Svaka država mora da ukalkuliše sve aspekte saobraćajnih nesreća, da sve izvaga da bi, u okviru svojih mogućnosti, mogla da predupredi i smanji broj nezgoda. Tako su naše nadležne instutucije donele plan smanjenja broja nesreća, među kojima je i cilj da 2020. nijedno dete ne strada na našim drumovima, a sve to iziskuje i ogromna sredstva.
"
Svaki uložen dinar je izuzetno značajan i spasavanje svakog ljudskog života je nemerljivo. Ali ma koliko to izgledalo nepopularno, nehumano, tačno je izračunato i koliko košta gubitak svakog čoveka", priča za
Novosti dr
Milan Vujanić, profesor bezbednosti saobraćaja na Saobraćajnom fakultetu Univerziteta u Beogradu, u penziji.
Profesor Vujanić kaže da postoji precizna računica koliko košta gubitak svakog života u saobraćajnim nesrećama. Kod nas je ta suma 478.000 evra, dok je u zemljama Evrope po starom sistemu donedavno bila oko 1,3 miliona evra, a po novim proračunima, sveobuhvatnijoj metodoligiji, 3,2 miliona evra.
"Nisu oni nehumaniji od nas. Jednostavno, oni pokušavaju da pokažu koliko sve to košta jedno društvo. Ni oni jasno ne tvrde da ljudski život ima cenu, i tu moramo da se razumemo", kaže dr Vujanić.
To bi značilo da je Srbija prošle godine, kada je nastradalo 546 lica, izgubila i oko 270 miliona evra. Kad bismo računali po evropskim kriterijumima, ta suma bi iznosila basnoslovnih 1,6 milijardi evra.
"Nažalost, ljudski život nema cenu, ali se računa koliko je uloženo u školovanje, zdravstvenu zaštitu, koliko bi ta osoba doprinela društvu kroz poreze, plaćanje penzijskog, zdravstvenog osiguranja, kroz to koliko bi doprineo radom, podizanjem dece i slično. To su takozvani troškovi u senci. Amerikanci su, na primer, izračunali da muško dete od 10 godina koje, nažalost, izgubi život, državu košta 110.000 dolara, a žensko 70.000. Zašto, ne znam, ali tako je", kaže dr Vujanić.
Takođe, prema istoj metodologiji, slabije obrazovan čovek "košta" višestruko manje od doktora nauka.
"Ponavljam da je sa našim sistemom vrednosti ovo teško prihvatiti, ali tako razvijene zemlje računaju. Oni čak izračunaju koliko košta izdržavanje kazne lica koje je odgovorno za udes, kolike su plate čuvara zatvora, dnevnice. Koliko košta uviđaj, veštačenje. Tu su troškovi automobila i slično, najmanji, skoro beznačajni u celoj sumi", kaže dr Vujanić za beogradski list.
On na kraju objašnjava šta je cilj ovakvog računanja.
"U Srbiji smo od 1.274 poginula 2000. godine uspeli da raznim merama smanjimo taj broj na 500-600 poginulih. Sve to zahteva i znatna materijalna sredstva. Kako ih obezbediti, kako do njih doći je druga tema. Ali, pogledajte slučaj iz jedne razvijene države koja, na primer, na nekom delu puta ima 200-300 poginulih godišnje, i to ih košta 600 miliona evra. Oni onda kažu da bi izgradnja nove saobraćajnice, obilaznice, nadvožnjaka, tunela, koštala 500 miliona ali da bi se sačuvali mnogobrojni životi. I odmah rade. To je poenta svega", zaključuje profesor dr Milan Vujanić.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju -
LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Komentari 2
Vrednost
-Oli je to partijski vojnik za batinanje, plajenje knjiga i razna dela nepoznatih počinioca?
-Oli je to motač kablova, oli učesnik rijalitija, oli folk pevač?
-Oli je to nosilac Oktobarske nagrade, oli kakav naučnik što odlazi u pečalbu?
Pitam se ja...
Ja nisam, jer toliki novac ne zaradim za ceo život.
Oli računaju i moju decu, kao moguće robove?
Pićuka
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar