Svi državni fakulteti imaju bar dva predmeta koja su studentima "bauk"

Ko položi Srpsku književnost 20. veka i Sintaksu srpskog jezika na Filološkom fakultetu, Farmakologiju na Farmaciji, Geografiju Srbije na Geografskom, Fiziologiju na Hemijskom, Analizu 1 i Analizu 2 na Matematičkom, Filozofiju na Pravoslavno-bogoslovskom, može da računa da je završio fakultet.
Svi državni fakulteti imaju bar dva predmeta koja su studentima "bauk"
Foto: Pixabay
Ovako studenti opisuju "bauk predmete", gde je prolaznost na ispitima mala, koje prenose iz godine u godinu, zbog kojih su ostali "zaglavljeni" na fakultetima, studiraju duže i po nekoliko godina, a neki čak i odustaju od fakultetske diplome.
 
U Rektoratu Univerziteta u Beogradu kažu da problem postoji i da su još u oktobru tražili da im svi fakulteti dostave podatke kolika je prolaznost na ispitima na nivou školske godine.
 
"Fakulteti na različite načine prikazuju izlaske i prolaznost na ispitima, tako da nismo mogli da sagledamo pravu situaciju", kaže za Tanjug prorektor Uuniverziteta u Beogradu prof. Petar Bulat.
 
Uska grla na fakultetima predstavljaju oni ispiti gde je prolaznost tokom čitave školske godine manja od 30 odsto. Skoro da nema državnog fakulteta koji nema jedan ili dva takva predmeta. Studenti kažu da je problem obimno gradivo, ali i zahtevni profesori.
 
Sintaksa srpskog jezika Filološkom fakultetu glavobolju zadaje brojnim studentima. I.S. kaže da se ispit sastoji iz testa, kolokvijuma, pismenog i usmenog dela.
 
"Meni je problem predstavljao kraći test iz interpunkcije koji se radi u okviru kolokvijuma. Dozvoljene su dve greške, u suprotnom padate, odnosno ne možete na kolokvijum", priča I.S. koji kaže da mu je ostao samo taj ispit i da ga "vuče" više godina.
 
Priča da su očajne i ostale kolege, da se dešavalo da student položi test, kolokvijum i pismeni deo ali da na usmenom, koji se sastoji iz tri dela, ne zablista i da opet mora sve iz početka u narednom roku.
 
Prof. Petar Bulat kaže da reaguje na svaku prijavu studenata ukoliko problem postoji sa nekim predmetima, a kao primer naveo je Geografski fakultet gde su se studenti žalili na malu prolaznost, stroge kriterijume na predmetu Geografija Srbije kod prof. Mile Pavlović.
 
"Poslednjih šest rokova bio sam na ispitima kod Mile Pavlović i istina je negde na sredini. Imali smo situaciju da ispit prijavi 40 studenata, izađe na ispit 18, od tih koji izađu u prvih pet minuta prazan papir preda pola. Onda kažete kod Mile Pavlović se teško polaže. Naravno da se teško prolazi kada ne napišete ništa", rekao je Bulat.
 
On je dodao da će Univerzitet i ubuduće reagovati na sve primedbe studenata, da je žalba stigla studenata sa Filološkog fakulteta i da će nakon godišnjih odmora i tu proveriti kakva je situacija.
 
Student prorektor UB Danilo Potparić naglašava da je ključni problem preopterećenost studenata i da treba uraditi podrobniju analizu predmeta koji imaju prolaznost ispod 30 odsto.
 
"Treba videti šta je problem da li preobimnost predmeta ili nedovoljan broj kolokvijuma kojima se studenti oslobađaju dela gradiva ili je u pitanju nešto treće", naveo je Potparić za Tanjug.
 
On je naglasio da predstoji novi ciklus akreditacije fakulteta i da su uputili zahtev Senatu BU da predstavnici studenata učestvuju kao članovi komisije za akreditaciju studijskih programa.
 
"Nadam se da ćemo na taj način svi zajedno uspeti da rešimo problem prolaznosti na pojedinim predmetima kroz studijske programe koji se akredituju", rekao je on.
 
Studenti Mašinskog fakulteta nekada su se mučili da polože matematiku, fiziku, mehaniku, a dekan tog fakulteta prof. Radivoje Mitrović kaže da više nemaju predmete gde je prolaznost manja od 30 odsto i da je uprava na tome intenzivno radila prethodnih godina.
 
"Godinama smo radili na tome da se sa profesorima koji predaju te predmete iznađe način da kroz dodatnu nastavu, kroz više samostalnih zadataka, studenti lakše savladaju gradivo i da bude veća prolaznost na ispitima", rekao je Mitrović.
 
I studenti na tom fakultetu su se organizovali i pomažu jedni drugima. Danas na tom fakultetu, tvrdi dekan, nema više predmeta gde je prolaznost manja od 30 odsto.
 
Dešava se, kaže, da studenti prijavljuju, a da ne izlaze na ispite. Zbog toga su uveli da četiri puta može besplatno da se prijavi ispit, a da peti i svaki naredni put student mora da plati po 600 dinara.
 
"Dešavalo nam se da u januaru njih 600 prijave sve ispite, a da izađe svega 100 studenata. Problem je što mi odredimo 30 asistenata da dežuraju, 15 ili 20 učionica za polaganje, a njih dođe za dve sale. Maltretirali smo ljude bez potrebe. Nije cilj da oglobimo bilo koga, već da podignemo odgovornost na viši nivo", zaključio je on.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • hm

    20.08.2019 11:39
    Svako ko je prošao neki fakultet može da vam potvrdi da se nije radilo o problematičnom predmetu ili gradivu, kao ni lenjim studentima, nego bolesnoj ličnosti osobe koja je u tim godinama držala katedru. Danas mogu i sa stručne strane (procena ličnosti je moje polje rada) da konstatujem da su to bez izuzetka bili ljudi sa poremećajem ličnosti, narodski rečeno psihopate, koji su se našli u poziciji da mogu da se iživljavaju i to su činili, na štetu čitavih generacija. Uredjen sistem nema ovakve ispade na pojedinačnim predmetima. i ovakvi ljudi se drže pod kontrolom.
  • Novica

    19.08.2019 19:26
    1% profesora uce studente da razmislju, analiziraju i daju zakljucke i svoje misljenje na osnovu znanja, a 99% uci studente da postanu papagaji i roboti, da prihvataju i ponavljaju sve kako im se kaze i predstavi. To je strahota naseg visokog skolastva i obrazovanja u Srbiji.
  • Paris

    19.08.2019 17:52
    @Menelaj
    Državni pravni fakultet je držao neki kriterijum. Na privatnim pravnim se uči iz pamfleta, u poređenju sa gradivom sa državnog. Mali broj ljudi, koji su upisivali državni su ga i završavali. To je bila kvalitetna filtracija budućih sudskih kadrova i advokata. Privatni fakulteti su doveli do hiperprodukcije pravnika, koji su ušli u sistem sa sumnjivim znanjem. Ima pojedinaca, koji rade na sebi i usavrše se. Ali velika većina ne zna ni CV da napiše kako treba. Daleko su naši privatni fakulteti po kvalitetu od Harvarda.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Ko je Đuro Macut: Biografija budućeg premijera

Prof. dr Đuro Macut je srpski endokrinolog, akademik i kliničar, rođen u Beogradu, diplomirao je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, gde je kasnije i magistrirao, a potom i doktorirao.