Samo u poslednjih mesec dana bilo je nekoliko samoubistava tinejdžera, a pomenuta noć u Beogradu svedoči koliko se u pandemiji zaboravilo na mlade, piše Blic.
Stručnjaci kažu da je u poslednje vreme, i pre pojave pandemije, bio primetan veći broj samoubistava mladih ljudi, ali da je pandemija samo dolila ulje na vatru.
"Globalno je depresija u povećanju i pre pojave kovida-19. U praksi nailazim na dosta primera da se to dešava u periodu adolescencije. Odvajanje od porodice, nesocijalizovano ponašanje, otklon ka svemu, to su prvi koraci ka depresiji kod tinejdžera. Deluje mi da je taj problem kod naših mladih udvostručen ili utrostručen zbog ove nove situacije. Virus korona je učinio svoje, ali i on je više posledica nego uzrok", kaže za Blic dr Tomislav Stevanović, pedijatar iz Zrenjanina.
Navodi i primer devojčice koja je krenula u srednju školu gde menja društvo i dolazi u nepoznato, ali onlajn nastava i zatvorenost samo pojačavaju strahove koje ona ne može sebi da objasni. Posledica je razvijanje psihosomatske bolesti. Sada je, smatra dr Stevanović, teško uraditi nešto konkretno jer savetovališta ne rade zbog nemogućnosti direktnog kontakta, ali predlaže da se prvi korak učini kroz onlajn nastavu, ali da se u sve uključe i roditelji.
"Porodica u adolescentskom periodu više nije najbitniji oslonac, nego društvo, a njega nema i to je sad problem u kojem se nalaze mladi ljudi. Komunikacija koja više nije direktna nego samo preko interneta, a virtuelni svet nudi okruženje puno strahova i optužbi. Pojava anksioznosti u tinejdžerskom uzrastu može lako preći u depresiju. Posledica epidemije je da se deca danas žale na opštu situaciju i strah zbog kojih obolevaju od psihosomatskih bolesti, gde imaju glavobolje i bolove u stomaku", nastavlja dr Stevanović.
S druge strane, za razvoj mlade osobe važan je kolektivni identitet, a on je u našem društvu jedan psihotičan identitet, jer mlad čovek odrasta u porodici sa jednim pravilima, a onda dolazi u društvo u kome nema fer pravila. Činjenica je i da mladi danas sproije odrastaju i sazrevaju. Suština problema je, smatraju psiholozi, da adolescenti koji pokušavaju da se ubiju imaju neku vrstu depresivnosti, ali ona se kod njih ispoljava potpuno drugačije nego kod odraslih i teže se prepoznaje. Zato je važno reagovati na vreme.
Tom problemu ne pomaže ni činjenica da u Srbiji nema dovoljno dečjih psihijatara, svega oko 40. Zbog pandemije, u većini domova zdravlja pregledi se ne mogu ni zakazati.
"Ono što se trenutno dešava sa tinejdžerima jeste da su usamljeni jer u ovom periodu vršnjačka grupa je dominantna za njih, oni hoće da sa društvom provode vreme i sa njima dele informacije, brige, strahove... Sada toga nema, zakovani su za računare, druže se kroz igrice ili vajber grupe gde je celo odeljenje i nema prisnog druženja 'jedan na jedan'. Roditelji generalno ne shvataju koliko je to osetljiv period, nego njihove žalbe i reči 'ubiću se' oripisuju buntu ili razmaženosti. Veliki je problem i što smo diskonektovani na nivou porodice. Iako su svi kod kuće, svako je u svom svetu. I roditelji su mnogo na telefonu. Konkretan problem je i to što oni koji imaju hronične psihijatrijske probleme ne mogu da zakažu pregled", navodi za Blic Milena Buđevac, psiholog i dečji psihoterapeut.
Tekst u celini čitajte u Blicu.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju -
LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Komentari 4
Pavle Kerac
Просветар
У школама један психолог на нпр. 800 ученика. Извините, ко тој деци да пружи подршку и коме да се обрате? После короне ће се тек видети где смо...
Gavran
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar