Hraniteljka iz Novog Sada, bavi se poslednjih 12 godina ovim humanim poslom. Druži se s decom u svojoj porodičnoj kući u Novom Sadu, za šta dobija nadoknadu od Centra za socijalni rad.
Zapitala se ovih dana da li bi po ovom osnovu mogla da ostvari i penziju, jer ne bi da joj propadne prethodnih 14 godina radnog staža u jednoj bivšoj građevinskoj firmi. Pita, da li da dokupi tu jednu godinu staža i kada napuni 65 godina da ima minimum uslova za starosnu penziju, ili ipak ima pravo da se penzioniše i kao hranitelj.
Neprijatno joj je, priča, da se raspituje okolo-naokolo. Ne želi da iko pomisli da ovo radi zbog penzije. Spremna je, priznaje, da s decom ostari. Da radi sve dok je zdravlje bude služilo. Nema svoju decu i sama živi. Pita gde može da upiše hraniteljski staž. Sada ima 54 i hoće da nastavi da se bavi istim ovim, humanim poslom, piše
Politika.
Do sada je, uvek, potpisivala ugovor s Centrom za socijalni rad, ali ih o penziji nije pitala. Priznaje da nije jednostavno baviti se ovim poslom i nije dovoljno samo voleti decu. Da bi neko bio hranitelj mora da prođe ozbiljnu proceduru na osnovu koje se procenjuje da li je podoban za ovaj posao ili ne. Materijalna nadoknada, dodaje, može biti na neki način satisfakcija, ali ne može biti primarni motiv.
Upitani da li hranitelji imaju pravo na penziju, kao i bilo koji drugi zaposleni, u Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje odgovaraju za Politiku da lice koje zaključi ugovor o hraniteljstvu ima pravo da mu se to vreme kada je obavljao poslove po ugovoru, prizna u staž osiguranja. I da, po tom osnovu, ostvari pravo na penziju kada ispuni zakonom propisane uslove.
Staž osiguranja po osnovu ugovora o hraniteljstvu zavisi isključivo od visine plaćenog doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje. Upis staža, koji je ostvaren radom po ugovoru o hraniteljstvu, obavlja penzijski fond. Zahtev za upis staža podnosi se filijali fonda koja je nadležna prema mestu stanovanja, a uz zahtev se prilaže radna knjižica, kopija lične karte i dokaz o prestanku obavljanja ugovorenih poslova.
Upitani da li hranitelji mogu sami sebi da uplaćuju staž na osnovicu koja im odgovara kako bi sutra obezbedili sebi penziju, u PIO fondu kažu, da dok traje ugovor o hraniteljstvu, po osnovu koga je lice već obavezno osigurano, ne može samo sebi po članu 15 Zakona o PIO da uplaćuje doprinose.
Na pitanje ko s hraniteljima potpisuje ugovor o radu i ko im uplaćuje doprinose, ko im je zapravo poslodavac, u Ministarstvu rada za objašnjavaju, da su hranitelji lica za koja je Centar za socijalni rad utvrdio da su sposobni da se staraju o detetu na hraniteljstvu, odnosno da čuvaju, podižu i vaspitavaju dete.
Kako saznaje Politika, Centar za socijalni rad sa hraniteljima zaključuje ugovor i u obavezi je da uvek plaća doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje, a za zdravstveno osiguranje ukoliko hranitelj već nema rešeno to pitanje.
U Srbiji je u aprilu ove godine na evidenciji ministarstva bilo 4.437 hranitelja koji imaju decu na smeštaju. Hranitelji imaju pravo na naknadu za izdržavanje deteta na hraniteljstvu, koja iznosi 26.408 dinara po detetu, i naknadu za rad hranitelja od 26.747 dinara, ako je na smeštaju jedno dete. Ugovor sa hraniteljima potpisuje direktor Centra za socijalni rad, koji donosi rešenje o smeštaju deteta u hraniteljsku porodicu.
Ugovor sa hraniteljima traje do prestanka hraniteljstva, odnosno do donošenje odluke Centra za socijalni rad o prestanku ili raskidu hraniteljstva iz nekog od razloga propisanih porodičnim zakonom. Hranitelji mogu podneti Centru za socijalni rad, koji je smestio dete u njihovu porodicu, zahtev za raskid hraniteljstva. Po podnetom zahtevu, Centar donosi rešenje o raskidu hraniteljstva, čime prestaje hraniteljstvo, ističu u Ministarstvu rada.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju -
LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Komentari 11
Marina
Nina
ramiza
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar