Nemački geolog: Srpski litijum od suštinskog značaja za nezavisnost Evrope od Kine

Viši geolog u Nemačkoj agenciji za mineralne resurse (DERA) Mihael Šmit rekao je da je u Evropi trenutno u različitim fazama razvoja više od 15 projekata za eksploataciju litijuma.
Nemački geolog: Srpski litijum od suštinskog značaja za nezavisnost Evrope od Kine
Foto: Pixabay
On je za Demostat precizirao da su projekti u Španiji, Portugalu, Finskoj, Francuskoj, Austriji, Nemačkoj, Češkoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i drugim zemljama.
Prema navodima Demostata, cilj EU je jasan - neophodno je smanjiti zavisnost Evrope od Kine kada je reč o ključnoj sirovini za baterije. Da bi se to postiglo, Evropa mora da eksploatiše i sopstvena nalazišta litijuma, kojih ima u više država. Kandidati su, između ostalih, Nemačka, Češka, Francuska, Portugal, ali EU računa i na Srbiju, piše Demostat.
Evropa ima potencijal da izvuče i preradi deo potrebnog litijuma, ali je, prema navodima Demostata, EU svesna da je, da bi se to dogodilo, potrebno prevazići prepreke, pre svega proteste lokalnog stanovništva i duge procedure odobravanja projekata, ali i ispuniti visoke ekološke standarde.
 
Šmit je naveo da Evropa ima potencijal da se u 2030. u značajnoj meri snabdeva litijumom iz svojih nalazišta - čak do 40 odsto pretpostavljene potražnje.
 
Kada je reč o Nemačkoj, Šmit je kazao da najveći potencijal za iskopavanje litijuma vidi u ležištima tvrdih stena na granici između te zemlje i Češke, u oblasti Rudnih planina, kao i u dolini Gornje Rajne, gde se litijum nalazi u slanoj vodi.
 
On je naveo da je, zbog mnogih nepoznatih aspekata, teško govoriti o godini kada bi mogla da počne eksploatacija litijuma u Nemačkoj.
 
Govoreći o Srbiji, Šmit je kazao da ona ima jedinstvena i velika nalazišta litijuma i bora. Dodao je da je projekat Jadar, koji je ranije razvijala kompanija Rio Tinto, među najvećim nalazištima tvrdih stena u Evropi.
 
"Ovaj projekat i proizvodi koji se tamo generišu mogli bi biti od suštinskog značaja za evropsku šemu snabdevanja u pogledu nezavisnosti od Kine", istakao je Šmit.
 
Dodao je i da bi taj projekat mogao da podstakne razvoj industrije za preradu u širem području oko nalazišta.
 
"To važi i za projekat Euro litijuma kod Valjeva", naveo je on.
 
Upitan da li postoji ekološki prihvatljiva eksploatacija litijuma, Šmit je rekao da postoji mnogo načina za implementaciju održivog rudarstva i rudarskih operacija. To je, kako je naveo, "mega-trend" kad je reč o mnogim projektima i lokacijama na kojima se eksploatiše sirovina širom sveta.
 
Dodao je da se, da bi se to osiguralo, postavljaju regulatorni okviri, kao i rudarski standardi.
 
Kazao je da je "litijum potreban za zelenu tranziciju", te je, kako je naveo, stoga od suštinskog značaja da rudarstvo ovih materijala bude što je moguće održivije.
 
"To zahtevaju i kupci, kao i industrija. Ekološko i socijalno licenciranje postaje sve važnije", istakao je on.
Dodao je i da se mora shvatiti da će rudarstvo uvek imati uticaj na životnu sredinu. 
 
"Dakle, moraju postojati strogi regulatorni i ekološki okviri da bi se to osiguralo", istakao je Šmit.
 
Na pitanje kada se može očekivati ekološki prihvatljiva eksploatacija litijuma, Šmit je rekao da je taj proces otpočeo i da će se sve više sprovoditi.
 
"To će biti obaveza za vlade, za nizvodne industrije, kao i za krajnje kupce", naveo je Šmit.
  • B

    30.04.2023 15:12
    tako je
    Da mi spalimo Srbiju kako bi Evropi omogucili zelenu tranziciju bez Kine.
    Inace, Nemacka je puna litijuma, ali njihov litijum im ne bi omogucio zelenu tranziciju jer bi urnisali Nemacku tokom eksploatacije.
  • Bezelbub

    30.04.2023 13:08
    Evo suze ronim zbog evropske nezavisnosti od Kine
  • Б

    28.04.2023 04:28
    Литијум у Србији, чему?
    Србија није и неће бити чланица ЕУ. "Бити зависан од Кине" је бесмислица, Кина никад није нападала друге државе да би "трговала" с њима, тј. пљачкала им ресурсе. САД то раде од 1850-тих (комодор Пери и Јапан), Енглеска је то радила вековима. Ако не можете да понудите нешто боље, не смишљајте празне изговоре.
    Немачка индустрија се сели. У поменутој Кини постоји 40 Фолксвагенових фабрика, 10 фабрика БАСФ, Ауди, БМВ, Сименс, АББ, Хехст, Круп, Шиндлер и много тога другог. Кад и ако се та индустрија пресели из Кине, отићиће у друге азијске земље, посебно у Индију, па потом у Африку или Јужну Америку, можда делом у САД. У Европу се неће враћати. Можда господин зна зашто?
    Литијум у будућности неће бити толико важан, јер се већ праве батерије са натријумом кога има у морској води у изобиљу. Србија нема море, па ће нас та "сјајна прилика" да се додворимо Западу на своју штету овај пут мимоићи.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija