U 2018. pošumljeno je 493 hektara manje nego prethodne godine u samim šumama, dok je izvan šuma pošumljeno 56 hektara više nego 2017.
Ovo predstavlja godišnji pad pošumljavanja od 22 odsto. Istovremeno, seča drveća porasla je u 2018. za oko 50.000 kubnih metara, navodi se u izveštaju.
Prethodne godine posečena su 3,2 miliona kubnih metara drva, a najveći porast seče bio je na površini Beograda, gde je posečeno milion kubnih metara, odnosno 19 odsto više nego 2017. Seča je umanjena jedino u regionu Vojvodine, i to, samo za dva odsto, što je zanemarljivo kada se uzme u obzir to da je Vojvodina među najmanje pošumljenim regijama Evrope.
Polovina ukupne zapremine posečenog drveta, oko 1,6 miliona kubnih metara, upotrebljeno je za ogrev, dok je ostatak bilo industrijsko i tehničko drvo i otpadak.
Od ukupne količine drveta u državnim šumama i van šuma posečeno je oko 2,3 miliona kubnih metara, a u privatnim šumama i van šuma oko 921.000, a srazmera je bila gotovo identična i 2017. godine.
U Vojvodini je van šuma posečeno nešto više od 19 odsto drveća van šuma od ukupne količine na teritoriji Srbije. Poređenja radi, teritorija Beograda i okoline u ukupnom broju učestvuje sa tri odsto.
Mada pad od 22 odsto u 2018. godini izgleda velik, 2017. godine je zabeležen ogroman skok pošumljavanja od 55 odsto u odnosu na 2016. godinu.
Srbija, međutim, ima horničan problem sa pošumljavanjem zemljišta. Proklamovani cilj je da 41 odsto teritorije bude pod šumom, a trenutno je pošumljeno samo 27 odsto, prema podacima koje je u decembru izneo ministar za zaštitu životne sredine Goran Trivan.
Najveći problem je u Vojvodini, gde je samo 6,5 odsto teritorije pošumljeno, dok bi po evropskim standardima trebalo da pod šumom bude bar duplo toliko.
Međutim, JP "Vojvodinašume" ne raspolaže slobodnim površinama u sopstvenom sistemu, te da bi se sproveo ambiciozan plan pošumljavanja u njemu moraju učestvovati i lokalne samouprave.
Inače, kako je najavljeno u martu ove godine iz Budžetskog fonda za šume Vojvodine biće dodeljeno 153 miliona dinara kako bi se povećala šumovitost, izgradili i rekonstruisali šumski putevi i nabavila oprema za proizvodnju šumskog sadnog materijala u rasadnicima.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju -
LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Komentari 4
lala4ever
Jedine dovoljno efikasne peći i šporeti na čvrsta goriva po zapadnim standardima (efikasnost 70-80%) su TUČANE (a.k.a. gusane, liveno gvožđe, cast-iron), ali su one oduvek bile najskuplje (između 350 i 800 evra, a one luksuzne i do 4000 evra).
Moji roditelji u Banatu (penzioneri) preguraju zimu sa ne više od pet paleta (10 kubika) drva uz tri tučana grejna tela (dve norveške peći + hrvatski šporet), i to u neizolovanoj i nefasadiranoj spratnoj kući od cigle s kraja '80-ih sa starom slovenačkom drvenom stolarijom.
Mile
E, moj Dušane...
Onda su odlučili da poseku 2 miliona stabala i da ništa ne pošumljavaju.
Takođe su odlučili da izlove ili otruju što je moguće više životinjskih vrsta.
Takođe su odlučili da nateraju seljake da seju GMO vrste, tako što će istrebiti i potrovati sve pčele u Srbiji.
I tako je Srbija zaslužila sva izmenjena imena, a Srbi kao narod sve što trenutno kusaju, ćutke.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar