Život pape Franje: "Moji ljudi su siromašni i ja sam jedan od njih"

Papa Franja preminuo je u 89. godini. Njegov život obeležilo je putovanje od Buenos Ajresa do Vatikana.
Život pape Franje: "Moji ljudi su siromašni i ja sam jedan od njih"
Foto: Beta (AP Photo/Andrew Medichini)
Uprkos njegovom rezervisanom karakteru — njegova zvanična biografija sastoji se od samo nekoliko redova, barem do njegovog imenovanja za nadbiskupa Buenos Ajresa — postao je referentna tačka zbog snažnih stavova koje je zauzeo tokom dramatične finansijske krize koja je zahvatila zemlju 2001. godine.
 
Rođen je u Buenos Ajresu 17. decembra 1936. godine, kao sin italijanskih imigranata. 
 
Njegov otac Mario bio je računovođa zaposlen na železnici, a majka Regina Sivori bila je posvećena supruga koja je brinula o njihovih petoro dece. Diplomirao je kao hemijski tehničar, a zatim je izabrao put sveštenstva. 
Studije humanističkih nauka završio je u Čileu, a u Argentinu se vratio 1963. godine i diplomirao filozofiju. Od 1964. do 1965. predavao je književnost i psihologiju na Koledžu Bezgrešnog Začeća u Santa Feu, a 1966. godine iste predmete predavao je u Buenos Ajresu. Od 1967. do 1970. studirao je i diplomirao teologiju.
 
Trinaestog decembra 1969. godine za sveštenika ga je zaredio nadbiskup Ramon Hose Kasteljano. Obuku je nastavio između 1970. i 1971. godine na Univerzitetu Alkala de Enares u Španiji, a 22. aprila 1973. godine položio je svoje doživotne zavete kod jezuita. Po povratku u Argentinu, bio je magistar novaka u Vilja Barilariju u San Migelu; profesor na Teološkom fakultetu u San Migelu; konsultant Provincije Družbe Isusove i rektor Kolehio Maksimo Teološko-filozofskog fakulteta.
Do 1979. godine bio je provincijal jezuita u Argentini, a zatim se vratio radu u univerzitetskom sektoru i od 1980. do 1986. godine ponovo je bio rektor Kolehio de San Hose, kao i paroh, ponovo u San Migelu. U martu 1986. godine otišao je u Nemačku da završi doktorsku tezu; njegovi pretpostavljeni su ga zatim poslali u Kolehio del Salvador u Buenos Ajresu, a potom u jezuitsku crkvu u gradu Kordobi kao duhovnika i ispovednika.
 
Kardinal Antonio Kvaracino ga je želeo za bliskog saradnika, te ga je papa Jovan Pavle II 1992. godine imenovao pomoćnim biskupom Buenos Ajresa. Za svoje biskupsko geslo izabrao je miserando atque eligendo (milošću i izborom), a na svoj grb je stavio simbol Družbe Isusove, IHS.
 
Nakom smrti kardinala Kvaracina, 1998. godine postao je nadbiskup, primas Argentine. Tri godine kasnije, na konzistoriju 21. februara 2001. godine, Jovan Pavle II ga je imenovao kardinalom. Zamolio je vernike da ne dolaze u Rim da proslave njegovo imenovanje za kardinala, već da ono što bi potrošili na putovanje doniraju siromašnima. 
 
U oktobru 2001. godine imenovan je generalnim relatorom na 10. redovnoj generalnoj skupštini Biskupske sinode o biskupskoj službi. Ovaj zadatak mu je poveren u poslednjem trenutku kao zamena za kardinala Edvarda Majkla Egana, nadbiskupa Njujorka, koji je bio primoran da ostane u svojoj domovini zbog terorističkih napada 11. septembra. Na Sinodi je posebno naglasio "proročku misiju biskupa", njegovo biće "proroka pravde", njegovu dužnost da "neprestano propoveda" socijalni nauk Crkve i da "izrazi autentičan sud u pitanjima vere i morala".
 
U međuvremenu, kardinal Bergoljo je postajao sve popularniji u Latinskoj Americi. Uprkos tome, nikada nije napustio svoj trezven pristup niti strog način života, koji su neki definisali kao gotovo "asketski". U tom duhu siromaštva, odbio je da bude imenovan za predsednika Argentinske biskupske konferencije 2002. godine, ali je tri godine kasnije izabran, a zatim 2008. godine ponovo potvrđen na još jedan trogodišnji mandat. U međuvremenu, u aprilu 2005. godine učestvovao je na konklavi na kojoj je izabran papa Benedikt XVI.
 
Kao nadbiskup Buenos Ajresa — dijeceze sa više od tri miliona stanovnika — osmislio je misionarski projekat zasnovan na zajedništvu i evangelizaciji. Imao je četiri glavna cilja: otvorene i bratske zajednice, informisane laike koji igraju vodeću ulogu, napore evangelizacije usmerene na svakog stanovnika grada i pomoć siromašnima i bolesnima. Cilj mu je bio reevangelizacija Buenos Ajresa, "uzimajući u obzir one koji tamo žive, njegovu strukturu i istoriju". Tražio je od sveštenika i laika da rade zajedno. 
 
U septembru 2009. godine pokrenuo je kampanju solidarnosti povodom dvestogodišnjice nezavisnosti zemlje. Do 2016. godine trebalo je da se osnuje dvesta dobrotvornih agencija. Na kontinentalnom nivou, mnogo je očekivao od uticaja poruke Konferencije u Aparecidi 2007. godine, do te mere da ju je opisao kao "Evangelii Nuntiandi Latinske Amerike".
 
"Moji ljudi su siromašni i ja sam jedan od njih", rekao je više puta, objašnjavajući svoju odluku da živi u stanu i sam sebi kuva večeru. Uvek je savetovao svoje sveštenike da pokazuju milosrđe i apostolsku hrabrost i da drže svoja vrata otvorena za sve. Najgore što se može dogoditi Crkvi, rekao je u nekoliko navrata, "jeste ono što je de Lubak nazvao duhovnom svetskošću", što znači "biti usredsređen na sebe". A kada govori o socijalnoj pravdi, pre svega poziva ljude da uzmu Katehizam, da ponovo otkriju Deset Božjih zapovesti i Blaženstva. Njegov projekat je jednostavan: ako sledite Hrista, shvatate da je "gaženje ljudskog dostojanstva ozbiljan greh".
Papa Franja je preduzeo niz značajnih koraka ka modernizaciji Katoličke crkve. Njegova enciklika "Laudato si'" (Hvaljen budi) iz 2015. godine predstavlja snažan poziv na zaštitu životne sredine i borbu protiv klimatskih promena, pozivajući na "ekološko obraćenje". Takođe, aktivno se bavi pitanjima migracija, siromaštva i socijalne nejednakosti, pozivajući na solidarnost i pravdu. Njegovi diplomatski napori su bili ključni u obnovi odnosa između Sjedinjenih Američkih Država i Kube.
 
Međutim, njegov pontifikat nije prošao bez izazova. Suočio se sa kritikama zbog načina na koji se Crkva nosi sa slučajevima seksualnog zlostavljanja, kao i sa unutrašnjim podelama unutar Vatikana. Njegovi napori za reformu vatikanske birokratije nailazili su na otpor. Uprkos tome, papa Franja nastavlja da inspiriše milione ljudi širom sveta svojom skromnošću, duhovnošću i posvećenošću socijalnoj pravdi. Njegovi govori i akcije često odražavaju duboko razumevanje savremenih globalnih izazova, pozivajući na dijalog i saradnju.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Pirzio Biroli

    21.04.2025 11:01
    Bio je dobar i plemenit čovek, kojem su otvorena rajska vrata!

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Region i svet