Prema njegovim rečima, ono što "koči" razvoj kampinga u Srbiji jesu visoke putarine, jer ponekad koštaju kampere više nego gorivo, ali i nedostatak infrastrukture, poput sanitarnih stanica za kamp kućice.
"Putarine nisu 'kamping frendli', tako da bi bilo poželjno spustiti ih u kategoriju klasičnih putničkih vozila, jer bi to povećalo broj kampera na prolasku kroz Srbiju", rekao je Đumić za Tanjug.
Druga bitna stvar je infrastruktura, ističe on, tako da bi bilo dobro iskoristiti tranzitni put kojim kamperi često idu ka Grčkoj i Turskoj i na toj ruti postaviti sanitarne stanice za kamp kućice.
"Dugačak je put kroz Srbiju i kamperima je teško da nastave put ako im je, na primer, toalet pun. Ako im omogućimo sanitarne uslove na putu kroz Srbiju, poput punjenja vode ili pražnjenja toaleta, naravno uz zadovoljavanje svih ekoloških standarda da takve materije ne odu u zemlju, značajno ćemo doprineti kvalitetu usluge kamperima", rekao je Đumić.
Naveo je da trenutno u Srbiji postoji samo jedna takva stanica, posle graničnog prelaza Batrovci s Hrvatskom, gde su postavljeni uređaji za pražnjenje toaleta, punjenje vode, struje...
"Nadamo se da će takvih stanica u budućnosti biti više", kaže Đumić.
Osim toga, navodi, bitno je da u kampovima postoji i klasična infrastruktura, kao što su tuševi i toaleti, ali i da kampovi budu dovoljno komforni i prostrani, kako bi i najveća kamping vozila mogla udobno da se "smeste".
Trenutno u Srbiji, navodi Đumić, ima oko 40 kampova, mada bi ih, prema njegovim rečima, s obzirom na prirodni potencijal zemlje, posebno na jezerima, u banjama i na planinama, trebalo biti više.
I dok je, ističe, prošle godine susedna Hrvatska imala 17 miliona kamping noćenja, u našoj zemlji je boravilo svega 17.000 kampera.
Prema Đumićevim rečima, kamping turizam u velikim evropskim zemljama predstavlja više od 25 odsto ukupnog turističkog prometa, a velike prihode od kamping turizma ostvaruju Nemačka, Holandija, Belgija, Francuska...
Najveći ljubitelji kampovanja su upravo građani zemalja s najvišim standardom, te se na spavanje pod "vedrim nebom" najčešće odlučuju Francuzi, Holanđani, Belgijanci, Nemci, Britanci i Italijani, a zbog porasta standarda i Slovenci, Česi i Poljaci.
Đumić kaže da i Srbi sve češće hotelski smeštaj zamenjuju prirodom, a najčešće kampuju u Grčkoj i na njenom poluostrvu Halkidiki, mada i po Srbiji.
"Postoje ljudi koji shvataju prednosti kampovanja u odnosu na hotelski smeštaj, i to je odmor koji se ne može porediti ni s jednim drugim", kazao je Đumić.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju -
LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Komentari 7
/
za pocetak prebrojte zeljne kamping turizma po srbiji.
nesto slicno kao turisti sa konjem u clanku od pre neki dan
pa vi u novom sadu nemate plazu a preko one jedne planirate jos dva mosta a ovaj muljevit dunav bas i nije turisticka meka
Mudri
NS
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar