Nakon što je ministar rada Zoran Đorđević naveo da je u Srbiji ove godine 7.000 više zaposlenih nego prošle i da je to delom i zbog toga što su se od početka krize pojavila i neka nova zanimanja, u NSZ za Danas kažu da je najveća potražnja za radnicima u zdravstvu.
"Najveće interesovanje bilo je za radnike u oblasti zdravstva, medicinska sestra-tehničar, medicinska sestra-vaspitač, doktor medicine specijalista-pedijatar, u oblasti vaspitanja tražili su se nastavnici, profesori, predavači, ali i građevinski radnici, najviše rukovaoci građevinskim mašinama, potom prodavci u maloprodajnim objektima, radnici na pakovanju, šivači, higijeničari i negovatelji", ističu u NSZ.
Najteže do posla, kako kažu u NSZ, dolaze obrazovni profili kojima pripada daleko veći broj lica na njihovoj evidenciji u odnosu na broj registrovanih slobodnih radnih mesta i to su u oblasti tekstilstva i kožarstva – prelac, tkač, obrađivač kože i krzna, u oblasti mašinstva su to mašinski tehničar, mehaničar za poljoprivredne mašine, mehaničar za tekstilne mašine, metalostrugar, rukovalac poljoprivrednih mašina.
Slabo interesovanje poslodavaca je bilo i za voćarsko-vinogradarske tehničare, tehničare za proizvodnju bilja i drvoprerađivačke tehnologije, prerade drveta i strugare, tehničare za ozelenjavanja naselja i uzgoja šuma.
"Teško do posla dolazili su i oni iz oblasti ekonomije, prava i administracije u zanimanjima pomoćni daktilograf, daktilograf, upravni tehničar, birotehničar, pravni tehničar, pravnik", ističu u NSZ.
Procena Nacionalne službe za zapošljavanje je da će, kada se pokrene privredna aktivnosti u zemlji, najveće šanse da se zaposle imati oni koji rade u uslužnim delatnostima poput ugostiteljstva-hotelijerstva, koji pružaju frizerske usluge, ali i oni u sektoru prehrane.
"Potrebe će biti i za nove zaposlene u trgovini, stolarskim delatnostima, tražiće se zavarivači, građevinski radnici, operateri na CNC mašinama i higijeničari", kažu u NSZ i napominju da očekuju i porast potražnje u oblasti informacionih tehnologija, s obzirom na to da se sve više promoviše elektronska trgovina i usluge.
Istoričari umetnosti teško do posla
Često se, prilikom izbora zanimanja, mladi ljudi, a i njihovi roditelji pitaju koja struka najlakše dolazi do zaposlenja. Posle određenog istraživanja na ovu temu, donose odluku o upisivanju škole ili fakulteta, sve u cilju da bi se mlada osoba lakše zaposlila.
Direktorka Sektora za zapošljavanje Nacionalne službe za zapošljavanje Neda Milanović je objasnila koja su trenutno najtraženija zanimanja na tržištu rada.
Prema njenim rečima, osim IT struke, koja je apsolutni pobednik u brzini zapošljavanja, u Srbiji su trenutno najtraženije struke za koje se obrazovanje stiče u srednjim stručnim školama i to, sastavljač elektro - žičanih, mašinski tehničari, medicinske sestre-tehničari, negovateljice, spremačice prostorija u kojima se pružaju zdravstvene usluge, vozači kola sanitetskog prevoza, građevinski radnici (najviše rukovaoci građevinskim mašinama), prodavci u maloprodajnim objektima, radnici na pakovanju proizvoda-pakeri, u oblasti tekstilstva (šivači), higijeničari, negovatelji.
Među akademcima, najlakše se zapošljavaju lekari, lekari specijalisti, ekonomisti, mašinski inženjeri i menadžeri.
Nažalost, akademci koji najteže dolaze do posla su oni koji su završili neku humanističku nauku. Prema njenim rečima, uglavnom su to istoričari umetnosti.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju -
LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Komentari 24
Ponuda
Primera radi, 300m2, cistiti i prati svakodnevno po nekoliko sati placa 30.000 dinara, sram ga bilo...kad bude imao decu neka ih nahrani sa 30.000 i skoluje
milanm
@Istoričar umetnosti
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar