
Nemački parlament u ponedeljak glasa o poverenju vladi na zahtev Šolca: Želi vanredne izbore
Nemački parlament će u ponedeljak glasati o poverenju vladi, na zahtev kancelara Olafa Šolca, čija je namera da mu bude izglasano nepoverenje, što je uslov za raspisivanje vanrednih izbora.

Foto: Pixabay
Prema nemačkom ustavu, odluku o održavanju vanrednih saveznih izbora ne mogu doneti poslanici Bundestaga, niti kancelar. Do prevremenog raspuštanja parlamenta može doći samo na dva načina.
U prvom slučaju, ako kandidat za kancelara ne dobije parlamentarnu većinu, najmanje 367 glasova u Bundestagu od 733 mesta, nemački predsednik može da raspusti parlament, ali to se nikada nije desilo u istoriji Savezne Republike Nemačke.
U drugom slučaju, kancelar može zatražiti glasanje o poverenju u Bundestagu, kako bi video da li ima dovoljnu podršku parlamenta. Ako ne dobije većinu, on zvanično traži od predsednika države da raspusti Bundestag u roku od 21 dan.
Nakon raspuštanja parlamenta, izbori moraju biti održani u roku od 60 dana. U Saveznoj Republici Nemačkoj do sada su prevremeni izbori organizovani tri puta – 1972, 1983. i 2005. godine, prenosi Dojče vele.
Vili Brant, prvi kancelar iz Socijaldemokratske partije (SPD), vladao je u koaliciji sa neoliberalnom Slobodnom demokratskom partijom (FDP) od 1969, a njegova Ostpolitika – politika prema Istoku – dovela je do glasanja o poverenju 1972. godine.
Brant je nastavio sa politikom približavanja Istoku tokom Hladnog rata, kako bi olakšao odnose sa socijalističkim istočnoevropskim blokom, što je tada bio veoma kontroverzan potez u Zapadnoj Nemačkoj.
Došlo je do velikih podela unutar vlade, zbog čega je nekoliko poslanika SPD i FDP podnelo ostavke. Nakon toga je odnosu Bundestagu bio izjednačen, pa su Brant i opozicione CDU i CSU imali po 248 poslanika u Bundestagu.
Zbog toga je Brant tražio glasanje o poverenju Bundestagu, sa ciljem da ga izgubi, kako bi njegovo kancelarsko mesto ponovo potvrdili birači na vanrednim izborima. Njegov potez su žestoko kritikovali ustavni pravnici, koji su tvrdili da namerno gubljenje glasanja o poverenju nije u skladu sa duhom ustava.
Brant je, međutim, ostao pri svom planu i 20. septembra 1972. izgubio je glasanje o poverenju, kako je i planirao.
Na vanrednim izborima Brant je ponovo izabran za kancelara, jer je SPD dobio 45,8 odsto glasova, što je socijalistima najbolji rezultat ikada, a odziv birača od 91,1 odsto je najveći u istoriji.
Helmut Kol iz CDU bio je odgovoran za druge prevremene izbore 1983. On je preuzeo vlast nakon glasanja o poverenju tadašnjem kancelaru Helmutu Šmitu u oktobru 1982. Većina parlamentaraca je bila protiv Šmita zbog razlika oko njegove ekonomske i bezbednosne politike.
Pošto je Kolova koalicija CDU/CSU i FDP došla na vlast glasanjem o poverenju, a ne opštim izborima, on je želeo dodatni legitimitet, pa je tražio glasanje o poverenju, koje je namerno izgubio 17. decembra 1982, što je rezultiralo raspuštanjem Bundestaga.
Neki poslanici Bundestaga su to ocenili neprihvatljivim i podneli su žalbu Saveznom ustavnom sudu. Posle 41 dana saslušanja, sudije su odobrile Kolov put ka novim izborima, ali su naglasili da je glasanje o poverenju dozvoljeno samo tokom "prave krize".
Vanredni izbori su održani 6. marta 1983. i Kol je dobio jasnu većinu.
Gerhard Šreder iz SPD inicirao je treće prevremene izbore 2005. On je u to vreme bio kancelar u koaliciji sa Zelenima.
Socijalisti su tada počeli da gube podršku zbog Šrederovih kontroverznih reformi Agende 2010, koje su drastično promenile društveni sistem i tržište rada. On je tražio glasanje o poverenju, koje je namerno izgubio 1. jula 2005. i izazvao vanredne izbore.
Ispostavilo se da mu je računica bila pogrešna, jer je na izborima 18. septembra 2005. koalicija CDU/CSU Angele Merkel dobila tesnu većinu. To je bio početak šesnaestogodišnje vladavine Angele Merkel.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Region i svet
Viktor Orban očekuje pomoć Donalda Trampa: Najavljuje Zakon za borbu protiv nevladinih organizacija
22.02.2025.•
0
Mađarski premijer Viktor Orban kaže da želi da pređe iz tabora "pobunjenika" u tabor "pobednika", protiv onoga što je nazvao "liberalnom imperijom" i u tome računa na podršku američkog predsednika.
Dodik hoće razgovor sa opozicijom: Ali da dođu u ponedeljak do podneva, jer posle čeka Đulijanija
22.02.2025.•
4
Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik najavio je da će pozvati opozicione stranke iz ovog bosansko-hercegovačkog entiteta na razgovor, pre nego što mu Sud BiH u sredu izrekne presudu.
Hiljade Rumuna na ulicama Bukurešta: Podržavaju desnog populistu Kalina Đorđeskua
22.02.2025.•
7
Više hiljada demonstranata u Bukureštu podržalo je Kalina Đorđeskua, desničarskog populistu koji je bio favorit u predsedničkoj trci koja je poništena nekoliko dana pre drugog kruga.
Sukobi demonstranata i policije: Proruski Bugari protestuju protiv uvođenja evra
22.02.2025.•
2
Oko 1.000 stanovnika Sofije sukobilo se sa policijom na demonstracijama u glavnom gradu Bugarske protiv planova Vlade te zemlje da uvede evro.
Pripreme za samit Trampa i Putina su u toku, kaže Rusija
22.02.2025.•
1
U toku su pripreme za sastanak licem u lice američkog i ruskog predsednika Donalda Trampa i Vladimira Putina, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Rusije Sergej Rjabkov.
Nemci u nedelju izlaze na birališta
22.02.2025.•
1
Nemci izlaze na birališta u nedelju, 23. februara, a istraživanja javnog mnjenja pokazuju jasno vođstvo konzervativnog bloka na čelu sa Fridrihom Mercom.
Premijer Crne Gore povodom hapšenja studenta Luke Stojakovića: Ispitaćemo postupanje policije
22.02.2025.•
4
Premijer Crne Gore Milojko Spajić saopštio je da će zadužiti ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića da ispita postupanje policije u slučaju privođenja studenta iz Beograda Luke Stojakovića.
Gradonačelnica Los Anđelesa smenila šeficu vatrogasaca
22.02.2025.•
0
Gradonačelnica Los Anđelesa Karen Bas otpustila je šeficu vatrogasne službe tog grada koji je pre šest nedelja pretrpeo katastrofalnu štetu od više istovremenih požara.
AP tužio troje zvaničnika Trampove administracije zbog kršenja slobode govora
22.02.2025.•
0
Novinska agencija Asošiejted pres tužila je tri zvaničnika administracije predsednika SAD Donalda Trampa pozivajući se na kršenje slobode ogovora.
Napadač na Salmana Rušdija proglašen krivim za pokušaj ubistva
22.02.2025.•
3
Hadi Matar (23) koji je nožem napao pisca Salmana Rušdija 2022. godine proglašen je krivim za pokušaj ubistva, posle dvonedeljnog procesa, saopštio je sud američke države Njujork.
Dodik poziva na miting dok čeka sudsku presudu
21.02.2025.•
7
Predsednik RS Milorad Dodik pozvao je na miting u utorak ispred Narodne skupštine u Banjaluci, dan pre izricanja sudske presude zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
VIDEO: Francuski desničar otkazao govor zbog nacističkog gesta na skupu gde treba da bude i Tramp
21.02.2025.•
1
Predsednik vodeće francuske ekstremno desničarske partije Nacionalno okupljanje Žordan Bardela otkazao je govor na skupu istaknutih konzervativaca u Vašingtonu.
Trampov "krstaški rat" protiv papirnih slamčica: Iskrena ljubav prema plastici, hir ili nova zarada?
21.02.2025.•
5
Donald Tramp je tokom predizborne kampanje 2020. godine prodavao "brendirane" plastične slamčice i na njima zaradio pola miliona dolara, dok je u drugom mandatu potpuno zabranio papirne slamčice.
U sudaru autobusa i kamiona u Brazilu poginulo 12 studenata, vozač optužen za ubistvo ih nehata
21.02.2025.•
0
Autobus koji je prevozio studente i kamion, sudarili su se na putu u jugoistočnom Brazilu, pri čemu je poginulo 12 putnika, a povređena je 21 osoba, saopštile su brazilske vlasti.
Putin: Zbog terorizma prošle godine osuđeno više od 1.000 ljudi
21.02.2025.•
2
Rusko pravosuđe osudilo je 1.075 ljudi zbog "terorizma" 2024. godine, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin, dok je u toku silovit obračun s kritičarama rata u Ukrajini.
Netanjahu naredio akcije na Zapadnoj obali nakon eksplozija u autobusima u Izraelu
21.02.2025.•
2
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu naredio je danas "intenzivne akcije" na Zapadnoj obali nakon eksplozija u autobusima u Bat Jamu, u centralnom delu Izraela.
Ministar finansija SAD: Vašington spreman da preispita sankcije Moskvi
21.02.2025.•
0
SAD su spremne da pooštre ili ublaže sankcije Rusiji, u zavisnosti od ishoda pregovora o rešavanju sukoba u Ukrajini, izjavio je američki ministar finansija Skot Besent.
Otkriven tunel za krijumčarenje droge između Maroka i španske Seute
20.02.2025.•
0
Španske vlasti otkrile su tunel za šverc droge koji povezuje Maroko sa španskom teritorijom Seuta u severnoj Africi.
Tramp: Rusija drži "karte u rukama" u vezi sa Ukrajinom
20.02.2025.•
6
Predsednik SAD Donald Tramp rekao je da Moskva "drži karte u rukama" u pregovorima oko okončanja rata u Ukrajini.
Spreman novi paket sankcija za Rusiju
19.02.2025.•
8
Stalni predstavnici članica EU saopštili su danas da su se dogovorili o 16. paketu sankcija Rusiji.
Zakomplikovalo se zdravstveno stanje pape Franje: Ima obostranu upalu pluća
19.02.2025.•
2
Papa Franja ima obostranu upalu pluća, saopštio je Vatikan kasno sinoć pošto su testovi pokazali dalje komplikacije njegovog zdravstvenog stanja.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar