Srbija ima sve manje svinja, a povećava se potrošnja svinjskog mesa

U Srbiji se beleži povećanje potrošnje svinjskog mesa koja u proseku godišnje iznosi oko 320.000 tona i premašuje nivo proizvodnje.
Srbija ima sve manje svinja, a povećava se potrošnja svinjskog mesa
Foto: Pixabay
Prema zvaničnim podacima Republičkog zavoda za statistiku, u poslednjih pet godina se beleži pad u broju svinja, međutim, u istom periodu je zabeležen porast proizvodnje svinjskog mesa, navode za Tanjug u Ministarstvu poljoprivrede.
 
Razlozi za to, objašnjavaju u Ministarstvu, pored povećanja potrošnje, mogu se naći i u povećanju mase zaklanih svinja, kao i u povećanju broja zaklanih svinja u klanicama.
 
U Ministarstvu poljoprivrede podsećaju da je od 16. decembra prestala obaveza vakcinacije protiv klasične kuge svinja, a jedan od bitnih razloga za to je i dobijanje statusa zemlje slobodne od klasične kuge svinja koji bi omogućio neometan izvoz svinja i svinjskog mesa u EU i tranzit kroz zemlje EU za izvoz u Rusku Federaciju, odnosno Carinski savez.
 
To bi otvorilo niz mogućnosti za ekonomsku korist i ulaganja i razvoj svinjarstva u Srbiji, a prestanak vakcinacije protiv klasične kuge svinja takođe će doneti značajne uštede, s obzirom da je Srbija godinama unazad izdvajala sredstva za nabavku vakcine, kažu u Ministarstvu.
 
U 2018. godini je za podsticaje za kvalitetne priplodne krmače i nerastove pristiglo 542 zahteva za koje je isplaćeno 236,4 miliona dinara, a u protekloj godini je na ime tova svinja isplaćeno 600,3 miliona dinara na osnovu 4.332 zahteva.
 
Kako kažu u Ministarstvu, tokom 2019. godine su proizvođači u svinjarstvu imali pravo na podsticajna sredstva za kvalitetne priplodne krmače i neraste u iznosu od 15.000 dinara po grlu, što je 5.000 dinara po grlu više nego prethodne godine.
 
Pored toga su mogli da koriste i podsticajna sredstva za tov svinja u iznosu 1.000 dinara po grlu.
 
U poslednjih pet godina broj svinja, koje se tradicionalno najviše gaje u Vojvodini (44,3 odsto), opao je za oko 14,1 odsto, a u Privrednoj komori Srbije, na osnovu analize podataka Republičkog zavoda za statistiku, navode da je u 2018. u odnosu na situaciju u 2017. ukupan broj svinja bio manji za 4,1 odsto.
 
Učešće proizvodnje svinjskog mesa u Srbiji, u ukupnoj vrednosti poljoprivredne proizvodnje na nivou od 9,7 odsto, kažu za Tanjug u PKS i navode da je, prema podacima industrije mesa, nezapamćen rast cene sirovina na globalnom nivou nastao zbog epidemije afričke kuge svinja u velikom broju zemalja, pre svega u Kini koja je najveći svetski proizvođač, ali i uvoznik svinjskog mesa.
 
Te činjenice, dodaju, dovode u nezavidan položaj i domaće proizvođače u mesnoj industriji, uzimajući u obzir da je Srbija delimično i zavisna od uvoza sirovina zbog nedovoljne domaće proizvodnje.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Greska

    23.12.2019 17:20
    Molim
    Imamo mi sve vise svinja ali nece da jedu sami sebe
  • Ima nas

    23.12.2019 12:17
    Zbog gama zračenja životinjskog mesa, odustao sam od konzumiranja mesa, jer se punjenje polimerima koji ubrzavaju svaki kancer u meso koje se koristi za ljudsku ishranu ne može ničim opravdati, a nažalost se ne kontroliše i broj zračenja ni ukupna količina stvorenog alvilo-ciklobutanata.
    Izmislili su ga amerikanci 50-tih zbog rata u Koreji, kako bi prokleti trgovci uštedeli u gubicima hrane, i od tada truje ljude.
  • Salamander

    23.12.2019 09:44
    ali zato ima patrijskih
    botova
    na izmišljenim radnim mestima
    koji se uredno tove
    od naših novaca

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Ministar Bratina: Pad RTS-a bio bi državni udar

Ministar informisanja i telekomunikacija Boris Bratina kaže da bi trebalo ispitati "sve okolnosti koje blokiranje njihovog funkcionisanja prate", navodeći da bi "pad RTS imao smisao državnog udara".

Ko zapravo blokira RTS?

Blokada zgrada RTS u Takovskoj i na Košutnjaku, koju studenti i građani sprovode već šesti dan, odraz je velikog nepoverenja u javni servis, kao i dugogodišnjeg neprofesionalnog i politički pristrasn