Istovremeno zarade u Srbiji su među najnižima u Evropi, a mnogi odlaze na rad u inostranstvo.
Na rad u inostranstvo najviše odlaze medicinski i građevinski radnici, električari, vozači, kuvari, konobari, a od visoko obrazovanih lekari, prevodioci, IT stručnjaci, mašinski i građevinski inženjeri. Vlada Srbije osnovala je Koordinacioni tim za praćenje ekonomskih migracija da bi se smanjio broj ljudi koji odlaze u inostranstvo, i građani iz dijaspore vratili u Srbiju.
Nema tačnog podatka koliko se ljudi godišnje iseljava iz Srbije. Prema podacima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj u 2014. i 2015. godini Srbiju je napustilo 117 hiljada stanovnika. Prema podacima legalnih privatnih agencija za zapošljavanje 6,5 hiljada prošle godine otišlo je u inostranstvo da radi, a sindikati tvrde da ih je otišlo deset puta više - oko 70 hiljada.
Koordinaciono telo Vlade za praćenje migracija, formirano u januaru, treba da donese strategiju i akcioni plan za rešavanje tog problema.
"
Zadatak samog koordinacionog tela je da zadrži, ne zaustavi već uspori ekonomske migracije, potom da našu dijasporu odnosno naše ljude koji su otišli na rad u inostranstvo vratimo nazad u zemlju i da privučemo svetske eksperte", objašnjava za
RTS državna sekretarka Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Bojana Stanić.
U Nacionalnoj službi za zapošljavanje očekuju da se prošlogodišnja stopa nezaposlenosti od 12,9 odsto ove godine smanji na oko 10 odsto. Prošle godine posao je kažu, dobilo 260 hiljada ljudi.
"51.700 lica je u prvom kvartalu 2019. godine našlo zaposlenje i verujemo da će se ova cifra od 260 hiljada i u 2019. generalno biti veća imajući u obzir da slede sezonski poslovi i uopšte bolja situacija u zemlji", navodi zamenik direktora Nacionalne službe za zapošljavanje Petar Jarić.
Sindikati pak tvrde da radnici napuštaju zemlju zbog nemogućnosti da dobiju stalan posao, zasnuju porodicu i žive od sopstvenog rada. Minimalna zarada koju je prema podacima sindikata prošle godine primalo 350 hiljada zaposlenih, ne može da pokrije ni minimalnu potrošačku korpu.
"Prosečna plata je 420 evra, a potrošačka korpa 30 odsto veća. Znači da radnik koji ima prosečnu platu nije u mogućnosti da obezbedi ono što je potrebno za porodicu", kaže predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije Ljubisav Orbović.
Kolektivni ugovori koji štite i povećavaju prava radnika, postoje samo u javnom sektoru, a u realnom sektoru zaključen je samo jedan, sa putnom privredom. Štrajkuje se uglavnom zbog niskih zarada, kao što je bilo u Poštama Srbije, a većina poslodavaca ne pregovara sa radnicima pa se štrajk, poput onog u Republičkom geodetskom zavodu, produžio na nekoliko meseci.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju -
LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Komentari 7
profesor
nemački mogu da predajem u celoj Evropi, a i šire
dosta je bilo na crno, 500 evra sa sve kirijom, šikaniranja privatnika i stranih i domaćih
ghostbuster
Najzalosnije u celoj prici je da su oni navodno tu da kao nekog kontrolisu,
Ogy
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar