde počeo partizanski ustanak", izjavio je Beljo.
Prema njegovim rečima, tragedija u Blajburgu "nema veze s ustaštvom, koje je bilo formirano kao posledica ubistva Stjepana Radića i terora koji je hrvatski narod proživljavao u prvoj Jugoslaviji".
Misu na Radimlji ove godine predvodio je penzionisani vrhbosanski pomoćni biskup Pero Sudar.
Slučaj Blajburg odnosi se na događaj iz maja 1945. godine kada je na desetine hiljada vojnika i civila povezanih sa snagama Osovine, koji su bežali iz Jugoslavije, bilo ponovo vraćeno u zemlju i tu ubijeno.
Događaj je dobio ime po koruškom pograničnom mestu Blajburg na tadašnjoj austrijsko-jugoslovenskoj granici, gde se odigrao najveći broj repatrijacija.
Pripadnike ili saradnike nacističkih režima ubili su pripadnici Jugoslovenske armije, a među nastradalima je najviše bilo Hrvata, pripadnika ustaša i domobrana.
Komentari 10
zztop
Zemlja čudesa
Zorans
Nikola Pasic i Kralj Aleksandar
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar