U Srbiji raste uvoz svinjskog mesa i prerađevina

Uvoz mesa i svinjskih prerađevina, u prva tri meseca ove godine, povećan je za 50 do 60 odsto u odnosu na isti period 2021, pokazuju podaci Privredne komore Srbije (PKS).
U Srbiji raste uvoz svinjskog mesa i prerađevina
Foto: Pixabay
Veći udeo tog uvoza čine gotovi mesni proizvodi koji se uglavnom plasiraju kroz trgovinske lance koji posluju u Srbiji. Neki od najvećih domaćih uzgajivača svinja nedavno su upozorili da je uvoz jeftinih prerađevina preko trgovinskih lanaca jedan od glavnih faktora loše situacije u svinjarstvu. Naglasili su i da niske otkupne cene diktiraju klaničari zbog čega ovaj posao postaje neisplativ. 
Istovremeno, kako piše Politika, u maloprodaji su cene mesa visoke, što je uticalo i na pad potrošnje.
"Poslednje tri, četiri nedelje nije bilo pomeranja na svetskom tržištu žitarica. Bio je jedan pik i tu je stalo. Stvar je u tome što mi trenutno nemamo dovoljno tovljenika jer su početkom godine farmeri odustajali od tova budući da je bila niska cena svinja, a visoka imputa, ambalaže, energije, zaštite", rekao je za "Politiku" Nenad Budimović, sekretar Udruženja za stočarstvo i preradu stočarskih proizvoda u PKS.
 
Naveo je da čim nečega nema cena skače, dok farmeri u tom poslu nemaju neku ekstra zaradu, bolje je reći da nisu na gubitku. I u Evropi je slično ali je verovatno klaničarima bilo isplativije da uvoze meso za preradu jer tako dobijaju čistu svinjsku plećku bez otpada i troškova u fazi klanja. 
 
Budimović je kazao da je prema zvaničnim podacima samodovoljnost Srbije za svinjskim mesom oko 90 odsto. U nekim trenucima u godini i manje, a da smo sada još više okrenuti uvozu kada ga nema dovoljno na domaćem tržištu. Kraj ove godine biće ključan jer ćemo tada imati jasne podatke o stanju. Recimo, ne znamo još tačne količine kukuruza koje ćemo imati na raspolaganju. 
 
"Ne postoje brzi potezi u ovom sektoru. Država ne može da finansira ne samo proizvodnju svinjskog mesa već ni jednu drugu. Može samo da je podstiče. Zagarantovan otkup, dogovor proizvođača i klaničara bio bi rešenje. Ali to je rađeno i o tome se govorilo mnogo puta i pitanje je koliko je sprovodivo u praksi. Treba razmišljati da imamo potencijal za proizvodnju hrane, mleka i mesa, a to je sad broj jedan u celom svetu. Imamo realnu šansu ne samo da pokrivamo sopstvene potrebe već da budemo zaista vrlo bitan faktor u proizvodnji hrane. Poslednji je trenutak da se to iskoristi", naglasio je on.
 
Upitan kolika je moć klaničara, odnosno industrije budući da su proizvođači nedavno taj sektor optužili za ucene i obaranje cena, odgovorio je da je situacija takva da ko god se bavi tim poslom, ako nađe jeftiniju sirovinu, kupiće je i u tome nema ničega spornog. Kao i u svim drugim sektorima.
 
"Treba napraviti ambijent da naša proizvodnja bude konkurentna, kvalitetna i u kontinuitetu i da je očuvamo. Jer doći će vreme kada će mleko i meso biti u centru pažnje, kraj godine je krajnji rok. Zaista moramo svi sa svojih pozicija da uradimo sve što je potrebno, naravno u realnim zahtevima", naveo je on. 
 
Dodao je da bi bilo dobro propisati paritete i za taj sektor kao što je urađeno i za druge proizvode.
 
Smatra da je inicijativa "Otvoreni Balkan" dobra prilika, posebno za svinjsko meso ali je potrebno da imate sirovinu i zbog toga je pokretanje primarne proizvodnje ključno.  Godišnja proizvodnja svinjetine u Srbiji je oko 300.000 tona što je u principu dovoljno za domaće potrebe, napominje sagovornik. Problem je što je u godinama pandemije potrošnja bila smanjena jer nisu radili turistički i ugostiteljski objekti. Taman kada je krenula da raste sada imamo sukobe u Ukrajini i neki nivo potrošnje kao pre pandemije.
 
Podsetimo, stočari su nedavno upozorili da su proizvođači i klaničari nekada delili zaradu od prodaje mesa, ali da sada ta industrija legalno prisvaja zaradu proizvođača, dižući maloprodajne cene i ucenjujući proizvođače otkupnim cenama. Smanjenje domaće proizvodnje, smatraju, uticaće na dalji rast cena u maloprodaji iako je potrošnja mesa po stanovniku poslednjih godinu, dve smanjena za oko 20 odsto.
 
Da se poremećaji na globalnom tržištu mesa mogu očekivati ukazuje i poslednji izveštaj Organizacije za hranu i poljoprivredu, prema kom pšenica i meso živine i dalje poskupljuju. Stručnjaci zato predviđaju da će u ovom sektoru stočarstva doći do najvećih promena i da kriza tek predstoji.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Обсервер

    27.06.2022 13:03
    Прилагодимо се ЕУ ?
    Од када трају преговори са ЕУ, они нам уваљују своје смеће, а обрнут пут је блокиран разним смицалицама. Од када је Држава баталила бригу о производњи меса, ово нам се догађа. Само до једног товљеника да дођемо, потребан је циклус од годину дана, до јунета две. Пилетина је атрактивна из дијететских, а и економских разлога. На пр. једна фарма може да избаци 5-6 турнуса годишње, а за килограм прираста, потребно је и мање од два кг. концентрата.
  • Realista

    27.06.2022 06:34
    ceo paket
    Ako možemo ugalj, što ne bi i svinjetinu? Da smo sposobni, proivodili bi to sami, ali nismo... pa ni zdravorazumsku vladu da izaberemo. Lud pop, luda i molitva.
  • Boriša

    27.06.2022 00:06
    Što ne bi uvozili kada ga kupuju iz zapadnih rezervi kojima se bliži istek roka trajanja po ceni od pola evra, a onda sve to nama uvaljuju kroz mesne prerađevine po cenama kao da je domaće meso. Fuj!

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Ministar Bratina: Pad RTS-a bio bi državni udar

Ministar informisanja i telekomunikacija Boris Bratina kaže da bi trebalo ispitati "sve okolnosti koje blokiranje njihovog funkcionisanja prate", navodeći da bi "pad RTS imao smisao državnog udara".

Ko zapravo blokira RTS?

Blokada zgrada RTS u Takovskoj i na Košutnjaku, koju studenti i građani sprovode već šesti dan, odraz je velikog nepoverenja u javni servis, kao i dugogodišnjeg neprofesionalnog i politički pristrasn