
Danas se obeležava 80 godina od iskrcavanja na Normandiju - jedan od ključnih momenata rata
Pre osamdeset godina, 6. juna 1944, Amerikanci, Britanci, kojima su bile pridružene i jedinice iz Kanade, Australije, Južne Afrike, kao i drugih zemalja, započeli su iskrcavanje u Normandiji.
Bio je to jedan od ključnih momenata Drugog svetskog rata, pošto je iskrcavanje označilo postepeno otvaranje još jednog fronta protiv Nemačke.
Još od 1941, zvanična Moskva naglašavala je predstavnicima zvaničnog Londona i Vašingtona neophodnost otvaranja drugog fronta na evropskom kontinentu, kako bi ratni napori Sovjetskog Saveza bili koliko-toliko rasterećeni.
Predsednik SAD Frenklin Ruzvelt i britanski premijer Vinston Čerčil obavezali su se konačno sovjetskim saveznicima 1942. godine da će otvoriti drugi front. Planirano je da invazija usledi 1943, što je potom odlagano.
Iako su saveznici izvršili invaziju na Siciliju leta 1943, posle oslobođenja severnoafričkih francuskih poseda, Maroka, Alžira, Tunisa, što je dalje značilo da je novi front, u Italiji, otvoren, to zapravo nije bitno pomoglo Sovjetima, odnosno prilikama na Istočnom frontu.
Tek operacijom Overlord, stvaranjem fronta u Francuskoj, moglo se govoriti da su Sovjeti unekoliko rasterećeni.
Postojala je takođe svest u Vašingtonu i Londonu da se konačna bitka za Berlin približava, pa su viši ciljevi nalagali da se direktno učešće na terenu više ne odlaže.
Na insistiranje Amerikanaca kao lokacija za invaziju odabran je prostor koji podrazumeva najbrži pravac napredovanja ka Nemačkoj, odnosno Berlinu - Normandija.
Prethodno je bilo u opticaju više mogućih zona invazije, između ostalog i Balkan, što je odbačeno zbog odlučnog stava Amerikanaca.
Invaziji je takođe prethodilo više operacija zavaravanja Nemaca, s namerom da se oni uvere da iskrcavanje očekuju drugde. Invazija u Normandiju u Berlinu uglavnom nije smatrana verovatnom zbog činjenice da je taj pojas bio nepogodan a čvrsto utvrđen. Nemci su na obale Normandije postavili brojne čelične prepreke, izgrađena je mreža bunkera, utvrđenja, ogromne zone su minirane.
Operacija utvrđivanja međutim nikada nije okončana. Takođe, nemačka komanda više nije raspolagala dovoljnim brojem vojnika.
Planiranje invazije, pod rukovodstvom britanskog generala Frederika Morgana, započelo je marta 1943. Njegov plan je usvojen, da bi potom bio prilagođen, prerađen, tokom januara 1944.
Invazija na Normandiju bila je najveća desantna operacija u istoriji. Samo iskrcavanje, kodno ime bilo je Neptun, podrazumevalo je desant trupa, sa mora i iz vazduha, i zaposedanje prostora za dalji prihvat invazionih trupa.
Tog 6. juna 1944. 156.000 savezničkih vojnika prebačeno je preko La Manša. Nasuprot saveznicima na tom potezu nalazilo se oko 50.000 pripadnika nemačkih trupa.
Amfibijskom i vazdušnom desantu prethodila je masivna artiljerijska priprema iz vazduha, sa brodova, sa oko 12.000 letelica i oko 1.200 ratnih plovila.
Prevashodni cilj bilo je zaposedanje prostora na plažama, na pet lokacija, kako bi bio omogućen prihvat novih brojnijih snaga, odnosno obrazovan mostobran.
Invazionim trupama komandovao je britanski general Bernard Montgomeri. Vrhovni zapovednik savezničkih snaga u Evropi bio je američki general Dvajt Ajzenhauer.
Mornaričkim jedinicima zapovedao je admiral Bertram Remzi, koji je prethodno pokazao uspeh prilikom iskrcavanja u Severnoj Africi i na Siciliji. Činilo ih je 6.939 plovila, među njima 4.126 transportnih brodova i čamaca i 1.213 ratnih brodova.
Podršku iz vazduha, pod komandom maršala Traforda Li Melorija, činilo je 12.000 letelica. Pritom je za sam vazdušni desant poslužilo približno 1.000 transportnih aviona.
Izvršeno je oko 14.000 borbenih letova jurišne avijacije. Na utvrđene nemačke položaje, takozvani Atlantski bedem, bačeno je više od 10.000 tona bombi.
Uspehu iskrcavanja doprinele su i vremenske prilike. Nemci su verovali da po tako lošem vremenu iskrcavanje nije verovatno, pa su zapravo uhvaćeni nespremni.
Nemačkim snagama na tom potezu komandovao je feldmaršal Ervin Romel, koji se inače u vreme invazije nalazio u Nemačkoj, na proslavi rođendana supruge.
Padobranski desant približno 24.000 vojnika, Britanaca, Amerikanaca i Kanađana, dogodio se negde posle ponoći, prvih minuta 6. juna 1944. Iskrcavanje je započelo u 6.30. Zona invazije bila je dužine 80 kilometara, na pet sektora, plaža nazvanih Juta, Omaha, Sord, Džuno i Gold.
Pritom su teški vremenski uslovi remetili predviđen tempo. Snažan vetar pomerio je plovila dalje od predviđenih lokacija za iskrcavanje. Invazione trupe su sve vreme bile izložene jakim vatrenim dejstvima Nemaca. Posebno su velike žrtve bile u sektoru Omahe.
Tokom prvog dana planirani ciljevi nisu ostvareni, osim na zonama Džuno i Gold. Ipak, po cenu stravičnih žrtava, stvorena su uporišta na kopnu Normandije.
Tokom "Dana D" saveznički gubici bili su bitno veći od nemačkih. Iz stroja je izbačeno oko 10.000 savezničkih vojnika od čega je 4.414 poginulo.
Svih pet zona iskrcavanja povezano je tek 12. juna.
Potom je tokom naredne tri sedmice trajalo prikupljanje novih savezničkih trupa koje su pristizale. Bitka za Normandiju potrajala je zatim još dva meseca.
Izvesnu pomoć na terenu pružio je i francuski pokret otpora.
Postepeno, do kraja avgusta, u Francusku je bilo dopremljeno tri miliona savezničkih vojnika.
Pariz je oslobođen, posle sedmodnevnih operacija, 25. avgusta 1944.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Region i svet
Orbanova kampanja protiv članstva Ukrajine u EU: Najveći "neprijatelji" Zelenski i Fon der Lajen
20.04.2025.•
0
Mađanskim građanima ovih dana na kućne adrese stižu glasački listići sa jednostavnim pitanjem: "Podržavate li članstvo Ukrajine u Evropskoj uniji?"
VIDEO Ponovo eruptirao vulkan Marapi u Indoneziji: Izbacio pepeo kilometar u vis
20.04.2025.•
0
Vulkan Marapi u Indoneziji, koji se nalazi u provinciji Zapadna Sumatra, ponovo je eruptirao, izbacujući vulkanski pepeo do 1.000 metara iznad svog vrha, prenela je VNA.
Varljivo uskršnje primirje Rusije i Ukrajine: Razmena vatre i zarobljenika
20.04.2025.•
0
Ukrajina i Rusija obavile su uskršnju razmenu zarobljenika, ali praznični prekid vatre je, međutim, kratkog daha.
Tramp redom "načestitao" Uskrs: Na tapetu "ludi" levičari, pospani Bajden i kradljivci izbora
20.04.2025.•
0
Američki predsednik Donald Tramp je na svojoj društvenoj mreži "Trut Soušal" uputio neuobičajenu čestitku za Uskrs, koju je iskoristio da napadne "lude levičare" i svog prethodnika Džoa Bajdena.
Bratanac i telohranitelj Andrije Mandića ranio dve osobe
20.04.2025.•
0
Podgoričanin Danilo Mandić (35) predao se sinoć policiji nakon što je, kako se sumnja, tokom incidenta u centru grada ranio sugrađane Darka Perovića i Arisa Turkovića.
DHL obustavlja isporuku paketa iznad 800 dolara u SAD zbog Trampovih carina
20.04.2025.•
0
Kompanija DHL ekspres saopštila je da obustavlja isporuku paketa u SAD, vrednijih od 800 dolara, zbog značajnog povećanja birokratije na carini posle uvođenja novog sistema o carinama.
Izrealski ministar finansija predložio potpunu okupaciju Gaze
20.04.2025.•
0
Izraelski ministar finasija, ultradesničar Becalel Smotrič, zatražio je da se potpuno okupira Pojas Gaze i, kako je rekao, "ako se pokaže neophodno da se uvede vojna uprava".
Crnogorska policija na granici sa Srbijom zaustavila krijumčare i automobil koji traži Interpol
20.04.2025.•
0
Crnogorska policija je u dve odvojene akcije zaustavila i privela krijumčare alkoholom koji su dolazili iz pravca Srbije i zadržala jednog srpskog državljanina u automobilu koji potražuje Interpol.
Američki državljanin poginuo na planini Maglić
20.04.2025.•
0
Rano jutros pronađeno je i transportovano telo poginulog planinara koji je juče stradao na planini Maglić, u Bosni i Hercegovini.
Žena u Brazilu poslala porodici otrovna čokoladna jaja za Uskrs - umro sedmogodišnji dečak
20.04.2025.•
0
U brazilskoj državi Maranjao uhapšena je tridesetpetogodišnja žena osumnjičena da je ubila sedmogodišnjeg dečaka koji je pojeo otrovano uskršnje čokoladno jaje koje je poslala njegovoj porodici.
Istraživanje: Najveća pretnja reputaciji brendova su Ilon Mask i zloupotreba AI
20.04.2025.•
1
Povezivanje sa Ilonom Maskom, kao i zloupotreba veštačke inteligencije, među najsigurnijim su načinima da kompanije nanesu štetu svojim brendovima.
Belgijski tinejdžeri optuženi za šverc mrava vrednih preko 7.000 dolara
20.04.2025.•
0
Dvojica belgijskih tinejdžera optužena su u utorak za krijumčarenje divljih vrsta nakon što su ih kenijske vlasti zatekle s hiljadama mrava spakovanih u epruvete, piše CNN.
Indijac uhapšen na aerodromu u Lusaki sa više od dva miliona dolara u koferu
19.04.2025.•
0
Carina Zambije saopštila je da je uhapsila državljanina Indije koji je pokušao iz zemlje da iznese više od dva miliona dolara u gotovini i pola miliona dolara u zlatu preko aerodroma u Lusaki.
Rusija se povukla iz sporazuma o Barencovom moru sa Norveškom, Finskom i Švedskom
19.04.2025.•
1
Ruska vlada stavila je van snage sporazum o saradnji u Barencovom moru i evro-arktičkom regionu, potpisan sa Norveškom, Švedskom i Finskom 2007. godine.
Iran i SAD razgovaraće na ekspertskom nivou o nuklearnom programu Teherana
19.04.2025.•
0
Eksperti Irana i SAD razgovaraće o detaljima mogućeg sporazuma o nuklearnom programu Teherana, rekao je danas iranski ministar inostranih poslova Abas Aragči posle druge runde pregovora u Rimu.
Turska: Oko sto traktora blokiralo puteve pridruživši se protestima opozicije
19.04.2025.•
1
Oko sto osoba na traktorima blokiralo je danas puteve u centru Turske pridruživši se novim antivladinim demonstracijama u organizaciji glavne opozicone socijaldemokratske partije CHP.
Zelenski o Putinovoj objavi uskršnjeg primirja: Novi pokušaj igranja ljudskim životima
19.04.2025.•
0
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski optužio je predsednika Rusije Vladimira Putina za pokušaj igranja sa ljudskim životima, posle Putinove objave o uskršnjem primirju.
U udesu kod Prnjavora poginuli poslanik Republike Srpske, njegova supruga i dete
19.04.2025.•
2
U saobraćajnoj nesreći danas je poginuo poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Srđan Todorović, njegova supruga i maloletno dete, prenela je RTRS.
VIDEO: U Kočanima održan protest porodica poginulih u diskoteci Puls
19.04.2025.•
0
Porodice poginulih u požaru u diskoteci "Puls" praćene stotinama građana Kočana danas su po treći put protestovale ulicama tog makedonskog grada.
Putin naredio uskršnji prekid vatre u Ukrajini
19.04.2025.•
0
Ruski predsednik Vladimir Putin naredio je jednodnevni uskršnji prekid vatre u Ukrajini, saopštio je danas Kremlj.
Evropska komisija predlaže raniju primenu nekih delova Pakta o migraciji i azilu
19.04.2025.•
0
Evropska komisija predložila je da se ubrza sprovođenje određenih elemenata Pakta o migraciji i azilu koji je usvojen prošle godine i treba da se primenjuje od juna 2026.
Komentari 7
Plaćač poreza
Lazar
Amerikanci su oslobodili Zapadnu Evropu i stvarno ulozili u njenu ekonomiju (Marsalov plan), demokratiju i gradjanske slobode.
Istocnu Evropu su “oslobodili” Sovjeti i odmah nametnuli opresivan sistem u kome su vlast i privilegije "crvenih oslobodilaca" bili iznad gradjanskih sloboda.
Zadnjih decenija Amerikanci su doneli haos i nesrecu mnogim zemljama na Bliskom Istoku. Danas to vidimo u Gazi.
Zamenik zamenika
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar