Prosečan broj članova domaćinstva u Srbiji sve manji, raste broj samačkih domaćinstava

Prema rezultatima prošlogodišnjeg popisa, domaćinstva u proseku imaju po 2,55 članova, a kada se pogledaju rezultati ranijih popisa vidi se da je prosečno domaćinstvo u Srbiji sve manje.
Prosečan broj članova domaćinstva u Srbiji sve manji, raste broj samačkih domaćinstava
Foto: 021.rs

Tako su domaćinstva prema prvom posleratnom popisu, koji je obavljen 1948. godine, u proseku imala po 4,39 članova, pet godina kasnije 4,32, da bi na sledećem popisu 1961. godine, broj bio manji od četiri i iznosio 3,96.

Godine 2002. brojnost je opala ispod tri člana i iznosila 2,97, i kasnije je nastavila da pada, pa je pretposlednji popis iz 2011. pokazao da u domaćinstvima u Srbiji u proseku zajedno živi po 2,89 članova, a lane je taj broj opao na 2,55.
Paralelno sa ovim trendom, rastao je broj samačkih, a opadao broj višečlanih domaćinstava.
 
Tako je udeo samačkih domaćinstava u ukupnom broju, sa 11,64 odsto iz 1948. godine, porastao na 20,02 odsto 2002. godine, da bi prošle godine njihov udeo iznosio 29,89 procenata.
 
Kada je reč o višečlanim domaćinstvima, udeo onih sa pet članova je sa 13,95 odsto koliko ih je bilo 1948. godine opao na 8,17 odsto 2002. godine, a lane ih je bilo 6,03 odsto u ukupnom broju domaćinstava.
  • Decentralizacija

    09.07.2023 10:45
    Prvo i osnovno rešenje je fiskalna decentralizacija, odnosto vratiti opštinama po Srbiji izvorne prihode.
    To će u početku malo da boli ove u Beogradu i Novom Sadu, ali dugoročno to je spas Srbije.
    Na kraju će potomci tih u Beogradu i Novom Sadu koji su se malo stegli zbog decentralizacije bolje živeti u državi od recimo 8 miliona. Jer će 6 miliona iz opština cele Srbije da izdvaja 10% (evropski prosek) i dalje za BG i NS.
    A ako ostane ovako da opštine po Srbiji sve svoje prihode 90% šalju u BG i NS, imaćemo situaciju za nekoliko decenija da će u Srbiji živeti 2 miliona i to svi u BG i NS. Tako da potomci u ta 2 grada neće imati ni onih 10% iz ostatka Srbije jer će tada tamo biti 0 stanovnika.
  • r

    09.07.2023 08:17
    r
    Popis 1948 god, odmah posle rata imao duplo veći broj domaćinstava sa više dece nego poslednji popis.Gde smo , nema nas, stalno ponižavanje polj.proizvođača (seljaka) ,pljačkanje kroz cene njihovih proizvoda itd.....Kako je počelo teranje ljudi u fabrike i životni prostor od 50 kvadrata nema uslova za više člane porodice, logičan račun!!!
  • Ludovički

    09.07.2023 07:18
    Uticaj zlatnog doba
    Baš čudno da se to događa i pored ovolikog ekonomskog i svakog drugog napretka.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija