Liste čekanja sistemski problem zdravstva u Srbiji

Trenutno se na različitim listama čekanja u Srbiji nalaze 66.573 pacijenta.
Liste čekanja sistemski problem zdravstva u Srbiji
Foto: Pixabay (ilustracija)
Od toga 21.622 pacijenta čekaju na operaciju katarakte, 8.766 njih čeka ugradnju veštačkog kolena, magnetnu rezonancu kičme čeka 4.103 osoba, MR glave čeka 4.007 pacijenata, dok je na listi za koronarografiju srca 3.006 bolesnika.
 
Ako vam u ovom trenutku ortoped zakaže operaciju veštačkog kolena, bićete na operacionom stolu tek u aprilu 2023. godine. Umesto vas, u bolnicu će biti primljena osoba kojoj je ta intervencija zakazana 8. decembra 2015. godine. Na operaciju katarakte čekaćete 254 dana, a na operaciju kuka nešto manje od godine – 314 dana, piše Nova ekonomija
 
Imajući na umu da se većina ovih dijagnoza postavlja u trećem životnom dobu, odnosno oko 60. godine života, možemo da izvedemo sledeću računicu: osoba koja je zašla u sedmu deceniju verovatno radi od tridesete godine i ako pretpostavimo da je tokom svog radnog veka zarađivala današnju prosečnu platu, koja u ovom momentu iznosi 54.521 dinar, odnosno 462 evra, znači da je ona u proteklih 30 godina svakog meseca u zdravstvenu kasu Srbije uplaćivala 60 evra, što dalje znači da se u budžet RFZO-a za tri decenije "slilo" 21.600 evra. Umesto da bude operisana, ova osoba pridružiće se "armiji" od 66.573 pacijenta, koliko se trenutno nalazi na listama čekanja.
 
Posebno zabrinjava činjenica da u ovom momentu na ugradnju internog defibrilatora čeka 350 ljudi, a ti pacijenti jednostavno ne smeju da čekaju ni dan na ovu operaciju. Na ovu intervenciju u proseku se čeka 146 dana. 
 
U želji da uvedu red u redosled bolesnika koji čekaju operaciju koja znači kvalitet života, a ponekad i sam život, zdravstvene vlasti su početkom prošle godine donele odluku da se u bolnice uvede novi softver, liste čekanja pročešljaju i utvrdi gde postoje problemi. Prve analize su pokazale da su se neki pacijenti prijavljivali u više bolnica, neki su u međuvremenu preminuli, a neki već bili operisani. Na taj način sa lista je izbrisano oko 15 odsto upisanih pacijenata. U Ministarstvu zdravlja objašnjavaju da oni u saradnji sa Republičkim fondom za zdravstveno osiguranje sprovode sve mere kako bi se liste čekanja na lekarske intervencije redukovale i hvale se podatkom da su te liste u proteklom periodu skraćene za 20 odsto, da se ažuriraju svaki dan i da su apsolutno transparentne i dostupne javnosti na sajtu RFZO. 
 
U resornom ministarstvu ističu da je u izgradnju, rekonstrukciju i opremanje zdravstvenih ustanova u periodu od 2014. do kraja 2018. godine uloženo skoro osam milijardi dinara. Velika materijalna ulaganja imaju za cilj i stvaranje uslova za kvalitetno obavljanje najsloženijih medicinskih zahvata u većem broju zdravstvenih ustanova, upravo u onima u kojima postoje liste čekanja. Na taj način, kroz rasterećenje velikih zdravstvenih centara, očekuje se i znatno skraćenje listi čekanja – pojašnjavaju u resornom ministarstvu i napominju da je početkom godine ministar zdravlja dr Zlatibor Lončar organizovao sastanak sa direktorima zdravstvenih ustanova zbog smanjenja i redukovanja lista čekanja za ortopedske operacije i operacije katarakte.
 
Predsednik Novog sindikata zdravstva Živorad Mrkić kaže da je žalosno što se brojka na listama čekanja za operacije kreće oko 70.000 poslednjih godina i konstatuje da je to posledica neulaganja u kadrove, u njihov materijalni i profesionalni status.
 
"Za pohvalu je to što je Ministarstvo zdravlja poslednjih godina ulagalo u građevinsku strukturu, aparate i opremu, ali je za kritiku činjenica da se nije ulagalo u stručnjake. Jedno vreme došlo je i do prekida prijema specijalizanata, a zbog niskih plata i zabrane zapošljavanja u javnom sektoru, veliki broj naših zdravstvenih radnika otišao je u inostranstvo, posebno u Nemačku. Prema podacima Fiskalnog saveta, samo od 2015. godine iz zemlje je emigriralo 6.000 zdravstvenih radnika", kaže Mrkić. 
 
Marina Mijatović, ekspert za prava pacijenata iz organizacije "Pravni skener" koja je osnovana sa ciljem da pomogne građanima da u lavirintu zdravstvenog sistema potraže i ostvare svoja prava, podseća da u Pravilniku o listama čekanja, kojim se određuje koje su usluge na listi čekanja i koliki period čekanja podrazumevaju, ne postoji nijedna usluga na koju je predviđeno da se čeka duže od 12 meseci.
  
"Ovaj pravilnik RFZO-a odobren je od strane Ministarstva zdravlja i njime je predviđeno da osoba ima prava da tuži zdravstvenu ustanovu ako se na uslugu čeka duže od predviđenog vremena, jer su ti rokovi stavljeni iz medicinskih razloga. To u prevodu znači da ako lekar kaže da operacija mora da se uradi u roku od šest meseci, a pacijent čeka na nju duže od godinu dana, on ima pravo da tuži bolnicu. Međutim, ljudi se plaše da to urade", konstatuje sagovornica Nove ekonomije.
 
Dr Draško Karađinović iz NVO "Doktori protiv korupcije" tvrdi da je reč o sistemskom problemu.
 
"Za početak, nije reformisan segment primarne zdravstvene zaštite, odnosno domovi zdravlja gde i dalje imamo kolektivistički okvir svojstven prethodnom državnom uređenju. Tu je prvo usko grlo za pacijente koji mnoge usluge na ambulantnom nivou ne dobijaju u domu zdravlja, već su prinuđeni da idu u privatni sektor. Tipičan primer je bujanje privatnih biohemijskih laboratorija koje su vrlo često u neposrednoj blizini državnih domova zdravlja – setite se kada ste u domu zdravlja uspeli da uradite biohemijske analize. Za tu vrstu usluga se i ne vode liste čekanja jer se danas maltene podrazumeva da se mogu dobiti u razumnom roku samo plaćanjem iz džepa u privatnim biohemijskim laboratorijama", navodi Karađinović.
 
Dr Draško Karađinović upozorava da se u posebno kritičnoj situaciji nalaze onkološki pacijenti, s obzirom na čestu multidisciplinarnu terapiju. Norma je da početak radioterapije treba da bude do četiri nedelje posle hirurške intervencije – sve preko toga smanjuje verovatnoću izlečenja. On podseća na najpoznatiju aferu u vezi sa listama čekanja koja se vezuje za Institut za onkologiju u Sremskoj Kamenici, čije je rukovodstvo 2013. godine sklopilo ugovor sa Zavodom za zdravstveno osiguranje Republike Srpske prema kome su se u ovoj ustanovi, bez obzira na nedostatak kapaciteta, lečili i strani bolesnici. Tada su uvedene liste čekanja, koje su mnoge pacijente obolele od raka koštale života, jer su čekali na terapiju i po više meseci. Trećina pacijenata iz Srbije umrla je ne dočekavši zračenje. 
 
Agencija za borbu protiv korupcije pokrenula je postupak protiv dr Dušana Jovanovića, direktora Instituta za onkologiju u Sremskoj Kamenici, zbog opravdane sumnje da je postupio suprotno zakonu i omogućio da se preko liste čekanja na zračnu terapiju ubacuju strani državljani na štetu građana Srbije koji uživaju pravo na obavezno osiguranje. Tada je direktor vašingtonskog Nacionalnog centra za uzbunjivače Stiven Kon ovu aferu ocenio kao masovno ubistvo nedužnih ljudi.
  
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Tanja

    09.06.2019 10:39
    Mama je stavljena na listu cekanja krajem 2013 godine za operaciju oba kuka. U junu 2015 godine je operisala jedan kuk, a na drugi jos uvek ceka operaciju. Sta reci?!
    Da je dala kovertu sigurno je da ne bi toliko cekala. Sramota!!!
  • Ilyii

    07.06.2019 12:07
    @gari

    Da li ste ljuti ?
  • White Power

    07.06.2019 10:38
    @"gari"
    Nažvakao si se ti bajalica o bajkovitom životu u bivšoj "velikoj" državi, čim toliko baljezgaš, a ne znaš gde si šupalj. Izgubljen na pola puta između Broza i Miloševića.
    Zbog spodoba poput tebe, koji čekaju "veću zaposlenost" i bleje u ekran klanjanjući radikalskim idijotizmima, ova država neće mrdnuti ka normali ni narednih 1.000 godina.
    Zbog vas koji ste "gariše", a sa Novim Sadom imate veze taman koliko i sa Marsom, ovaj grad je nepopravljivo poseljačen.
    Sve vam je potaman i ništa ne bi menjali-jer "to tako mora", tako gazda kaže.
    Hvališ sistem u kom ljudi ceo radni vek plaćaju zdravstveno osiguranje, da bi na kraju skapali na nekoj prokletoj "listi čekanja".
    Slušaš li sebe nesrećo?!

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Udružena prosveta Srbije pozvala na beli štrajk

Udružena prosveta Srbije, neformalna grupa prosvetnih radnika, pozvala je sve zaposlene u obrazovanju da se ujedine i učestvuju u belom štrajku, kao izrazu "profesionalne, pedagoške i građanske odgov