Dozvoljeno prisustvo bora povećano je tri puta, sa 0,3 na 1. Tolerancija na hloride i natrijum podignuta je za oko 25 odsto: za hloride sa 200 na 250, a za natrijum sa 150 na 200.
Zvanično obrazloženje za izmenu pravila jeste da je naš propis, donet 1998. godine, iako je i tad u nekim delovima po oceni zvaničnika bio prestrog, u međuvremenu, zastareo.
"Prethodni Pravilnik o higijenskoj ispravnosti vode za piće odgovarao je tadašnjim zahtevima, potrebama i saznanjima u oblasti kvaliteta pijaće vode", kažu u Ministarstvu zdravlja.
U međuvremenu je SZO bitno promenila definiciju plana za bezbednu vodu za piće, a u skladu sa tim su i mnoge zemlje izmenile pravne regulative. U procesu pristupanja EU i usklađivanja propisa u oblasti vode za piće, Radna grupa Ministarstva zdravlja je uskladila norme za parametre laboratorijskog ispitivanja. Oni su danas identični onima koji su propisani u Evropi.
Za zagovornike novog rešenja argument je i to da se u našoj česmovači sporne materije u najvećem broju slučajeva nalaze u koncentracijama znatno nižim od dosad dozvoljenih i da će u praksi tako biti i ubuduće.
Mišljenja stručnjaka, međutim, podeljena su i isključiva.
Dr Ivana Ristanović Ponjavić, šef odseka za vode u Zavodu za javno zdravlje Beograda, smatra da je prestrogo normirati dozvoljenu koncentraciju amonijaka u vodi za piće na 0,1 kao što je bilo do sad, "jer je on prirodno prisutan u vodi i nema negativnog uticaja na zdravlje". Amonijak može da bude i biološkog porekla i nije obavezno vezan za fekalna zagađenja.
"Izmenama pravilnika o higijenskoj ispravnosti vode za piće dobijamo pad u odnosu na važeći. Iza toga stoji princip isplativosti prerade vode, koji pravi kompromis između zdravstvene bezbednosti i cene prečišćavanja. Taj princip je dominantan u Severnoj Americi i EU, čije države imaju najveći uticaj na Preporuke za kvalitet vode SZO", kaže za novosti Slobodan Grašić, šef mikrobiološke laboratorije u Fabrici vode Majdevo.
Kako tvrdi, povećanje dozvoljene mutnoće sa jedne NTU jedinice na dve - opasno je igranje sa zdravljem stanovništva.
"Dezinfecijesi u vodi za piće (hlor, hlor-dioksid i hloramini) apsolutno su efikasni ako je mutnoća vode do 0,1 NTU. Ovaj limit osigurava relativnu bezbednost od 90 do 50 odsto, zavisno od prirode čestica. Prostije, što je više čestica u vodi, veća je mogućnost da mikroorganizmi, koji su prošli kroz proces prerade vode ili naknadno tu dospeli, nađu zaklon i tako izbegnu dejstvo sredstava za prečišćavanje. To posebno važi za viruse", objašnjava Grašić.
Novi pravilnik predložio je profesor Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu Božo Dalmacija sa kolegama, jer su, kako kaže, domaći standardi previše strogi u odnosu na SZO i EU. Prof. Dalmacija je ukazao i da će to smanjiti cenu izgradnje postrojenja za pripremu vode za piće i cenu njihovog korišćenja.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju -
LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Komentari 10
Kokakole
Stanoja
bora
projektima za otpadne vode i za pijacu vodu i uglavnom nisu uspeli da ispune standarde
sada pokusavaju da snize kriterijume.Nadam se da nece.Velika je razlika izmedju teorije i prakse mada su pomocu politike a ne struke uspeli da proguraju mnoge gluposti.Oni pored
toga sto su projektanti sami sebe i kontrolisu tako da je sve idealno.Sa ne namestenim
monitoringom i slanjem uzoroka u vise labaratorija mnogi projekti ce zavrsiti na sudu.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar