Pomorandže nikad skuplje, a limun sve jeftiniji: Profesor Rajić objašnjava zašto

Prepolovljen je rod pomorandži u SAD, Brazilu i Meksiku. Probleme u proizvodnji imaju i druge zemlje, poznati proizvođači tog citrusa.
Pomorandže nikad skuplje, a limun sve jeftiniji: Profesor Rajić objašnjava zašto
Foto: Pixabay
Nepovoljni vremenski uslovi i bakterijska bolest prepolovili su rod pomorandži u SAD, Brazilu i Meksiku. Veleprodajna cena soka od pomorandže skočila je u Americi na najviši nivo u svojoj istoriji. Berzanske cene soka od narandže najviše su od 1966. godine, tj. od kada se trguje ovim dobrom. 
 
Florida, koja proizvodi 90 odsto od ukupne količine soka od narandže u SAD, prošle jeseni je bila pogođena velikim uraganima i to dva puta. Zbog toga se očekuje da će upravo proizvodnja u ovoj američkoj saveznoj državi biti najmanja u poslednjih 100 godina.
Šef katedre za menadžment u agrobiznisu na Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu Zoran Rajić kaže za RTS da su za cenu pomorandže na svetskom tržištu ključni pre svega klimatski faktori. Objašnjava i zašto je limun nikada jeftiniji.
 
"Zemlje od kojih mi najviše uvozimo pomorandžu suočavaju se sa sušom i nedostatkom radne snage. U Španiji je sad čak zbog suše zabeleženo i krčenje pojedinih zasada. Turska još nije stigla sa pomorandžama, ipak treba da znamo da je ovo predsezona, tako da u decembru će biti onaj glavni udar kada je reč o samoj berbi. U Grčkoj, opet, zbog problema sa sušom, plodovi su sitniji i nemaju dovoljno soka", objašnjava profesor.
Cene pomorandži na tržištu
 
Ističe i da je cena u pojedinim regionima Grčke povećana čak sedam puta. Tako je na Peloponezu, u regiji Argos, cena bila oko pet centi, a sada je stigla do 27 centi. 
 
Cena pomorandži na berzi krajem oktobra je bila osam dolara, u međuvremenu se snizila, ali je i dalje viša za skoro 60 odsto od početka godine.
 
Rajić objašnjava da ponuda i potražnja imaju svoj uticaj na cenu, ali i ukazuje da Meksiko i Brazil, koji su najveći proizvođači sokova, već dve godine imaju problema sa nabavkom sirovine.
 
"Naravno da se to sve reflektuje i na ostala tržišta. Čisto da znate da je ona cena na njivi koja se utvrđuje ove godine dva puta veća. Bilo je prošle godine oko 20 centi i sada je to 40 sa svim rizicima kada pogledate strukturu samog kvaliteta ploda", navodi profesor i dodaje da već stižu signali i sa nekih drugih tržišta.
 
Ukazuje i da je na ruskom tržištu, koje je ogromno, došlo do pomeranja tražnje i smanjene razlike između citrusa i cena drugog tropskog voća. Pored toga, došlo je do povećanja potrošnje papaje, manga, avokada, nekih proizvoda koji su bili nedostupni velikom broju potrošača.
 
I u Srbiji je cena pomorandže znatno viša, posebno u odnosu na druge citruse. Prošle godine ta cena se kretala, kada je reč o veleprodajnoj, do 70-75 centi, a već sada je između 85 i 90 centi.
 
Zašto je limun jeftin
 
S druge strane, limun je, čini se, nikada jeftiniji. Profesor objašnjava da su dva razloga za nižu cenu limuna.
 
 
"Sada je u toku berba sorte 'majer' koja nije za sok, a kada izađemo napolje videćemo da je još toplo i onda je i tražnja za limunom smanjena. Onda je logično da je cena limuna koja je prošle godine u ovo doba bila uvozna oko 70 centi, sada oko 40 centi. Cena mandarina je smanjena sa 85 do 90 centi na 55 do 58. I grejp je pao nekih desetak centi", ističe profesor.
Sok od pomorandže zlata vredan
 
Prošle godine Srbija je uvezla oko 104.000 tona citrusa, oko 39.000 tona pomorandži, limuna 28.000 tona i ukupna vrednost uvoza je bila oko 80 miliona. Ove godine uvoz je oko 66.000 tona, zaključno sa septembrom.
 
"Ja bih samo nešto napomenuo, u narodu postoji jedna mudrost koja kaže da sok od pomorandže ujutru vredi kao zlato, u podne kao srebro, a naveče kao bronza. Ja verujem da će njegova upotrebna vrednost biti velika u budućnosti, ali ne verujem i tržištu", navodi Rajić i dodaje da ne bi bilo dobro za nas kao potrošače da bude baš tih razmera.
 
Kada je reč o proizvodnji i izvozu jabuka, ukazuje da su već deceniju upozoravali da se polako zatvaraju neka tržišta, pre svega rusko, koje je podiglo ogromne zasade i zbog toga traže preorijentaciju naših proizvođača na neka druga tržišta.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Deks

    19.11.2023 11:53
    Skandalozne izjave profesora. Cela Evropa je uvela sankcije Rusiji, praktično je Rusija neprijateljska zemlja celoj Evropi a ovaj profesor se bavi analiziranjem ruskog tržišta!? Kupovni sok od čiste narandže je ustvari štetan - jedna čaša tog soka sadrži 18 kašika šećera! Što se tiče narodnih izreka o narandžama nema ih jer naš narod nije poznavao ovo voće pošto ne može da uspeva kod nas. Ali mnoge zaboravljene voćne vrste bile su itekako cenjene u narodu preko zime kao izvor vitamina C poput šipka (divlje ruže), gloginja, pasjeg trna itd.
  • nostradamus

    19.11.2023 10:44
    ajd sad ozbiljno
    to je zbog sunčevih pega i erupcija na jupiteru, nažalost isto važi i za cenu gasa, benzina i dizela. naravno samo u Srbiji. ostatak planete ne poznaje ovaj fenomen.
  • Свињорез

    19.11.2023 10:24
    Хоћете да кажете да у куповном соку од поморанџе има праве поморанџе?

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Ministar Bratina: Pad RTS-a bio bi državni udar

Ministar informisanja i telekomunikacija Boris Bratina kaže da bi trebalo ispitati "sve okolnosti koje blokiranje njihovog funkcionisanja prate", navodeći da bi "pad RTS imao smisao državnog udara".

Ko zapravo blokira RTS?

Blokada zgrada RTS u Takovskoj i na Košutnjaku, koju studenti i građani sprovode već šesti dan, odraz je velikog nepoverenja u javni servis, kao i dugogodišnjeg neprofesionalnog i politički pristrasn