Analizom 643.600 članaka objavljenim na sajtovima mreže Pravda u 45 zemalja od decembra 2024. do marta ove godine, utvrđeno je da je više od polovine (52 odsto) sadržaja namenjeno bivšim sovjetskim republikama i balkanskim državama, uprkos tome što njihova populacija ima mali udeo u ukupnoj publici koju pokriva mreža, saopštio je Centar za informacije, demokratiju i građanstvo na Američkom univerzitetu u Bugarskoj koji je sproveo istraživanje sa kompanijom Sensika tehnolodžis.
Mreža Pravda se pojavila kada su ruski državni mediji Raša tudej i Sputnjik zabranjeni širom EU posle invazije Rusije na Ukrajinu 2022. godine. Do početka 2025. postala je "globalni dezinformacioni ekosistem" koji čini oko 190 sajtova u 83 zemlje, prenoseći rusku propagandu na desetine drugih jezika, navodi se u saopštenju Centra.
"Analiza pokazuje sofisticiranu operaciju strateški ciljanih informacija koncentrisanih na bivše sovjetske države i balkanske zemlje", navodi se u izveštaju i dodaje da je koncentracija članaka po stanovniku u tim regionima više od 50 puta veća nego u zapadnim demokratijama.
To pokazuje, ocenjuje se u izveštaju, da je cilj oblikovanje narativa i korišćenje informacija kao alata za širenje uticaja "u regionima od strateške geopolitičke vrednosti za Kremlj, sa potencijalnim implikacijama na demokratske procese, socijalnu koheziju i regionalnu stabilnost".
"U suštini, dezinformacije Pravde nastoje da potkopaju evroatlantsku orijentaciju regiona produbljivanjem unutrašnjih podela i podsticanjem nepoverenja u demokratske institucije", saopštio je Centar.
Moldavija je glavni cilj ruskih dezinformacija, sa 56 puta većim brojem objavljenih članaka po stanovniku nego u zapadnoj Evropi.
Slede Letonija i Estonija, a na četvrtom mestu je Srbija, gde je broj članaka 31 put veći.
U prvih 10 zemalja su Jermenija, Litvanija, Gruzija, Slovačka, Bugarska i Češka.
Bivše sovjetske republike (Moldavija, Letonija, Estonija, Jermenija, Litvanija, Gruzija, Ukrajina) dobijaju 35,8 odsto ukupnog sadržaja mreže Pravda, uprkos tome što čine samo 5,8 odsto pokrivene populacije.
Balkanske zemlje (Srbija, Bugarska, Slovenija, Albanija, Severna Makedonija, Hrvatska, Grčka) čine 3,2 odsto stanovništva a dobijaju 16,2 odsto sadržaja.
Nasuprot tome, zapadna Evropa (Danska, Portugal, Španija, Francuska, Norveška, Kipar, Holandija, Nemačka, Italija, Švedska, Belgija, Velika Britanija, Švajcarska, Irska) prima samo 21,3 odsto sadržaja iako čini 43,7 odsto populacije.
U izveštaju se preporučuje uspostavljanje panevropske strukture strateških komunikacija kao odgovora na sofisticiranu rusku kampanju, uz ocenu da to treba da bude strateški prioritet, zajedno sa odbrambenim merama.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju -
LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Komentari 1
Vavra
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar