Ilustrativni dokaz teze da mladi ne biraju posao jeste i podatak da mnogi, tačnije trećina zarađuje radeći poslove ispod svojih kvalifikacija - mada su oni sa fakultetskom diplomom imali još manje sreće jer je gotovo polovina tih akademski obrazovanih osoba angažovana na radnom mestu za koje je potrebna srednja škola, piše "Politika".
Više od polovine mladih promenilo bi sadašnji posao, pre svega zbog niske zarade, loših uslova rada i nesigurnosti radnog mesta. Ovo su samo neki od najzanimljivijih podataka izvedenih iz istraživanja Fondacije "Centar za demokratiju" pod nazivom "Mladi i dostojanstven rad", realizovanog na reprezentativnom uzorku mladih osoba, starosti od 16 do 30 godina, u četiri regiona Srbije.
Istraživanje koje je tokom jula obavljeno u saradnji sa filijalama Nacionalne službe za zapošljavanje takođe je pokazalo da 39 odsto ne prima naknadu za prevoz na poslu, 42 odsto ih ne prima naknadu za prekovremeni rad, a gotovo isti procenat njih nema plaćen topli obrok. Svaki peti zaposleni ne ostvaruje prava iz socijalnog osiguranja, a svakom četvrtom je uskraćeno pravo na plaćeno bolovanje ili plaćen godišnji odmor.
"Položaj mladih u Srbiji znatno je nepovoljniji od položaja ostalih starosnih grupa i daleko nepovoljniji od položaja njihovih vršnjaka u zemljama članicama Evropske unije. Mladi veoma teško nalaze posao, a kada ga i nađu, najčešće je to posao ispod njihovih kvalifikacija, privremen ili povremen i slabije plaćen od onih koje obavljaju stalno zaposleni. Kada se proglašavaju tehnološki viškovi, mladi su prvi 'izbor' poslodavca, jer postoji uverenje da će se stariji radnici teže zaposliti od mladih. Zato su stope zaposlenosti mladih dvostruko niže od odraslog stanovništva, dok je stopa nezaposlenosti mladih dvostruko veća od stope nezaposlenosti odraslih", kaže Sarita Bradaš, psiholog i autorka ovog istraživanja.
Dodaje da posebno zabrinjava podatak da skoro svaka peta mlada osoba niti radi, niti je u obrazovnom procesu. Na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje duže od godinu dana nalazi se više od trećine ispitanih mladih, a dugoročna nezaposlenost najviša je među nezaposlenima sa najvišim obrazovanjem, koji imaju zvanje mastera ili doktora nauka. Gotovo polovina najobrazovanijih nalazi se na birou duže od godinu dana.
Ova studija pokazala je i da su prilikom ulaska na tržište rada mladi najčešće angažovani u neformalnoj ekonomiji. Uglavnom rade na crno, odnosno na određeno vreme, a veliki broj njih obavlja privremeno-povremene poslove.
"Najviše zaposlenih na neodređeno vreme radi u javnom sektoru u Beogradu i Vojvodini, ima završene master ili integrisane studije (spojene diplomske i master studije) i muškarci su. Poslednji dostupni podaci zvanične statistike pokazuju da mladi imaju za 20 odsto niže mesečne zarade u odnosu na starije radnike", navodi Bradaš.
Ostatak teksta čitajte u Politici.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju -
LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Komentari 12
AAA
nikola
Mlad sa iskustvom
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar