Fiskalni savet: Dobri ciljevi za 2021, ali loše planirani

Fiskalni savet Srbije saopštio je da fiskalna strategija za narednu godinu, sa projekcijama za 2022. i 2023, predviđa dobre ciljeve fiskalne politike u srednjem roku koji, međutim, nisu dovoljno kredibilno planirani.
Fiskalni savet: Dobri ciljevi za 2021, ali loše planirani
Foto: Pixabay
Planirano je da se fiskalni deficit sa 8,9 odsto BDP iz ove godine smanji za tri godine na jedan odsto, uz smanjenje javnog duga sa skoro 60 odsto BDP na 56 odsto.
 
Strategijom se planira i veliko poboljšanje strukture budžeta tako što bi se snažno smanjilo učešće državnih subvencija i plata u javnom sektoru u budžetskim rashodima, a povećalo učešće javnih investicija.
 
Konkretnije, Strategija predviđa da će subvencije u 2023. godini da se nominalno smanje za oko 20 odsto u odnosu na 2021, a da će plate u javnom sektoru u naredne tri godine da rastu manje od pet odsto.
 
Po projekcijama iz Strategije, budžet ne bi oskudevao ni u poreskim prihodima pošto je prognozirano da će privredni rast naredne godine da iznosi šest odsto, a u 2022. i 2023. godini četiri odsto.
 
Glavno je pitanje, međutim, da li će planirana makroekonomska i fiskalna kretanja zaista i da se ostvare, ukazao je Fiskalni savet.
 
Prognoza privrednog rasta u Strategiji je previše optimistična, naročito u kratkom roku, jer usled nepredvidivog trajanja i efekta zdravstvene krize, ali i nepoznate brzine kojom će se globalna ekonomija oporavljati kad se epidemija stavi pod kontrolu - trenutno su sva predviđanja privrednog rasta u narednim godinama nepouzdana.
 
Trenutno raspoloživi podaci ukazuju na to da bi odgovarajuća, dovoljno oprezna prognoza rasta BDP u 2021. godini bila tri do četiri odsto, umesto šest. Snažan rast stranih direktnih investicija možda je moguć u srednjem roku, ali je u 2021. godini malo verovatan, istakao je Fiskalni savet.
 
Planirano je ograničavanje rasta zarada u javnom sektoru u srednjem roku, ali iskustvo iz prethodnih godina pokazuje da je malo verovatno da će to i da se sprovede. Važna poluga za planirano umanjenje fiskalnog deficita u 2022. i 2023. je sporiji rast plata zaposlenih u javnom sektoru od rasta BDP.
 
Strategija predviđa da će plate u ove dve godine nominalno da rastu ispod pet odsto godišnje, a to znači da će realni rast plata u javnom sektoru, korigovan za inflaciju, u 2022. i 2023. iznositi između dva i tri odsto, dok je planirano da realni rast BDP u tom periodu bude četiri odsto.
 
Fiskalni savet ukazuje da su izdvajanja za plate u javnom sektoru trenutno naročito velika, jer su plate povećane za čak 10 odsto u kriznoj 2020. godini, u kojoj će se ostvariti pad BDP od oko 1.5 odsto. Sistem zarada i zaposlenosti u javnom sektoru trenutno je neuređen, a Strategija ne daje gotovo nikakve elemente za najavljeno trajno uređenje ovog sistema.
 
Trenutni sistem plata i zaposlenosti u opštoj državi je loš, pa je prosečna plata u opštoj državi prevelika, oko 20 odsto je veća nego u privatnom sektoru, što se ne može opravdati samo boljom obrazovnom strukturom zaposlenih u javnom sektoru.
 
Planirano snažno umanjenje subvencija u srednjem roku predstavlja dobar smer fiskalne politike, ali malo je verovatno da će se realizovati u predviđenom obimu.
 
Država je za subvencije i neto budžetske pozajmice izdvajala u proseku oko tri odsto BDP u periodu od 2015. do 2019. godine, što je dva puta više od izdvajanja koja za ove namene imaju druge zemlje centralne i istočne Evrope.
 
U 2021. godini planirano je da se budžetska sredstva daju Er Srbiji, navodi Fiskalni savet Srbije. Ove godine su to bile Er Srbija i EPS, ranije Srbijagas, Petrohemija, a redovni korisnici državnih subvencija su Železnice i Resavica.
 
Reforme javnih i državnih preduzeća jesu u Strategiji prikazane nešto detaljnije nego obično, ali analiza Saveta pokazuje da spisak planiranih mera ni izbliza nije dovoljan da bi se ostvarilo planirano smanjenje subvencija u srednjem roku.
 
Važan rizik za javne finansije predstavljaju rastući rashodi za plaćanje kazni i penala - koji u Strategiji nije dovoljno dobro prepoznat. U periodu od 2009. godine do danas Srbija je na ime kazni i penala isplatila preko 120 milijardi dinara ili više od milijardu evra.
 
Trenutno se pred međunarodnim sudovima vode četiri postupka investitora protiv Srbije koji bi mogli da rezultiraju kaznama za državu više od 400 miliona evra.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Treba li nam lustracija?

Pre četiri meseca Ekološki ustanak predao je Skupštini Srbije predlog Zakona o odgovornosti za kršenje ljudskih prava poznatom kao Zakon o lustraciji.

Programeri ponovo najplaćeniji

Programeri su ponovo najplaćenije zanimanje u Srbiji, pošto je njihova prosečna februarska neto plata iznosila 288.617 dinara, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku.