Kako navodi, sistem nije prilagođen činjenici da se život u poslednjem veku produžio za čak 30 godina.
"Prestajemo da radimo prerano i to nije problem samo Srbije, već i mnogih drugih zemalja, naročito onih razvijenih. Okončavamo radni vek mnogo ranije nego što nam zdravlje ili kapaciteti počnu da popuštaju, penzionišemo se u istim godinama kada i naši roditelji, i poslodavci to od nas očekuju, iako je naš prosečan životni vek znatno duži", kaže za "Politiku" profesorka dr Finklstin.
Tržište rada treba prilagoditi i starijima ponuditi različite mogućnosti da ostanu radno aktivni ukoliko to žele i mogu.
"Neki od njih bi možda želeli da rade polovinu radnog vremena, drugi bi mogli da rade od kuće, treći da budu mentori mlađim kolegama...Stari mogu i treba da budu aktivni članovi društva na mnogo načina. Očito je da su Srbiji potrebne strategije da mladi ostanu u zemlji, ali mi je zanimljivo da se nijedna ne bavi time kako da se sačuvaju mozgovi koje već imate", kaže Finklstin.
Ona ističe da treba praviti razliku između ispunjavanja uslova za penziju i podizanja starosne granice za odlazak u penziju.
"Omogućavanje ljudima da rade duže i zahtevanje od ljudi da rade duže dve su različite stvari. Starosna granica za uslov za penziju ne mora da se menja, ali onu za obavezni odlazak u penziju treba podići nagore. Možete, dakle, otići u penziju sa 65 godina, ako želite i ispunili ste uslov, ali ako ne želite, treba da imate opciju da ostanete radno angažovani", navodi profesorka.
Finklstin je za ideju da univerzitete treba otvoriti starijim studentima (univerzitet na kojem ona radi ima besplatne programe školovanja za starije od 65) i opominje da je nelogično da steknemo fakultetsku diplomu u 25. godini, na primer, i da se narednih 50 godina više ne vraćamo svom usavršavanju i daljoj edukaciji.
Ona se osvrnula i na trenutni položaj starijih u Srbiji.
"Treba jačati pre svega socijalnu brigu o starima. Lokalne samouprave bi trebalo da ohrabruju ljude da se okupljaju, da govore o svojim potrebama, traže rešenja. To je otvaranje mogućnosti da stari ne budu puki objekat staranja, već učesnici u razgovoru. Takođe, zdravstvene usluge treba da budu dostupne većem broju korisnika koji žive u različitim delovima Srbije. Problem je u distribuciji zdravstvenih usluga, a ne u kvalitetu. On je odličan i da nije tako, ne biste bili veliki 'izvoznik' lekara i medicinskih sestara", zaključuje Finklstin.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju -
LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Komentari 22
ggg
Malo istine
cvetić
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar