To je
maksimalan period na koji se izdaju vodne dozvole, ali većina računa na "produžetke", pišu
"Novosti".
Stručnjaci kažu da je naša zemlja bogata kvalitetnim podzemnim vodama, pogodnim za vodosnabdevanje stanovništva, ali da je to ograničen resurs, sa kojim se treba ophoditi pažljivo.
Od ukupnog broja izvorišta zdrave i pitke vode, kojih je oko 400, eksploatiše se oko 20 odsto. Istovremeno, postoji i 286 različitih tipova mineralnih, termalnih i termomineralnih voda. Zato je komisija Ujedinjenih nacija Srbiju uvrstila među prvih 50 zemalja u svetu koje raspolažu velikim rezervama zdrave i pitke vode. Srbija učestvuje sa 0,3 odsto u svetskim izvorima pijaće vode.
Procenjuje se da se trenutno u Srbiji 34 firme aktivno bave flaširanjem vode, ali čak četiri petine flaširane vode koja se puni u Srbiji, rukovode kompanije iz Nemačke, Amerike, Francuske i Holandije.
Prema rečima ministra za zaštitu životne sredine Gorana Trivana, Srbija nema taj luksuz da se razbacuje pijaćom vodom i nije dobro da eksploatacija bude u vlasništvu stranaca, jer je reč o najosetljivijem i najvažnijem planetarnom resursu.
"Po Zakonu su svi izvori u vlasništvu Srbije, ali su dati pod određenim uslovima na korišćenje. Bez obzira na to koliko godina eksploatisanja su potpisani ugovori, nismo ih otuđili i kako budu isticali ugovori, ili na drugačiji način, trebalo bi da gledamo da vraćamo izvorišta", upozorava Trivan.
Samo devet kompanija koje se bave flaširanjem voda u Srbiji su članovi Poslovnog udruženja proizvođača mineralnih voda naše zemlje. Direktorka ovog udruženja Branka Šerović kaže za "Novosti" da Srbija spada među zemlje koje su relativno bogate izvorima kvalitetne mineralne vode, ali količina vode nije neograničena.
"Punionice prirodnih mineralnih voda i prirodnih izvorskih voda obavljaju flaširanje vode na osnovu rešenja o eksploatacionom pravu, vodnoj dozvoli kojim se utvrđuje pravo i uslovi korišćenja vode, i izdaju se sa određenim rokom važenja. Ova rešenja donosi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede na osnovu Zakona o vodama", kaže Šerovićeva.
Profesor Ratko Ristić, dekan Šumarskog fakulteta, kaže da naša izvorišta ne bi smeli tako lako ustupati stranim kompanijama, ali i da bi trebalo napraviti plan kako da vratimo sve što smo dali strancima.
"Bez naših primarnih nacionalnih resursa, uključujući i vodu, zemljište, šume, ne može da se planira za budućnost. Što se tiče geotermalnih voda, tu smo na evropskom nivou. Priroda nas je podarila, ali bismo morali da ih koristimo mnogo obazrivije", kaže Ristić.
Ristić tvrdi da Srbija nije preterano bogata vodnim potencijalom.
"Kada je reč o autohtonim površinskim vodama, najsiromašniji smo na Balkanu. Iako imamo dosta tranzitnih voda koje nam dolaze sa teritorija drugih država, poput velikih tokova - Dunav, Sava, Tisa, Tamiš, one ne mogu biti strateški osnov za planiranje vodosnabdevanja. Istovremeno, imamo izvesni potencijal podzemnih voda, koje su vrlo kvalitetne i pogodne za vodosnabdevanje stanovništva. I to je limitiran resurs."
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju -
LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Komentari 12
Komit južna Srbija
Ne vidim da se sada javlja Čanak da traži 7%.
Autonomaš
Potpisnicima
Tu će biti izgrađena eksploatacija, opasana debelim betonskim zidinama, čuvana poput zatvora u americi.
Nažalost, ne znam u čijim će rukama biti.
Za vrme vlasti Debelog u Pokrajini, kanjiža i mnogi drugi izvori su bili predati ugovorom nemačkim firmama, potpisom Debelog, tada na 15 godina.
Ne znam sadašnje statuse, a tako bih popio vodu "Sveti Đorđe" iz Kanjiže, koju sada u slast piju Nemci.
Naravno, ne ide da se izriču kletve, jer to Bože moj nije europski i sa cakup pakum pravima nečijim.
Ali, smatram da će svi koji dišu O2 na ovim prostorima biti u poziciji da ih izriču, kada za to dođe vreme.
Onima, koji su potpisivali ugovore, i obezbedili da ovamo dođu privatne vojske koje će čuvati te izvore od ovog naroda.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar