U Srbiji je situacija dosta bolja od te statistike, uveravaju u republičkoj Agenciji za lekove i medicinska sredstva (ALIMS), ali i napominju da je tačne procene o tome koliko je tržište Srbije zahvaćeno falsifikovanim lekovima teško dati, piše RSE.
"Kvanitifikaciju ilegalnog tržišta je teško uraditi. Ono što je bitno da se naglasi jeste da se kroz aktivnosti državnih organa i podizanje svesti kod pacijenata taj problem smanjuje i manje je evidentiranih slučajeva pacijenata koji su prijavili ili istražnih postupaka koji su otkrili falsifikovane lekove", rekao je za RSE portparol ALIMS Pavle Zelić, koji je i predstavnik Srbije u regulatornim telima Saveta Evrope.
Ističe, međutim, da to što je manje evidentiranih slučajeva, ne znači i da ih nema i da ne treba biti obazriv.
"Naprotiv. Falsifikatori i međunarodne kriminalne mreže izuzetno aktivno rade na tome da pronađu nove načine da prevare pacijente i da im praktično ugroze zdravlje neefikasnim ili toksičnim lekovima i zato i dalje govorimo o ovoj temi", kaže Zelić.
Srbija je nedavno potpisala Konvenciju Saveta Evrope o suzbijanju falsifikovanja medicinskih proizvoda i sličnih krivičnih dela koja predstavljaju pretnju javnom zdravlju, a cilj takozvane "Medikrajm konvencije" (MEDICRIME Convention) jeste smanjenje rizika po zdravlje. Suština je, kako ističe Zelić, da je Srbija time dobila podršku u izmeni zakonskih propisa kako bi se sprovele oštrije kazne za falsifikatore i pospešila regionalna saradnja u ovoj oblasti.
Profesor dr Momir Mikov sa katedre za farmakologiju i toksikologiju Medicinskog fakulteta u Novom Sadu smatra da je potpisivanje ove Konvencije "odličan pristup za rešavanje problema falsifikovanih lekova", čime Srbija postaje deo svetske mreže u borbi "protiv zla koje se zove falsifikovan lek".
Tako oštru kvalifikaciju, ovaj stručnjak daje na osnovu posledica koje upotreba falsifikovanog leka može imati po život i zdravlje pacijenta.
"Falsifikovan lek pravi višestruko zlo. Može da nema aktivnu materiju pa zbog toga da izostane terapijski efekat i da tako pacijenti imaju štetne posledice. Drugi način kako falsifikovani lek može da napravi štetu jeste da ima manje te aktivne materije nego što treba ili da ima materiju koja nije ta materija koja je navedena ili je toksična materija koja direktno oštećuje zdravlje pacijenta", upozorava Mikov.
Prema rečima doktora Mikova, najčešće se falsifikuju antibakterijski lekovi, odnosno različiti antibiotici, a uz to, kada su u pitanju preparati, primetan je veliki broj falsifikata kod proizvoda za regulaciju potencije.
"Zatim dolaze različiti hormoni koji se zloupotrebljavaju u sportu za pojačanje snage, steroidi i tako dalje. Znači ima veliki broj lekova, ali su blokbasteri antibiotici i ovo za regulaciju potencije."
Kako navodi Mikov, među falsifikovanim preparatima su i sredstva za mršavljenje.
Ono što treba napomenuti je da nije svaka prodaja lekova preko interneta i oglasa nelegalna i da mnogi priznati distributeri nude i takav vid kupovine.
Problem je, međutim, što mnogi korisnici ne umeju da prepoznaju da li se radi o zvaničnoj ili lažnoj internet stranici.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju -
LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Komentari 4
nije za hvalu
Darwin
Marko
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar