Svaki peti koji ode iz Srbije ima fakultetsku diplomu

Mladi koji odlaze iz Srbije, u proseku imaju 28,7 godina, a svaki peti ima fakultetsku diplomu, izjavila je danas ministarka zadužena za demografiju Slavica Đukić Dejanović.
Svaki peti koji ode iz Srbije ima fakultetsku diplomu
Foto: Pixabay
Ona je, na predstavljanju zbornika "Ka boljoj demografskoj budućnosti Srbije" u SANU, naglasila da su istraživanja koja su rađena među studentima državnih i privatnih fakulteta u Srbiji, pokazala da svaki treći student planira da posle završenog školovanja ide u inostranstvo, prenosi Tanjug.
 
"Migracije stanovništva spadaju u demografski fenomen koji je nemoguće sprečiti, a teško se predviđaju. Međutim, moramo misliti na one koji su otišli, a ne planiraju da se vrate, šta matica može da uradi za njih i kako da ih vežemo za Srbiju", istakla je Đukić Dejanović.
 
Ona je podsetila da je usvojena Strategija podsticanja rađanja u martu prošle godine, a da je njen cilj da se u narednih 10 do 15 godina nivo stope rađanja poveća sa sadašnjih 1,46 na 1,85 deteta po ženi, težeći ka poželjnoj stopi koja je 2,1 dete po ženi i koja bi omogućila obnavljanje stanovništva.
 
Dodaje da Strategija ima osam ciljeva, među kojima su ublažavanje ekonomske cene podizanja dece, što je već ostvareno i kroz Zakon o finansijskoj podršci porodici sa decom, usklađivanje rada i roditeljstva, snižavanje psihološke cene roditeljstva, očuvanje i unapređenje reproduktivnog zdravlja, rešavanje problema neplodnosti. Zakon o finansijskoj podršci porodici sa decom predviđa da roditelji za treće i četvrto dete dobijaju po 12.000, odnosno 18.000 dinara mesečno narednih deset godina.
 
"Ova finansijska podrška odnosi se na standard svakog deteta bez obzira da li majka radi ili ne radi", rekla je Đukić Dejanović i navela da je država u protekle tri godine finansirala projekte u 161 opštini i gradu sa više od 1,2 milijarde dinara, a koje se odnose na mere populacione politike.
 
Predsednik SANU akademik Vladimir Kostić kaže da je jedna od glavnih pretnji za srpsko društvo "demografsko bitisanje". "Zbornik ima mnogo bolnih i značajnih poruka. Na nama je hoćemo li tradicionalno da okrenemo glavu ili da se po cenu glavobolje sa tim porukama suočimo. SANU će se u narednim godinama suočavati i pokušati da definiše pravce reagovanja na demografske probleme", istakao je Kostić.
 
Direktorka Centra za demografska istraživanja Instituta društvenih nauka Mirjana Rašević ukazala je na problem odlaganja rađanja i da na to utiču brojni faktori. Među tim faktorima su dugotrajna ekonomska i socijalna kriza sa kojom se Srbija suočava, osećaj ekonomske i psihološke nesigurnosti, izražen individualizam, drugačiji partnerski odnosi, insistiranje na kvalitetu i života roditelja i deteta.
 
"Ostvarivanje materinstva je otežano ponašanjem koje ugrožava reproduktivno zdravlje. Tokom reproduktivnog perioda žena u Srbiji u proseku ima tri namerna prekida trudnoće", istakla je ona.
 
Upozorila je da je broj žena starosti od 20 do 34 godine od 2011. do 2017. godine smanjen za oko 60. 000 i da ne postoji dugoročan, sveobuhvatan politički odgovor na fenomen nedovoljnog rađanja.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Vanzemaljac

    17.04.2019 21:46
    @Djuro
    Djuro prijatelju zasto tako? I zasto pricas napamet o necemu sto ne znas?

    Zavrsio sam FTN I otisao preko pre 25 godina . Moji roditelji su placali porez za moje skolovanje I zdravstveno osiguranje. Sve radili po zakonu. Obavio sve obaveze i odjavio se u vojnom odseku, pozdravio se I vratio vojnu knjizicu. Vec 20 g radim kao inzenjer sa licencom (tzv odgovorni inzenjer). Supruga mi je menadzer. Zavrsila FTN. Nasi prijatelji su partneri u inzenjerskim firmama, direktori u bolnicama, inzenjeri specijalisti, menadzeri. Po koji ima i svoju firmu. I sve smo to postigli ozbiljnim ucenjem i postenim radom. Da li sam duzan Srbiji nesto? Sumnjam. Mozda. Saljem pare vec jako dugo. Skolujem (savetom i parama) dva sestrica koji su ostali bez oca I majke. Jedan ce da diplomira na FTN do kraja godine. Itd, itd.
    Covek je gospodar samo svoje neizgovorene reci.
    PS
    Nemam problem sto govoris ijekavski, razumem te divno. I moji roditelji su se spustili u ravnu Vosu ne tako davno.
    Pozdrav iz bela sveta
  • xyz

    17.04.2019 11:14
    ZEMLJO
    I moja deca su otišla jer žele da se bave samo svojim poslom za koji su se školovali a ne i politikom.Ali, kod nas to prosto nije moguće.Država ništa nije uradila sa novim zakonom o podršci porodici-već mesecima se buduće i sadašnje majke bune i ništa se ne dešava.I sin g-đe
    Dejanović je u inostranstvu pa odakle njoj pravo sa 1 detetom u inostranstvu da nama "soli" šta treba raditi i gde živeti.I treba svako da ode ko može i zna jer ovde još dugo neće biti normalnog života dostojnog čoveka.
  • Nemanja

    17.04.2019 09:57
    I treba. Da za deset godina od ove hrpe balege ostanu samo Đuro i drugari pod zakržljalom šljivom.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Ministar Bratina: Pad RTS-a bio bi državni udar

Ministar informisanja i telekomunikacija Boris Bratina kaže da bi trebalo ispitati "sve okolnosti koje blokiranje njihovog funkcionisanja prate", navodeći da bi "pad RTS imao smisao državnog udara".

Ko zapravo blokira RTS?

Blokada zgrada RTS u Takovskoj i na Košutnjaku, koju studenti i građani sprovode već šesti dan, odraz je velikog nepoverenja u javni servis, kao i dugogodišnjeg neprofesionalnog i politički pristrasn