Kako piše
Blic, posle deonice Ub-Lajkovac na Koridoru 11, koja se ispočetka radi u dužini od 2,5 kilometara jer su se, prema izjavama ministarke građevinarstva Zorane Mihajlović, pojavile ozbiljne pukotine zbog upotrebe loših materijala i loše gradnje domaćih izvođača "Puteva Užice" i "Planuma", asfalt je popucao i na Koridoru 10 u dužini od 150 metara na deonici između Proseka i Bancareva.
Zajedničko i za jednu i za drugu deonicu je da su oštećene iako još nisu ni otvorene za saobraćaj. Ako se ima u vidu da se prošle godine potporni zid na Koridoru 10 u Grdeličkoj klisuri srušio čak tri puta, javnost je opravdano zabrinuta za kvalitet građevinskih radova na najvećim saobraćajnicama u zemlji.
U JP "Koridori Srbije" ističu da su do sada izgradili više od 200 kilometara deonica autoputa Koridora 10, a pojavile su se pukotine u dužini od 150 metara.
"Što se konkretnog slučaja tiče, na deonici Prosek-Bancarevo u toku otklanjanja nedostataka ćemo jasno utvrditi da li je bila greška izvođača ili su uzeti pogrešni parametri tla prilikom izrade projekta. Napominjemo da troškove izvođenja radova na sanaciji ovog dela deonice neće snositi 'Koridori Srbije'. Takođe, ističemo da nijedan metar autoputa neće biti pušten u saobraćaj ukoliko ne ispunjava najviše standarde", poručuju u ovom preduzeću za "Blic".
S druge strane, generalni direktor Saobraćajnog instituta CIP Milutin Ignjatović prstom upire u nadzorne organe na gradilištima kao najodgovornije za brojne propuste na oba koridora.
"U tim službama rade mahom nestručni ljudi i bez iskustva. A zadatak nadzornih službi je da 24 sata nadgleda izvođače radova na gradilištu da li rade u skladu sa projektom. Oni bi trebalo da reaguju čim uoče najmanju nepravilnost, ali to zbog nedovoljnog znanja i iskustva ne rade. To je najveći razlog zbog čega se toliko oštećenja javlja na našim novim autoputevima", tvrdi Ignjatović.
U "Koridorima" odgovaraju da nadzor obavljaju inženjeri koji su izabrani po strogim međunarodnim procedurama.
Međutim, Aleksandar Cvetanović, penzionisani profesor na Katedri za puteve na Građevinskom fakultetu, podvlači da su sve priče o krivici izvođača radova i nadzornih organa "zamena teza". Kako kaže, u slučajevima autoputeva najveći problem je voda koja pravi veliku štetu ako uđe u asfalt, zbog čega je bitno da se autoput održava, da se čiste kanali za odvodnjavanje i da se kosi trava oko njega.
Bivši direktor Instituta za puteve Miloš Nešić ističe da je očigledno neko zakazao u građevinskom lancu i da bi trebalo sve ispitati.
"Od toga da li su korišćeni kvalitetni materijali, da li su izvođeni radovi u skladu sa projektom, kako je inspekcijska kontrola nadgledala radove, do toga ko je i kako održavao završene saobraćajnice. Čišćenje kanala za odvodnjavanje je najbitnije kako se voda ne bi zadržala u asfaltnom sloju i prilikom zamrzavanja i odmrzavanja napravila pukotine", zaključuje Nešić.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju -
LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Komentari 30
Dr Miggyy
Aleksandar
/
izes taj put koji se raspada cim padne kisa
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar