
Sadržaj prosečne potrošačke korpe u Srbiji zastareo i nerealan
Prema podacima Svetske banke Srbija je na 79. mestu po paritetu kupovne moći, ispred Hrvatske, Slovenije, BiH, Crne Gore i Albanije.

Foto: Pixabay
Kina ima, prema podacima Svetske banke (SB) za 2022. godinu, najbolju ekonomiju u svetu po paritetu kupovne moći. Ovaj parametar služi za upoređivanje životnog standarda zemalja tako što se određuje koliko je nacionalne valute potrebno za potrošačku korpu izračunate u američkim dolarima.
Iako smo decenijama na ovom mestu gledali SAD, svetska ekonomija se promenila, pa je Amerika ostala iza Kine, a slede Indija i Japan, dok je na petom mestu Rusija koja drži prvo mesto u Evropi, piše Politika.
Srbija je, prema ovoj statistici, napredovala, pa na ovoj listi zauzima 79. mesto, ispred Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Albanije.
Prema podacima Evrostata Srbija se prošle godine našla na dnu lestvice u odnosu na prosečnu potrošnju u Evropskoj uniji. Prema paritetu kupovne moći naša država je 2022. godine bila na nivou od 53 odsto prosečne potrošnje koju beleži EU.
S druge strane, bruto društveni proizvod po glavi stanovnika, takođe po paritetu kupovne moći, iznosio je 44 odsto BDP-a Evropske unije. Slična situacija bila je i 2021, iz čega proizilazi da kupovna moć nije povećana.
Dr Ljubodrag Savić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, kaže da mi ne možemo da se poredimo sa najrazvijenijim zemljama sveta, ali da je važno da se posmatramo u odnosu na region i ako smo tu prvi - dobro je.
"Nismo mi tu bili doskora, isplivali smo. Ali to je delimično i zbog politike jakog dinara. Već nekoliko godina je evro na istom nivou. Može da stoji na tom nivou jer imamo priliv od naše dijaspore i direktnih stranih investicija na nivou od oko 10 odsto bruto društvenog proizvoda. Ne treba da budemo nezadovoljni, Slovenci i Hrvati realno sigurno žive znatno bolje od nas, ali ovo je statističko poređenje i dobro je da smo najbolji u okruženju", navodi Savić.
Dodaje da se statistika uzima okvirno.
A prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, više od 20 odsto građana u Srbiji je u riziku od siromaštva, dok je oko šest procenata u apsolutnom siromaštvu. Cene životnih namirnica su više i utisak potrošača je da su mnogi proizvodi jeftiniji u okruženju i Evropi nego kod nas. Bez obzira na podatke o statističkoj korpi, utisak je da sve manje možemo da kupimo za raspoloživi novac.
Prosečna potrošačka korpa je u maju iznosila oko 99.000, a prosečna neto zarada oko 86.000 dinara. Za minimalnu korpu trebalo je izdvojiti 52.000, a minimalna isplaćena plata je bila oko 40.000 dinara.
Dragoljub Rajić, direktor Mreže za poslovnu podršku, kaže za "Politiku" da je najnoviji izveštaj SB ipak pokazatelj statistike i da je potrebno da se uzme u obzir još parametara kako bismo dobili realnu sliku.
"Podaci koje obrađuje SB upoređuju se na osnovu izveštaja vlada, pa ta slika može biti ponekad i ulepšana. U Srbiji jedan od osnovnih uporednih parametara je naša potrošačka korpa koja nije realna. Zato ove podatke treba uzeti sa rezervom. Statistika pokazuje jedno, ali standardi koji se koriste od zemlje do zemlje nisu univerzalni, a i podaci se na nacionalnom nivou obračunavaju drugačije", objašnjava Rajić.
Realniji je pokazatelj zarada po glavi stanovnika i to je kriterijum relevantan da pokaže kako građani žive, bez obzira na razvijenost ekonomije i na želju zemalja da prikažu da je situacija dobra. Rajić dodaje da nije loše da se Srbija tako predstavlja jer je to korisno i za buduće investicije.
Smatra da je naš problem inflacija koja je veća u odnosu na države u okruženju. Prema statističkim podacima, zarade su nam nominalno veće, ali se realno vidi da je kupovna moć pala. To pokazuje i podatak da je promet u trgovinama na malo u junu pao za šest odsto u odnosu na isti period prošle godine.
"Prema statistici smo ispred drugih, ali svi vidimo da to nije u stvarnosti tako. Korpa koju obračunavamo nije realna jer u savremenom životu tročlane porodice učešće troškova usluga, na primer, nije na tako niskom nivou. Korpa, pravljena još pre nekoliko decenija, nije prilagođena ni onlajn kupovini, ni novim trendovima u potrošnji", zaključuje isti sagovornik.
Mladen Alfirović iz Nacionalne organizacije potrošača (NOPS), navodi da se ne može reći da potrošači žive bolje u odnosu na prošlu godinu i da je kupovna moć veća.
"To nam pokazuje i statistika potrošačkih prigovora koju mi vodimo. Primećujemo sve više onih koji se žale na cene, kako osnovnih namirnica, tako i robe široke potrošnje. Slažemo se sa ocenama ekonomista da je sadržaj prosečne potrošačke korpe zastareo i da mora da se prilagodi novim trendovima i navikama potrošača, posebno zbog velikog rasta onlajn trgovine i veće zastupljenosti usluga. Primećujemo da je sve više kupaca koje zanima cena, da se žale na akcije, a to je pokazatelj lošijeg standarda", napominje Alfirović.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Osam godina ne uspevaju da obnove nekoliko kilometara pruge - cena milionska sitnica
21.04.2025.•
4
Kineska kompanija China Civil Engineering Construction Corporation (CCECC) započela je 30. marta rekonstrukciju pruge Rasputnica G – Rakovica – Resnik u dužini od 7,5 kilometara.
DNEVNI KVIZ: 10 pitanja - pokažite znanje
21.04.2025.•
1
Nova sedmica i novi krug 021.rs dnevnog kviza je pred vama.
Strpljenje i opreznost: Očekuju se gužve na putevima
21.04.2025.•
0
Građani koji su putovali za vreme praznika vraćaju se kućama.
VIDEO: Pogledajte "najbolji dnevnik ikad" - studentski
21.04.2025.•
9
Studenti u blokadi Fakulteta dramskih umetnosti objavili su video pod nazivom "Najbolji dnevnik ikad".
Olivera Zekić: Studenti nisu nadležni da biraju REM niti da gase RTS
20.04.2025.•
24
Portparolka Regulatornog tela za elektronske medije (REM) Olivera Zekić izjavila je da studenti nisu nadležni da biraju članove tog tela ni da gase Radio-televiziju Srbije (RTS).
Brnabić: "Blokada RTS je krivično delo, blokaderi su sadisti koji maltretiraju žene"
20.04.2025.•
72
Predsednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić, izjavila je da je blokada Radio-televizije Srbije (RTS) "krivično delo za koje je propisana novčana kazna ili kazna zatvora".
Novi ambasador SAD u Srbiji Mark Brnović proslavio Uskrs u pravoslavnoj crkvi
20.04.2025.•
8
Novoimenovani ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Srbiji Mark Brnović proslavio je sa porodicom Uskrs u srpskoj pravoslavnoj crkvi u Finiksu.
VIDEO Šesti dan blokade zgrade RTS-a: Građani pristižu sa hranom, praznična atmosfera u Takovskoj
20.04.2025.•
5
Studenti u blokadi i građani koji ih podržavaju nastavili su da blokiraju zgrade Radio televizije Srbije (RTS) u Takovskoj ulici i na Košutnjaku.
Policija podnela krivičnu prijavu protiv motocikliste: Jurio 200 na sat - nasilnička vožnja
20.04.2025.•
2
Policija je zaustavila i isključila iz saobraćaja P.M. koji je na motoputu Valjevo-Lajkovac vozio motocikl brzinom od 202,2 kilometra na čas, na delu puta gde je ograničenje 80 kilometara na čas.
AMSS: Mali broj vozila na putevima širom Srbije, na granicama nema gužvi
20.04.2025.•
0
Uslovi za vožnju su dobri, a na putevima je veoma slab intezitet saobraćaja što je uobičajeno za Vaskrs, saopštio je danas Auto-moto savez Srbije (AMSS).
Protesti zahvatili veći deo Balkana, pa utihnuli: Studenti u Srbiji najistrajniji u zahtevima
20.04.2025.•
15
Prvih nekoliko meseci ove godine na Balkanu, obeležili su masovni protesti građana i studenata.
Posle Uskrsa pojačan saobraćaj na svim putnim pravcima
20.04.2025.•
0
Javno preduzeće "Putevi Srbije" saopštilo je da se "nakon Vaskrsa očekuje pojačan intenzitet saobraćaja na svim putnim pravcima u zemlji".
Đukanović (SNS): Zatvoriti Pravni fakultet ako je istina da studenti traže izbore
20.04.2025.•
79
Narodni poslanik SNS Vladimir Đukanović smatra da Pravni fakultet u Beogradu "treba zatvoriti" ukoliko je tačno da je studentski plenum izglasao da je "neophodno održati parlamentarne izbore u junu".
Samo pet odsto studenata na onlajn nastavi Medicinskog fakulteta u Nišu
20.04.2025.•
6
Studenti u blokadi Medicinskog fakulteta u Nišu objavili su da je u onlajn nastavi na tom fakultetu učestvovalo "svega pet odsto studenata".
Politika se pridružila Juronjuzu i provladinim medijima u osudi blokade RTS
20.04.2025.•
8
Nakon provladinih medija i saopštenja Juronjuz-a (Euronews) u kojem osuđuju blokadu RTS-a, a od kojeg se drugim saopštenjem ogradila grupa novinara te televizije, blokadu RTS osudio je list Politika.
Zbor radnika RTS: Hitno raspisati konkurs za članove REM
20.04.2025.•
7
Radnici Radio televizije Srbije (RTS) zatražili su, nakon održanog zbora, hitno raspisivanje konkursa za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM).
Ministar Bratina: Pad RTS-a bio bi državni udar
20.04.2025.•
11
Ministar informisanja i telekomunikacija Boris Bratina kaže da bi trebalo ispitati "sve okolnosti koje blokiranje njihovog funkcionisanja prate", navodeći da bi "pad RTS imao smisao državnog udara".
Doskorašnji predsednik SANU ispred RTS-a: Odnos vlasti prema akademskoj zajednici - autokanibalizam
20.04.2025.•
3
Doskorašnji predsednik Srpske akademije i umetnosti (SANU) Vladimir Kostić nazvao je danas "autokanibalizmom vlasti" njen odnos prema Univerzitetu i akademskoj zajednici.
Ko zapravo blokira RTS?
20.04.2025.•
23
Blokada zgrada RTS u Takovskoj i na Košutnjaku, koju studenti i građani sprovode već šesti dan, odraz je velikog nepoverenja u javni servis, kao i dugogodišnjeg neprofesionalnog i politički pristrasn
Rod pojedinih voćki skoro potpuno propao: Kojih i da li nas očekuje poskupljenje?
20.04.2025.•
5
U Srbiji bi prinosi kajsije, breskve, trešnje, rane sorte višnje i šljive zbog poznih prolećnih mrazeva i niske temperature mogli biti manji od 30 do 90 odsto, a negde čak i do 100 procenata,
DNEVNI KVIZ: 10 pitanja u danu odmora
20.04.2025.•
6
Nadamo se da odmarate, a 021.rs vam donosi dnevni kviz znanja.
Komentari 13
Casper
@Žuća Račundžija
@Ovo
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar