Ispitanici koji bi da se isele iz zemlje kao glavnu motivaciju navode "život u uređenom sistemu" (42%) i "mogućnost za bolja primanja" (29%), kao i "boravak u zdravijem društvenom okruženju" (15%).
Od onih koji razmišljaju da emigriraju iz zemlje, ne ohrabruje podatak da bi njih 84 odsto želelo da se odseli dugoročno, to jest za stalno, dok bi se 16 procenata onih sa namerom iseljavanja vratili u roku od godinu dana, verovatno nakon što bi zaradili nešto novca ili stekli željeno iskustvo, zaključuje Infostud.
"Kada analiziramo željene destinacije za odlazak iz zemlje, vidimo da dominiraju zemlje Zapadne Evrope (Nemačka, Austrija, Velika Britanija) sa 63%; zatim Severna Amerika (SAD i Kanada) sa blizu 17%; potom Australija i Novi Zeland sa 6%; i na četvrtom mestu se nalaze zemlje iz regiona (Slovenija, Mađarska, Hrvatska) sa blizu 6%", navode stručnjaci.
Na pitanje zašto toliko ljudi želi da napusti ove prostore, najviše odgovora vezano je za ekonomsko društvene probleme koje tište društvo. Kao prvi razlog navodi se loša ekonomska situacija (44%), zatim to što zakoni ovde ne važe za sve jednako (16%), kao i loša politička situacija (13%), odnosno negativna društvena selekcija (11%).
Uprkos velikom procentu ispitanika koji razmišlja o odlasku, većina njih je pasivna po tom pitanju. Rezultati pokazuju da aktivno na tome radi 23% od onih koji se i dalje školuju i 36% ispitanika koji su na tržištu rada.
Život u uređenom sistemu glavni motiv za odlazak
Što se tiče motivacije za odlazak, ispitanici koji već rade ili su nezaposleni, prevashodno žele da nastave život u uređenom sistemu (44%), da bolje zarađuju (30%) i borave u zdravijem društvenom okruženju (15%), studentska populacija češće od prve grupe navodi i motive kao što su: nastavak školovanja na dobrom stranom univerzitetu (8%), stručno usavršavanje (9%) i sticanje novog životnog iskustva (10%).
Odlazak prvi korak ka povratku
Istraživanje je pokazalo da jedan deo ispitanika želi samo privremeno da napusti zemlju, kako bi stekli dodatno obrazovanje ili radno iskustvo. Tako 50% ispitanih studenata planira da se vrati u zemlju po završetku školovanja u inostranstvu, kao i 15% onih koji odlaze na rad.
"Uz to, treba se osvrnuti i na vrlo aktuelnu situaciju da određeni broj naših ljudi, koji već godinama žive u inostranstvu, želi da se vrati u Srbiju. Zbog toga sajt www.poslovi.infostud.com je ušao u saradnju sa programom 'Tačka povratka' koji je usmeren ka pomoći u potrazi za adekvatnim poslom za sve koji iz srpske dijaspore žele da se vrate u Srbiju", navode u Infostudu.
Detaljnije o ovom programu pronaći ćete
OVDE.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju -
LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Komentari 32
dijasporac
Jel' ti smeta sto kazem istinu kolika je satnica na radu u Amazonovom skladistu? Ili sto kazem da od nekog mauelnog posla ne moze da se zivi ni u Nemackoj ni u Kanadi sem ako nemas cimere u stanu i ako jedes dzanki hranu a brojis svaki euro ili $? Jel' problem ako neko kaze da je istina da se pristojan zivot na Zapadu moze obezbediti samo sa nekim znanjem (inzenjeri, programeri, lekari, hemicari...) i vestinama ( zanatlije, medicinsko osoblje, umetnici...)?
Zato ako imate nameru da bezite napolje knjigu u ruke ili na obuku za nekog zanatliju, mnogo lakse i jeftinije je to uraditi u Srbiji nego negde ovde. Ovde trebate da dodjete spremni i sa jezikom i sa strucnim znanjem, to je dobronameran savet nekog ko je prosao celu tu pricu, nista vise.
Trt
Sad će penzionisani šef gradilišta sve da vam objasni, od plata u Amazonu do rada na daljinu.
Poredbenik
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar