Psiholozi i psihoterapeuti savetuju građanima da otvoreno razgovaraju o svojim problemima, prenosi
N1.
Građani Srbije su u prethodne tri decenije preživeli ratove, bombardovanje, sankcije, drastičan pad životnog standarda, siromaštvo i borbu za egzistenciju. Psiholog Marko Tomašević rekao je za N1 da sve te stvari utiču na mentalno zdravlje čoveka tako što otvaraju emocionalne rane.
Kaže da je psihološko savetovalište "Mozaik" sprovelo onlajn anketu koja je pokazala da su pored ratova, građani u velikoj meri traumatizovani siromaštvom, te da je oko 20 odsto ispitanika navelo da je u jednom trenutku gladovalo zbog nemaštine, a reč je, kako ističe, o ljudima koji imaju pristup internetu.
"To sve ostavlja snažne posledice, a ne priča se o tome. Trauma ostavlja dublje posledice od stresa, emocionalne rane se teže zaceljuju", ukazuje Tomašević.
Profesorka Nevena Čalovska Hercog, porodični psihoterapeut i neuropsihijatar, upozorila je da stres ima ružnu osobinu da se akumilira, te da se problemi ne mogu rešiti čarobnim štapićem, već da je potrebna sveobuhvatna promena ponašanja celokupne drušvene zajednice.
"Znamo da je u svetu četvrtina do petina stanovništva ugroženog mentalnog zdravlja. Možete zamisliti kako je onda kod nas gde su se stabilizovala traumatska iskustva. Mi smo na ivici da normalizujemo to da smo u traumi", istakla je ona.
Gosti TV N1 izneli su podatak i da je ogroman broj ljudi traumatizovan negativnim sadržajem u medijima, i da senzacionalistički način izveštavnja nanosi štetu. Ljudi se, kako objašnjavaju, onda uplaše i neće da pričaju o svojim doživljajima, jer ne žele da na taj način budu predstavljeni u javnosti. Profesorka Čalovska Hercog podsetila je da procene govore da će do 2020. depresija biti na drugom mestu po učestalosti od svih bolesti na svetu, i objašnjava da nije čovek taj koji se promenio, već se promenio način života, jer dnevno primamo 1.000 puta više informacija nego ranije.
"Čovek nije opremljen za sve to, važno je praviti selekciju šta je bitno, a šta ne. Istovremeno je važna briga o fizičkom zdravlju", poručila je ona.
Tomašević je dodao da otuđivanje dovodi do većeg rizika za mentalne poremećaje, zbog čega je važno da ljudi pričaju o svojim traumama, da znaju da nisu usamljeni. Zato je, nadovezala se Čalovska Hercog, važno gajiti kvalitetne interpersonalne odnose sa bliskim ljudima.
"Podrška porodice je važna. Nekada je moguća pomoć i bez stručnjaka. Nije uvek lek antidepresiv i hospitalizacija", poručila je ona.
Gosti N1 rekli su i da se menja odnos građana prema mentalnom zdravlju i da psihoterapeuti, makar u gradovima, danas imaju više posla, ali da su ljudi koji im se obraćaju i dalje u velikoj meri stigmatizovani.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju -
LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Komentari 8
Zbog Tebe
Možda niste informisani da je EU zabranila Bromozepam, kao škodljiv.
Informacija je potekla od psihijatra koji je primio slučaj. Nemam potrebe da izmišljam.
Malo detalja:
Slučaj 01.
- Čovek privatnik, protok klijenata, žena počinje da uzima redovno Bromozepam, da bi se smirila i lakše zaspala. Nakon 6 meseci, razvija se psihoza kao strah od veće grupe ljudi.
Više se ne usuđuje da izađe iz kuće, ne sme da ode ni do marketa.
Dolaze do psihijatra u javnom sektoru i dobijaju tu informaciju o Bromozepamu, kao i da je potrebno dugotrajno lečenje, osim prekida uzimanja.
Nakon dužeg perioda plaćanja privatnog psihijatra, dolazi do razmirica zbog sume izdvojene za lečenje od Bromozepama, brak puca, razvode se. Nije mi poznat krajnji ishoid lečenja te žene. Žao mi je tih ljudi.
Slučaj 02. Vama možda smešan.
Pas, lesika rase, ima strahove od naglih zvukova, kao posledica bombardovanja 1999-te.
Vlasnice mu daju Bromozepam u hrani, kako bi bio miran kad ga izvedu u šetnju.
Nakon nekoliko meseci, stanje kod psa je sve gore.
Pas je završio tako što su ga odveli kdo veterinara da ga trajno uspava.
Verovatno ne znate informaciju da su lekari u Britaniji otkrili mehanizam demontaže DNK,
koji se odigra u prvih 12 sati nakon smrti. Sama informacija koja to okine, onemogućava presađivanje organa od čoveka kod koga se desila smrt. Informacija se širi brzo, biohemijski. Otkriće je staro manje od 2 godine.
jli
zzzz
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar