Na koji vid "ekstremnog" siromaštva je premijerka konkretno mislila kada je to izgovorila na predstavljanju trećeg izveštaja o socijalnom uključivanju i smanjenju siromaštva za period od 2014. do 2017. godine, list Danas nije uspeo da sazna u kabinetu premijerke. Pojašnjenje se, ipak, nalazi na sajtu Vladinog Tima za socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva gde se, prema podacima iz 2017. godine, navodi da "osnovne potrebe ne može da zadovolji približno 500.000 stanovnika, odnosno 7,2 odsto ukupnog broja stanovnika".
"Stopa apsolutnog siromaštva se neznatno smanjuje u posmatranom izveštajnom periodu, iako je i dalje nešto viša nego tokom perioda od 2008. do 2012. godine", navodi se na ovom sajtu, piše
Danas.
Konkretno, pre 13 godina, tačnije 2006. godine, stopa siromaštva u Srbiji bila je na 8,8 odsto, da bi dve godine kasnije bila na najnižem nivou - od 6,1 odsto. Narednih godina, siromaštvo se u Srbiji povećavalo, 2012. procenat siromašnih bio je 6,3 odsto, da bi već naredne 2013. godine porasla na 7,3 odsto.
I dok u Srbiji i dalje postoji terminološki razlika između apsolutnog i ekstremnog siromaštva, gde se apsolutno siromašnim smatra svako ne može da zadovolji minimalne potrebe, a ekstremnim oni koji nemaju praktično ni za hleb, u EU ovakva razlika ne postoji. Svako ko dnevno raspolaže sa manje od 1,9 dolara je po evropskim standardima ekstremno siromašan. U Srbiji je takvih, i prema podacima Svetske banke, nekih sedam odsto, odnosno na nivou smo Rumunije od zemalja u okruženju, a gori od Hrvatske ili Bugarske. Manje siromašnih nego u Srbiji je u Iranu, Ukrajini, Tadžikistanu, Gruziji, Brazilu, Peruu...
Premijerku tako, osim zvaničnih podataka Vlade, demantuje i Svetska banka, ali najviše praksa, odnoso pola miliona građana koji nemaju dnevno na raspolaganju više od 200, ili na mesečnom nivou 6.000 dinara.
Podaci Vladinog Tima pokazuju i da je najugroženije stanovništvo izvan urbanih područja, posebno u centralnoj, ali i južnoj i istočnoj Srbiji, deca uzrasta do 14 godina, kao i mladi do 24 godine. Međutim, nisu samo "apsolutno siromašni" siromašni, već i oni koji žive ispod linije siromaštva. Ispod te linije se nalazi jednočlano domaćinstvo čija je potrošnja manja od 12.000 dinara, dok je u slučaju četvoročlane porodice sa dvoje dece mlađe od 14 godina linija siromaštva na 32.522 dinara.
Premijerka je, istim povodom, rekla i da se smanjuje stopa rizika od siromaštva, ali i da su rezultati u toj oblasti, i "pored vidnog napretka, daleko od željenih". Što nije tačno, napredak se vidi poslednjih nekoliko godina, ali je pre pet godina, na primer, stopa rizika bila manja nego pre dve godine, od kada su i poslednji podaci Republičkog zavoda za statistiku.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju -
LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Komentari 32
Buni
KALUĐER...
RVosha
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar