.jpg)
O Vučićevoj podršci za peto i šesto dete: "Ne prave se deca zbog para, potrebni vrtići, pedijatri"
Iz godine u godinu Srbija, osim manjeg broja stanovnika, beleži i pad nataliteta.

Foto: Pixabay
Kao novo rešenje za poboljšanje demografske slike, predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će država doneti sistemske, višegodišnje mere podrške za svako novorođeno peto i šesto dete.
Do sada su porodice dobijale jednokratnu novčanu pomoć od 345.398 za prvo dete, i u jednakim mesečnim ratama 306.388 za drugo, 1.838.332 za treće i 2.757.498 dinara za četvrto dete.
Roditeljima je isplaćivan i paušal u iznosu od 6.383 dinara za nabavku opreme za decu rođenu od 1. januara tekuće godine. Za drugo i treće dete rođeno od početka 2023. isplaćivana je i jednokratna pomoć od 115.132 dinara.
Najveći broj rađanja u prethodnoj godini zabeležen je u starosnoj grupi žena od 30 do 34 godine, dok je prosečna starost žena pri rođenju deteta bila 30. Prvo dete većina žena rodi sa 29 godina.
Posmatrajući demografsku sliku, u poslednjih 10 godina naša zemlja beleži konstantni pad stanovništva, te u 2022. u Srbiji živi pola miliona manje ljudi nego 2019. godine.
Ipak, udruženja koja se bave pravima roditelja, iako podržavaju finansijski podsticaj, smatraju da postoje efektnija rešenja koja bi bila bolji stimulans da se ova slika popravi.
Tatjana Macura iz udruženja "Mame su zakon" sugeriše da su porodicama, osim finansijskih, potrebne i drugačije, više logističke mere podrške.
"Nadam se da Vlada razmišlja i u tom pravcu. Jedna takva mera, na primer, bila bi produžetak odsustva sa posla nakon porođaja koji je najavljivan krajem prošle godine zbog toga što majke teško uklapaju povratak na posao i polazak deteta u vrtić", predočava Macura.
Osvrćući se na najavu predsednika, sagovornica list Danas smatra da je to lepa vest, pod uslovom da bude primenjena kao što je slučaj za porodice sa troje ili četvoro dece.
"Aktuelni Zakon o finansijskoj podršci porodici sa decom predviđa finansijsku podršku za porodice koje imaju do četvoro dece. Majke koje rode četvrto dete, u trajanju od 10 godina dobijaju 22.979 dinara mesečno. S druge strane, porodice koje imaju petoro, šestoro i više dece - nisu prepoznate. Udruženje 'Mame su zakon' se duži niz godina bori da i porodice koje imaju više od četvoro dece budu prepoznate u zakonu. Posebno jer je najčešće reč o porodicama koje su na neki način marginalizovane, ili materijalno ugrožene", pojašnjava članica ovog udruženja.
Macura napominje da ipak ne treba upasti u statističku zamku, jer je, kako kaže, broj porodica koje imaju više od troje dece, a čine ih visokoobrazovane i materijalno stabilne porodice - u porastu.
"Ne radi se o vrtoglavom rastu, ali rast svakako postoji. U poslednje vreme povećan je broj porodica sa više dece koje ne spadaju u ugroženu kategoriju, uprkos uvreženoj pretpostavci da je nužno reč o onima slabijeg materijalnog statusa", kaže Macura.
"Niko ne očekuje milostinju - roditeljima treba bolji sistem"
Sa tim da postoji sistemski problem koji se ne rešava finansijskom pomoći saglasna je i Jelena Ćirić-Nikolić sa portala "Bebac", koja naglašava da roditelji ne proširuju svoje porodice zbog novca.
"To je značajna odgovornost na partnerima da bi za 200.000 dinara dobili dete, a da znaju da u okolini nemaju lekara, vrtić, mesto u školi, da knjige koštaju 20.000 dinara i tako dalje. Broj porodica koje imaju petoro ili šestoro dece nije preterano veliki. Iz tog razloga, nisam sigurna u kojoj meri bi to pospešilo rađanje. Nijedan roditelj neće reći da mu je potreban novac da bi proširio svoju porodicu", naglašava ona.
Kao primere za to navodi nedostatak mesta u vrtićima, što prouzrokuje da majke nakon prvih godinu dana porodiljskog ne mogu da se vrate na posao jer nemaju gde da ostave decu.
"S druge strane, žene se ne osnažuju da budu preduzetnice, jer postoje brojne zakonske neprilagođenosti - od nemogućnosti da imaju odsustvo dve godine nakon rođenja trećeg deteta, da moraju same da uplaćuju poreze i doprinose dok su na porodiljskom, do toga da njihovi partneri ne mogu da odu na odmor radi nege deteta. Postoje brojne stvari koje bi trudnicama dale sigurnost - niko ne očekuje da im se daje milostinja. Ljudi uglavnom žele da žive od svog rada, a trudnica kada ode na trudničko bolovanje, postoji velika mogućnost da će kasniti trudnička naknada, što dodatno ugrožava ekonomsku stabilnost porodice", pojašnjava Ćirić-Nikolić.
Sagovornica Danasa ističe da postoje mesta koja broje na desetine hiljada ljudi, kao što je na primer Vrbas, grad od skoro 37.000 stanovnika, a koja nemaju ni osnovne uslove za rast i odgajanje dece.
"Kada pogledamo statistiku RZS, jasno se vidi da je broj prvorođene dece oko 50 odsto. Za više dece taj broj pada. Samim tim je diskutabilno pitanje u kojoj meri će novčani podsticaj doprineti da se zaista toliko dece rodi. Iz tog razloga najavljene mere deluju više kao populistički potez nego namera da se roditeljima pruži sigurnost. Pitanja kojima se treba posvetiti znatno su dublja – Koliko dugo se čeka na pregled pedijatra? Da li imamo dovoljno lekara za našu decu? Da li svaka varošica ima pedijatra i vrtić? Po unutrašnjosti Srbije imamo toliki deficit ginekologa, da trudnice moraju putovati po 40 kilometara kako bi otišle na pregled. A od strane nadležnih na snazi je ignorisanje i izbegavanje da se reše problemi koji zaista utiču na proširenje porodice", kaže Ćirić-Nikolić.
Takođe dodaje i da je pitanje i da li će se žene uz podsticaje opredeliti da rode petoro ili šestoro dece, s obzirom da se sa oko 30 godina odlučuju na rađanje prvog deteta.
"Prosečne godine žene u Srbiji koja rađa prvo dete su oko 29. To znači da bi mogla da rodi preko četvoro dece ako bi svake godine rađala po jedno, što nije po preporukama SZO, koja ističe da pauza između dve trudnoće bude minimum godinu dana, kako bi je žena iznela na zdrav način i za nju i za bebu. Poenta je da sistem nije dovoljno osnažujući, i ne uliva sigurnost. Osim toga, i vladajuća retorika je problematična, ako se osvrnemo na situaciju u Skupštini gde su, na neki način na stub srama stavljeni ljudi koji ne mogu da zasnuju porodicu", zaključuje ova sagovornica.
Prema poslednjim podacima popisa, od ukupno 6,6 miliona ljudi, u Srbiji živi blizu milion dece uzrasta do 14 godina. Najnovije istraživanje UNICEF-a i Saveza ekonomista Srbije pokazuje da je 28.000 dece palo ispod granice apsolutnog siromaštva tokom 2022. godine.
Takođe, utvrdili su da je prosečan profil apsolutno siromašne osobe u našoj zemlji dete do 14 godina, iz višečlane porodice iz južne ili istočne Srbije, čiji roditelji imaju nizak nivo obrazovanja ili su nezaposleni.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Istraživanje javnog mnenja: SNS nije na 49,4 odsto kako tvrdi Vučić
01.04.2025.•
12
Uprkos izjavama Aleksandra Vučića da SNS raste rejting i da je u februaru iznosio 49,4 odsto, istraživanje jedne beogradske agencije, rađeno za deo vladajuće koalicije, pokazuje drugačije rezultate.
DNEVNI KVIZ: 10 pitanja - nisu za šalu
01.04.2025.•
11
Još jedan 021.rs dnevni kviz znanja je pred vama.
Ekonomski fakultet: Hitno saslušanje i krivična prijava protiv dekanke je pritisak na fakultet
01.04.2025.•
0
Ekonomski fakultet u Beogradu saopštio je da je dekanka Žaklina Stojanović danas saslušana u beogradskoj Policijskoj upravi, po nalogu Prvog osnovnog javnog tužilaštva.
Sindikat sudske vlasti najavio štrajk od 7. do 9. aprila
01.04.2025.•
2
Sindikat sudske vlasti saopštio je da će zaposleni u sudovima, tužilaštvima i zatvorima stupiti u trodnevni štrajk od 7. do 9. aprila zbog "neispunjenja zahteva za poboljšanje materijalnog položaja".
Kamioni na prelazu Šid čekaju oko pet sati
01.04.2025.•
1
Teretna vozila na graničnom prelazu Šid na izlazu iz Srbije čekaju oko pet časova, a na Batrovcima i Kelebiji se zadržavaju oko dva sata, saopštio je Auto-moto savez Srbije (AMSS).
Evropski sud za ljudska prava dobio odgovor države Srbije o zvučnom topu
01.04.2025.•
3
Evropski sud za ljudska prava obavestio je organizacije civilnog društva da je primio odgovor Srbije u vezi sa navodima o mogućoj upotrebi soničnog oružja na protestu u Beogradu 15. marta.
Advokat: Srđan Žunić 20 dana štrajkuje glađu u Centralnom zatvoru
01.04.2025.•
2
Advokat Predrag Marković izjavio je danas da Srđan Žunić, osnivač pokreta "Ujedinjeni narod Srbije", već 20 dana štrajkuje glađu u pritvorskoj jednici Centralnog zatvora u Beogradu.
Pet meseci od pada nadstrešnice Železničke stanice: Protestna okupljanja u više gradova
01.04.2025.•
0
Danas, pet meseci od pada nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu, održana su protestna okupljanja u više gradova.
Predat zahtev delegaciji EU: Da projekat Jadar ne bude strateški projekat EU
01.04.2025.•
7
Akademska zajednica u blokadi predala je danas delegaciji EU u Beogradu zahtev da se projekat "Jadar" ne proglasi strateškim projektom.
Priveden muškarac koji je kod FON-a automobilom prošao blokadu i vređao učesnike skupa
01.04.2025.•
0
Beogradska policija privela je L.S. (49) koji je, danas oko podneva, kod Fakulteta organizacionih nauka, automobilom prošao blokadu vozeći trotoarom, a potom vređao učesnike skupa.
Mesec dana pritvora ženi koja je nožem napala dekanku Nataliju Jovanović
01.04.2025.•
1
Viši sud u Nišu danas je odredio pritvor do 30 dana ženi (69) koja je osumnjičena da je u nedelju, 30. marta na ulici nožem ranila dekanku Filozofskog fakulteta Nataliju Jovanović.
Doprinos poljoprivrede i agroindustrije BDP-u minimalan, sela ostala bez 390.000 ljudi
01.04.2025.•
5
Doprinos sektora poljoprivrede i agroindustrije rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 2001. do 2023. godine je minimalan, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku.
Poslanik SNS vređa Dačića - član je skupštinskog odbora za ljudska prava
01.04.2025.•
7
Poslanik Srpske napredne stranke Igor Jakšić uvredio je ministra unutrašnjih poslova Ivicu Dačića na svom Instagram nalogu.
Vučićev pokret registrovan u APR: Navedena njegova misija i da mogu da se učlane i 14-ogodišnjaci
01.04.2025.•
45
Pokret za narod i državu, čije osnivanje je od 2022. godine najavljivao Aleksandar Vučić, registrovano je kao udruženje u Agenciji za privredne registre (APR).
VIDEO: Na poštu u Zvečanu bačene dve ručne bombe, eksplodirala jedna
01.04.2025.•
2
Na Poštu Kosova sinoć su bačene dve ručne bombe, od kojih je jedna eksplodirala, novi su podaci iz Kosovske policije nakon obavljenog uviđaja, piše KoSSev.
Đukić Dejanović: Samo 2,4 odsto škola ne radi
01.04.2025.•
8
Ministarka prosvete u tehničkom mandatu Slavica Đukić Dejanović rekla je da je od svih osnovnih i srednjih škola samo 2,4 odsto u štrajku dok ostale rade.
Olivera Zekić kupila stan i garažu od Jovane Joksimović, nije prijavila Agenciji
01.04.2025.•
28
Doskorašnja predsednica Saveta REM-a Olivera Zekić kupila je stan i garažu od urednice Tanjuga Jovane Joksimović, ali to nije prijavila Agenciji za sprečavanje korupcije.
MUP o hapšenju predsednika opštine Žitorađa: Detalji za šta se sumnjiče on i njegovi saradnici
01.04.2025.•
7
Niška policija uhapsila je šest osoba zbog korupcije, među kojima i predsednika opštine Žitorađa Ivana Stanojevića (41).
Iz saobraćaja prošle godine isključeno skoro 57.500 pijanih vozača
01.04.2025.•
1
Saobraćajna policija je 2024. otkrila 57.489 slučaja vožnje u pijanom stanju, što je povećanje od osam odsto u odnosu na 2023. godinu.
Uhapšen predsednik opštine Žitorađa
01.04.2025.•
12
Predsednik opštine Žitorađa Ivan Stanojević uhapšen je jutros u nastavku hapšenja osumnjičenih za korupciju.
Pre tri godine osam rudara poginulo u rudniku "Soko", kriva - "viša sila"
01.04.2025.•
5
Na današnji dan 2022. godine u rudniku Soko poginulo je osam rudara za čiju je smrt, sudskom odlukom, krivom proglašena "viša sila".
Komentari 29
Bojan
Ugledajte se na Čečene, pa se onda čudom čudite što vas smatramo primitivnim plemenom...
Vlada
Stvarno, odakle ovaj novac državi kad je sve potrošila na crkvu i policiju? Lepo nek joj sad popovi i panduri štancuju radnu snagu.
Janko
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar