Kako piše
"Blic", za razliku od naše zemlje, Hrvatska je zaštitila čak 15 nematerijalnih dobara, Bugarska pet, a Makedonija tri. Pitanje koje se postavlja u ovom trenutku jeste zašto se na toj listi nalazi samo slava i da li je to jedino nematerijalno dobro koje Srbija ima.
Srbija je 2010. ratifikovala Uneskovu Konvenciju o zaštiti i očuvanju nematerijalnog nasleđa. Iste godine počela je primena konvencije i stvoreni su uslovi da Srbija može da predlaže elemente nematerijalnog kulturnog nasleđa. Nominaciju porodične slave za upis na listu pripremio je Etnografski muzej u Beogradu, a još jedna od opcija bio je i praznik "Đurđevdan".
Za tri godine, od kako je uvrštena je u Registar nematerijalnog kulturnog nasleđa Uneska, Srbija je samo zaštitila slave, dok je, na primer, Hrvatska 2009. godine zaštitila čak sedam materijalnih dobara. Postavlja se pitanje zar nismo mogli više. Iz Ministarstva kulture i informisanja kažu da je to "logično" jer je Hrvatska 2003. ratifikovana u Registar nematerijalnih dobara, a Srbija tek sedam godina kasnije.
"Svaka zemlja članica Uneska u toku jedne godine može da uputi u proceduru usvajanja samo jedan nominacijski predlog, a period evaluacije i samog upisa iznosi oko dve godine, što određuje tempo i broj ostvarenih upisa. Srbija je 2013. godine, kao prvi predlog, uputila u proceduru za upis element "Porodična slava" na Uneskovu Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa, koji je i upisan 2014. godine", kažu za "Blic" u Ministarstvu kulture i informisanja.
U Ministarstvu dodaju i da je veliki značaj u zaštiti slave jer se time doprinosi očuvanju ovog nematerijalnog nasleđa.
"Bitno je da slava, pored regionalnog i nacionalnog značaja, bude priznata i prepoznata na širem međunarodnom nivou. Upis na Uneskove liste, u skladu sa odredbama Konvencije, doprinose boljoj vidljivosti nematerijalnog kulturnog nasleđa, podizanju svesti o njegovom značaju, ali obavezuje državu i nadležne ustanove da obezbede njegovo održanje i očuvanje", navode u Ministarstvu.
U Nacionalni registar nematerijalnog kulturnog nasleđa do danas su upisana 34 elementa, a u toku je rad na pripremi i upisu novih elemenata.
"Što se tiče Uneskovih lista, Ministarstvo kulture i informisanja je, na osnovu odluka Nacionalnog komiteta za nematerijalno kulturno nasleđe, 2016. godine uputilo u proceduru za upis elementa "Kolo, tradicionalna narodna igra" za upis u 2017. godini. Konačna odluka o upisu ovog elementa na Reprezentativnu listu biće doneta u decembru ove godine. Ministarstvo kulture i informisanja je, ove godine, uputilo Unesku predlog elementa "Pevanje uz gusle" za upis na Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva u 2018. godini", objašnjavaju oni.
Osim slave, kola i pevanje uz gusle, u 34 elemenata nematerijalnog nasleđa su i molitva (đurđevdanski obred), belmuž, običaj izlivanja i paljenja ratarskih sveća, izrada pirotskog kačkavalja, pirotsko ćilimarstvo, filigranski zanat (Krist Beriša, kujundžija iz Kraljeva), klesarski zanat (Bela Voda), pazarske mantije (tradicionalni način pripreme), zlakuska lončarija.
Na listi su takođe i kosovski vez, groktalica, pevanje iz vika, erski humor, Rumenka, sviranje na gajdama, frulaška praksa, sviranje na kavalu, naivno slikarstvo Slovaka, Lazarice u Sirinićkoj župi, izrada drvenih čutura u selu Pilica, Vukov sabor, ojkača, "Vranjska gradska pesma" i čuvanje Hristovog groba, Pirotsko pripovedanje, Đurđevdan, rakija šljivovica, kazandžijski zanat, Staparsko ćilimarstvo, znanje i veština pravljenja kajmaka i poslednji je cipovka, odnosno znanje i umeće pripremanja tradicionalnog hleba u Vojvodini.
.jpg "I zvanično: Granica za aflatoksin u mleku se ne spušta još godinu dana")
.jpg "Izdato manje građevinskih dozvola: Pogledajte gde se najviše gradi")
.jpg "Na suđenju Milovanu Brkiću svedočili urednici Pinka")
Komentari 4
/
LALA
Kosta
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar