
Koji su sve bezbednosni rizici rata u Ukrajini za Srbiju?
Za sedam dana upućeno je šest lažnih dojava o bombi na avionskim letovima iz Beograda ka Rusiji. Čak dve lažne dojave upućene su samo u jednom danu.

Foto: 021.rs
Zbog ovih pretnji dva aviona su sa leta vraćena u Beograd na pregled, podseća Radio slobodna Evropa.
Ostale dojave su stigle pre poletanja aviona.
Kontradiverzione policijske ekipe i službeni psi tragači postali su skoro redovna slika na beogradskom aerodromu zbog aviona koji lete ka Moskvi i Sankt Peterburgu.
Srpska policija je saopštila da zajedno sa tužilaštvom radi na identifikaciji i procesuiranju pošiljaoca lažnih dojava koje su aviokompaniji stizale elektronskom poštom.
U trenutku kada je zbog ruske agresije na Ukrajinu prekinut vazdušni saobraćaj većine evropskih zemalja sa Rusijom, iz Beograda je povećan broj letova nacionalnog avioprevoznika Er Srbija ka Rusiji. Broj letova na liniji Beograd-Moskva povećan je na 15 nedeljno, uz dodatne letove prema Sankt Peterburgu.
Usled pritisaka sa Zapada, predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će od ponedeljka, 21. marta, broj letova na relaciji Beograd-Moskva biti vraćen na redovan broj, odnosno na osam nedeljno.
Lažne dojave o bombama u avionima za Rusiju su jedan od najvidljivijih bezbednosnih izazova sa kojima se Srbija suočava od kako je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu.
Da bi eskalacija sukoba između Rusije i Zapada zbog ruske agresije na susednu Ukrajinu, mogla da utiče na bezbednosnu situaciju na Balkanu ukazali su i zvaničnici Evropske unije (EU) i zemalja članica. U njihovim izjavama naglašava se potreba jačanja bezbednosti zemalja Zapadnog Balkana.
Srbija je glavna interesna sfera Rusije na Zapadnom Balkanu, uz Crnu Gori i Republiku Srpsku.
Jačanje ekstremne desnice
Predrag Petrović, direktor istraživanja u nevladinom Beogradskom centru za bezbednosnu politiku, ocenjuje za RSE da bezbedonosni rizik u Srbiji zbog rata na istoku Evrope predstavlja jačanje ekstremne desnice.
"Ovo što se dešava u Ukrajini za nju predstavlja dodatni podsticaj što smo mogli da vidimo na protestima podrške Putinovoj agresiji u Ukrajini", navodi Petrović.
U Beogradu su održana dva skupa podrške Rusiji koje su organizovale ekstremno desne grupe, 13. i 4. marta.
Desničarske grupe i organizatori skupa od 4. marta delili su video objavu ruskog ekstremiste Denisa Garijeva koji je pozvao srpski narod da podrži "obnavljanje Rusije u okviru njenih istorijskih granica".
Garijev je član Ruskog imperijalnog pokreta (RIM), ultranacionalističke i rasističke organizacije koju je američka administracija u aprilu 2020. označila kao globalnu terorističku pretnju.
Petrović iz BCBP-a smatra da će jačanje ekstremne desnice predstavljati veliki izazov za Srbiju, jer Rusija te organizacije može da iskoristi za destabilizaciju, a Zapad zbog njih može da pojača pritisak na Srbiju.
"To je dobra prilika za (Aleksandra) Vučića, (predsednika Srbije) da manipuliše i da, na primer, kaže da nema veliki prostor da usklađuje spoljnu politiku Srbije sa EU zato što postoji preveliki proruski uticaj, i da i dalje ostanemo u nekom limbu koji Vučić voli da zove neutralnost", navodi Petrović.
EU: Zaštititi bezbednost Zapadnog Balkana
Srbija je osudila kršenje teritorijalnog integriteta Ukrajine, ali se nije pridružila evropskim sankcijama Rusiji zbog agresije na susednu zemlju.
Šef diplomatije Žozep Borelj je tokom nedavne posete zemljama Zapadnog Balkana najavio da će Evropska unija predložiti jačanje bezbednosti i odbrane zemalja Zapadnog Balkana kako bi se region snažno priključio bloku. Na Zapadnom Balkanu prošle nedelje je boravila i nemačka šefica diplomatije Analena Berbok. Uoči dolaska je poručila da evropska bezbednost podrazumeva i zaštitu Zapadnog Balkana.
Ona je navela da je Nemačka Zapadni Balkan stavila na listu prioriteta i da je prvi put odlučila da uvede mesto specijalnog predstavnika za taj deo Evrope.
Dragan Šutanovac, predsednik nevladinog Saveta za strateške politike (CfSP) i bivši ministar odbrane Srbije, ocenjuje za RSE da bi ugrožavanje bezbednosti moglo da nastane sa završetkom sukoba na istoku Evrope. On iznosi bojazan da će se tada pojaviti "asimetrične pretnje" koje mogu da ugrožavaju bezbednost i Srbije.
"Ne očekujem da se dese neki sukobi, ali mislim da će se pojaviti ekstremne grupacije u društvu koje smatraju da Srbija treba da bude 'mala Rusija' i da Srbija treba da bude direktno zavisna od Rusije i Putina", naveo je Šutanovac.
On je dodao da je to katastrofalna politika sa aspekta bezbednosti i evropske perspektive Srbije. Šutanovac napominje da su skupovi podrške Rusiji održani nakon glasanja u Ujedinjenim nacijama gde se Srbija svrstala u države koje su osudile napad na Ukrajinu.
"Što znači da ti skupovi nisu slučajno organizovani, već da se konci vuku iz nekog centra moći koji upravlja ili pokušava da upravlja krizom u Ukrajini da se proširi na Balkan", smatra Šutanovac.
Na skupovima podrške Rusiji u Beogradu vozila su bila obeležena simbolom Z, jednom od oznaka ruskih vojnih snaga na ukrajinskom ratištu.
Okupljeni su skandirali "Srbija, Rusija ne treba nam Unija", "Krim je Rusija, Kosovo je Srbija", "Srbi i Rusi braća zauvek".
Beograd demantovao regrutovanje boraca
Srbija podržava teritorijalni integritet Ukrajine i nije priznala Krim kao deo Rusije. Rusija je 2014. aneksirala ukrajinsko poluostrvo Krim, a uoči februarske invazije na Ukrajinu ruski predsednik Vladimir Putin priznao je nezavisnost otcepljenih ukrajinskih teritorija Luganjsk i Donjeck na istoku te zemlje.
Vlasti u Srbiji usvojile su 25. februara zaključke Saveta za nacionalnu bezbednost o ratu u Ukrajini. U njima se, između ostalog, navodi da će država sprečiti učešće građana Srbije u sukobima u Ukrajini, kao i da će svi "dobrovoljci" koji se uključe u taj konflikt, biti sankcionisani.
Pitanje boraca koji su iz Srbije otišli da se bore na proruskoj strani u Ukrajini godinama opterećuje odnose Beograda i Kijeva. Prema procenama ambasade Ukrajine u Srbiji iz 2018. godine, oko 300 građana Srbije borilo se na ratištu u Ukrajini.
Ne postoje zvanične indicije da novi borci iz Srbije odlaze u Ukrajinu, ali kako je RSE već pisao, izvestan broj njih se još uvek nalazi tamo. Prema navodima koje je Generalštab Ukrajine objavio 13. marta na Fejsbuku, na ukrajinskom ratištu se na strani Rusije bori "veliki broj militanata iz drugih zemalja, poput Sirije i Srbije".
Ministar odbrane Srbije Nebojša Stefanović je istog dana naveo da se iz Srbije ne regrutuju borci za dopunu ruskih vojnih snaga u Ukrajini, nazivajući navode "opasnom dezinformacijom koju je lansirao Generalštab Ukrajine".
Petar Petrović iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku kaže da je veoma upitno koliki je broj boraca iz Srbije sada na ukrajinskom ratištu.
Za učešće u ratu u Ukrajini na strani proruskih strana u periodu od 2015. do 2018. godine u Srbiji su donete 32 osuđujuće presude. Kazne su uglavnom bile blage. Jedna osoba je 2021. osuđena i zbog organizovanja odlaska na ratište u Ukrajinu, a kazna je šestomesečni zatvor u kućnim uslovima.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Novi krug nagradne igre "Uzmi račun i pobedi" počinje 1. maja
30.04.2025.•
0
Novi krug nagradne igre "Uzmi račun i pobedi" počinje u četvrtak, 1. maja.
Četvorica poginula u selu kod Topole: Muškarac upao u septičku jamu, ostali pokušavali da ga spasu
30.04.2025.•
0
Četiri osobe nastradale su u selu nedaleko od Topole.
Udruženje "Naš pRoTeSt": Rukovodstvo RTS-a ne odustaje od kršenja novinarskih načela
30.04.2025.•
0
Udruženje radnika RTS-a "Naš pRoTeSt" saopštilo je da će ostati upamćeno da se rukovodstvo javnog servisa tokom blokade nije obratilo gotovo nikom od zaposlenih.
Goran Bregović stavljen na listu nepoželjnih u Letoniji
30.04.2025.•
0
Muzičar Goran Bregović stavljen je na listu nepoželjnih osoba u Letoniji, rekao je za državnu televiziju ministar unutrašnjih poslova Rihards Kozlovskis.
RERI: Fabrika kreča Ziđin neometano radi više od tri godine bez potrebnih dozvola
30.04.2025.•
0
Ministarstvo zaštite životne sredine odbilo je da izda saglasnost na studiju kojom se procenjuju uticaji na životnu sredinu povećanja kapaciteta fabrike kreča Ziđin Zagrađe u Boru.
Druga godišnjica masovnog ubistva u "Ribnikaru": U subotu komemorativni program
30.04.2025.•
0
U Beogradu će u subotu, 3. maja komemorativnim programom biti obeležena druga godišnjica masovnog ubistva u OŠ "Vladislav Ribnikar".
Širi se "Ćacilend" ispred Skupštine: Kombi sa rotacijom dovezao nove šatore
30.04.2025.•
0
Šatorsko naselje postavljeno ispred Skupštine Srbije uoči mitinga Srpske napredne stranke 12. marta i dalje se širi.
Odložen početak suđenja po tužbi Branislava Jovanovića protiv predsednika Vučića
30.04.2025.•
0
Odloženo je prvo ročište na suđenju po tužbi Branislava Jovanovića, predstavnika grupe građana "Niš, naš grad", protiv predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Vlada traži od ministarstva da izmeni školski kalendar kako bi se nadoknadila nastava
30.04.2025.•
1
Vlada Srbije zatražila je od Ministarstva prosvete da bez odlaganja izmeni školski kalendar.
Dragan Vasiljević postavljen za direktora policije
30.04.2025.•
0
Vlada Srbije postavila je dosadašnjeg vršioca dužnosti Dragana Vasiljevića za direktora policije, saopšteno je danas.
Odobrena kupovina novih 100 seoskih kuća, najviše kod Sombora
30.04.2025.•
1
Ministar za brigu o selu Milan Krkobabić izjavio je da je danas odobrena kupovina novih 100 seoskih kuća širom Srbije.
Inicijativu za uklanjanje Ćacilenda potpisalo skoro 25.000 građana
30.04.2025.•
9
Skoro 25.000 građana potpisalo je inicijativu za uklanjanje šatora postavljenih u Pionirskom parku u Beogradu, objavilo je udruženje Eko straža.
Evropski sud za ljudska prava izdao privremenu meru zbog zvučnog oružja
30.04.2025.•
5
Evropski sud za ljudska prava, koji je veće od sedam sudija, odlučio je da delimično usvoji zahteve podnosilaca i izda privremenu meru u vezi sa potencijalnim korišćenjem zvučnog oružja u Beogradu.
Izbori ponovo aktuelna tema - a uslovi nepromenjeni: Posle "muljanja" sve ostalo isto
30.04.2025.•
0
Raspisivanje lokalnih izbora u Kosjeriću i Zaječaru, prvih otkako je zemlju zahvatio talas građanskih protesta, unelo je novi život u staru debatu o izbornim uslovima.
Šefica poslovne jedinice trgovinskog lanca u Paraćinu zadržala 2,6 miliona dinara pazara za sebe
30.04.2025.•
2
M. M. R. (50) iz Paraćina uhapšena je zbog sumnje da je proneverom oštetila jedan trgovinski lanac za više od 2,6 miliona dinara.
FOTO: U koferu sa garderobom preko Preševa pokušao da prošvercuje više od 80.000 evra
30.04.2025.•
2
Carinski službenici su 29. aprila na graničnom prelazu Preševo, u saradnji sa policijom, sprečili pokušaj putnika da u prtljagu prokrijumčari preko 80.000 evra.
Zemunac se prvo verbalno, a onda i fizički sukobio sa policajcem
30.04.2025.•
1
Z. R. (56) uhapšen je zbog sprečavanja službenog lica u vršenju službene radnje.
Milica Zavetnica: Čitavoj Evropi smo održali čas demokratije
30.04.2025.•
26
Ministarka Milica Đurđević Stamenkovski izjavila je da je evropska komesarka za proširenje Marta Kos na sastancima sa državnim zvaničnicima informisana o svim okolnostima i realnom stanju u Srbiji.
Inicijativa da se niški odbornici testiraju na drogu
30.04.2025.•
1
Osma sednica skupštine grada Niša bila je maratonska i završena je noćas nešto pre četiri sata, a počela je juče u devet sati ujutru.
Macut pristao na uslov rektora Đokića: Na sastanku i predstavnici Univerziteta
30.04.2025.•
7
Premijer Srbije Đuro Macut pristao je na uslov koji je rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić postavio za održavanje današnjeg sastanka - da uz njega bude još pet predstavnika Univerziteta.
Počinje suđenje Aleksandru Vučiću po tužbi Branislava Jovanovića
30.04.2025.•
5
U Osnovnom sudu u Nišu danas bi trebalo da počne suđenje po tužbi opozicionog političara Branislava Jovanovića, koji je i bivši niški funkcioner, protiv predsednika Aleksandra Vučića.
Komentari 11
Iznogud
Nego, čini mi se da će biti obrnuto.
/
Милан
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar