Istrage koje stoje u mestu zbog ćutanja policije

Noćno rušenje u Hercegovačkoj ulici, sumnje u zloupotrebe stotina miliona evra za gasifikaciju, pretnje bivšem povereniku Rodoljubu Šabiću, iznošenje ličnih podataka fudbalera albanskog porekla – samo su neki od slučajeva koji do danas nemaju epilog.
Istrage koje stoje u mestu zbog ćutanja policije
Foto: 021.rs
Ovim slučajevima, osim što se mogu označiti kao politički osetljivi, zajedničko je i to da istraga još nije počela jer policija nadležnim tužiocima ne dostavlja tražene informacije, piše Insajder.
 
"Sačekajmo šta će reći istraga nadležnog tužilaštva", jedan je od najčešćih odgovora na pitanja o istragama za koje postoji povećano interesovanje javnosti.  Da je ovo samo način izbegavanja odgovora pokazuje to što same istrage, gotovo po pravilu, nemaju epilog. U nadležnim tužilaštvima, na isto pitanje, često lopticu prebacuju na teren policije, uz tvrdnju da policija ne dostavlja informacije koje traži tužilaštvo. U tom ping pong prebacivanju odgovornosti, brojni slučajevi ostaju godinama zaglavljeni u predistražnoj fazi.   
 
Sistem je postavljen tako da nadležni tužioci u Srbiji vode istrage uz pomoć policije, ali iako je uvedena tužilačka istraga, policija umesto tužiocu odgovara svom starešini i ministru.
 
Na to je u Insajder debati nedavno upozorio i zamenik republičkog javnog tužioca i predsednik Udruženja tužilaca Srbije Goran Ilić. Kako je rekao, tužilaštvo je u politički osetljivim slučajevima nemoćno, jer policija odgovara direktno ministru policije, a ne tužiocu.
 
Kao primer jednog takvog slučaja, Ilić je naveo bespravnu gradnju na Kopaoniku, u kome je policija u nekoliko navrata odbila da uradi svoj posao.
 
"Zamislite ovaj slučaj gradnje na Kopaoniku. Zamislite da imamo sistem u kom bi tužilac, što je inače logično kad imate tužilačku istragu, imao neku malu policijsku jedinicu koja je pod njegovom kontrolom. Je l’ mislite da bi se dešavao ovaj ping pong, a dešavaće se sigurno mesecima ubuduće, da tužilac šalje zahtev za saslušanje, a ta osoba nije dostupna. I onda to traje mesecima. Znači, naš sistem je neoperativan. Tužilac rukovodi policijom, ali nema nikakva efektivna ovlašćenja", rekao je Ilić u oktobru prošle godine.
 
O ovom problemu pisalo je i Udruženje tužilaca Srbije početkom 2017. u izveštaju "Javno tužilaštvo i policija, izazovi tužilačke istrage". Kako ocenjuju, jedan od ključnih problema ogleda se u tome da sam rad policajaca ne ocenjuje tužilac za koga policija treba da prikupi određene informacije već "onaj za koga rade", odnosno nadležni starešina u policiji.
 
"Nerealno je očekivati da javni tužilac dobije od policijskih organa zahtevane informacije i ostvari punu saradnju, ako nema mogućnosti da ih na to prinudi. Karijera, odnosno napredovanje, policijskih službenika isklјučivo zavisi od policijskih starešina, a njihovo od ministra unutrašnjih poslova koji je politički funkcioner, pa je u slučaju suprotstavlјenih interesa, realno očekivati da uputstva policijskih starešina imaju veću težinu od zahteva javnog tužioca", navelo je Udruženje.
 
Zato je, prema njihovoj oceni, verovatno da će u politički osetlјivim i složenim predmetima, policija pre poslušati nalog starešine, nego javnog tužioca.
 
Dok se na ovaj način prebacuje odgovornost, činjenica je, međutim, da ni tužilaštvo ne koristi mehanizme koje ima na raspolaganju da natera policiju da radi svoj posao.
 
Zakon o krivičnom postupku ostavlja prostor tužiocu da reaguje ukoliko policajac ne sarađuje. Naime, prema članu 44, ako policija ili drugi državni organ ne postupi po zahtevu javnog tužioca, on ima pravo da obavesti starešinu koji rukovodi organom, a po potrebi može obavestiti nadležnog ministra, Vladu ili nadležno radno telo Narodne skupštine.
 
Takođe, javni tužilac može zatražiti i pokretanje disciplinskog postupka protiv pojedinaca u policiji za koje smatra da ne rade svoj posao i ne postupaju po nalogu tužioca. Međutim, sudeći bar po pomenutim primerima, ovu zakonsku mogućnost tužioci u Srbiji ne koriste.
 
Istovremeno, Udruženje tužilaca u svom izveštaju upozorava na nedostatke ovakve zakonske mogućnosti, pa tako sam tužilac nema nikakvog uticaja na pokretanja i ishod disciplinskog postupka i nije ovlašćen čak ni da učestvuje u njemu.
 
"Da li će disciplinski postupak protiv lica koje javni tužilac smatra odgovornim biti pokrenut i kakav će ishod biti, o tome odlučuju disciplinski organi policije. Problem je u tome što je za pokretanje disciplinskog postupka nadležan upravo starešina policije koga je javni tužilac već obavestio o nepreduzimanju naložene radnje, a radnju i pored toga policija nije preduzela", ocenjuje Udruženje.
 
Tužilaštvo ima još jedan od mehanizama, koje ne koristi, a kojim se može vršiti pritisak - a to je javnost. Naime, ukoliko policija ne postupa po zahtevima tužioca, on ima pravo da izađe u javnost, javno to saopšti i insistira na odgovornosti policije.
 
Tekst u celini čitajte OVDE.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • kad uradi država ..

    29.06.2019 15:02
    Krivična dela koje je izvršila država u Srbiji nemaju epilog.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija