Savet Evrope: Zemlje bivše Jugoslavije nisu se kako treba suočile sa zločinima ratova '90-ih
Neuspeh u potpunom suočavanju sa ratnim zločinima i temeljnim uzrocima sukoba '90-ih godina i dalje ima razorne posledice u zemljama bivše Jugoslavije.
Foto: Beta/AP
Tako se ocenjuje u izveštaju Saveta Evrope objavljenom danas.
"Skoro 30 godina posle ratova, koji su devedesetih doveli do raspada Jugoslavije, krajnje je vreme da se ostvare delotvorna pravda, reparacije i istina za žrtve, ali su pomirenje i socijalna kohezija i dalje daleko, a čini se da je i mir ugrožen", navodi se u izveštaju komesarke Saveta Evrope za ljudska prava Dunje Mijatović.
Vidljivo je nazadovanje u procesu suočavanja s prošlošću, što se poklapa sa opsežnijim padom nivoa poštovanja ljudskih prava i vladavine zakona u nekoliko zemalja u regionu, ukazuje se u Tematskom izveštaju u kojem se razmatraju dostignuća i nedostaci procesa suočavanja sa prošlošću i analiziraju faktori koji pozitivnijim efektima stoje na putu.
U dokumentu se navodi da suočavanje sa prošlošću obeleženom teškim kršenjima ljudskih prava nije puki osvrt u prošlost, već neophodni uslov za bolju sadašnjost i budućnost koja se zasniva na poštovanju ljudskih prava i vladavine zakona.
Podsećajući na nekoliko pionirskih pristupa, koji su se u regionu formirali i ostavili značajnu zaostavštinu u oblasti suočavanja sa prošlošću, Tematski izveštaj dodaje da je postojao odlučan stav da neće biti nekažnjivosti za "zverstva počinjena tokom ratova devedesetih, koja su u to vreme bila najgora u Evropi nakon Drugog svetskog rata".
U regionu su pokrenuti višeslojni napori u cilju obezbeđenja krivične odgovornosti, koju su činili jedan internacionalan krivični sud, domaća suđenja za ratne zločine i mehanizmi odgovornosti, bilo internacionalizovani, bilo hibridni.
Određeni broj izvršilaca najvišeg nivoa jeste izveden pred lice pravde, ali je odgovornost za zločine izvršene u ratu daleko od potpune.
Domaća i međunarodna suđenja su poslala jasan signal da pravda za teška kršenja ljudskih prava mora biti ostvarena, navodi se u Tematskom izveštaju koji je konstatovao da je region postao model za rešavanje problema nestalih lica, jer se pretpostavlja da je od procenjenih 40.000 lica koja su nestala tokom ratova, više od 70 odsto identifikovano.
Tako visokom stepenu rešavanja predmeta doprinelo je nekoliko faktora, uključujući čvrste zakonodavne i institucionalne okvire na državnom nivou, uz početnu podršku međunarodnih organizacija kao što su Međunarodni komitet Crvenog krsta, Međunarodna komisija za nestala lica, ali i delotvorno učešće porodica nestalih lica.
U Tematskom izveštaju se odaje priznanje i centralnoj ulozi civilnog društva i aktivista za ljudska prava u pomoći pri suočavanju sa teškom prošlošću obeleženu opsežnim kršenjima ljudskih prava.
Zahvaljujući hrabrosti i rešenosti žena koje su preživele silovanje i seksualno nasilje, došlo je do važnih novina na međunarodnom nivou u oblastima krivičnog prava, reparacija, odgovora na psihosocijalne potrebe preživelih, ocenjuje se u Tematskom izveštaju.
Zaostavština iz prošlosti i dalje lebdi nad regijom, navodi se, uz brojne procese tranzicione pravde koji ili stoje u mestu ili su nerešeni.
Skoro tri decenije nakon završetka ratova, uz žrtve, svedoke i osumnjičene koji stare i umiru, i
sa sve manje dostupnih dokaza, ističe vreme za ostvarenje pravde kroz domaće krivično gonjenje, a hiljade osumnjičenih tek treba da budu krivično gonjeni, upozorava se u izveštaju.
Uz veliki broj predmeta na čekanju, rad na procesu ostvarenja pravde i dalje se usporava, a državne strategije za ratne zločine ostaju nesprovedene.
Državni tužioci nisu proaktivni i često vode samo predmete koji se prosleđuju iz drugih zemalja, protiv niskorangiranih izvršilaca, ili protiv izvršilaca koji su pripadnici "drugih" etničkih grupa, konstatuje se u izveštaju.
Trenutna klima negiranja ratnih zločina i glorifikovanja ratnih zločinaca je nepovoljna za efektivno utvrđivanje državne odgovornosti, dok su zaštita svedoka i propisi o amnestiji i dalje izazov.
Jedna od ključnih prepreka pravdi je i minimalna ili nepostojeća pravosudna saradnja između nekih zemalja, što uključuje i njihovo odbijanje da izruče sopstvene državljane koji i dalje uživaju nekažnjivost, ponekad zahvaljujući činjenici da imaju dvojna državljanstva zemalja regiona.
Postoji alarmantan trend etnonacionalističkog diskursa, negiranja zločna i glorifikovanja ratnih zločinaca, što potkopava nastojanja u oblasti suočavanja s prošlošću.
Izuzetno zabrinjava što takvu praksu i odobravaju i aktivno slede političari na najvišem nivou, te je ona postala strategija za osvajanje glasova i ostanak na vlast, a ekstremne desničarske nacionalističke grupe podjednako doprinose takvom diskursu.
Određeni političari, verske vođe, javne ličnosti i istoričari aktivno učestvuju u istorijskom revizionizmu i pokušajima da se legitimizuju i cementiraju pozicije osuđenih ratnih zločinaca.
Izveštaj konstatuje da nove generacije odrastaju u podeljenim društvima, bez smislenih mogućnosti interakcije s pripadnicima drugih grupa, uče se da "druge" vide kao pretnju.
Zvanični nastavni planovi i programi za predmet istorija generalno izbegavaju obrađivanje teških kršenja ljudskih prava počinjenih protiv pripadnika drugih grupa, kao i druge osetljive teme.
Politika zvaničnih obeležavanja sećanja često je jednostrana, usmerena na slavljenje veterana i nacionalističkih narativa, s tendencijom negiranja patnje žrtava drugih etničkih grupa.
Još jedan izuzetno značajan elemenat koji potkopava procese suočavanja s prošlošću u regiji je to što se u proteklih nekoliko decenija vlasti ne bave stvarnim uzrocima ratova.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
VIDEO: Završen protest podrške prosvetarima u Beogradu - sutra novi, biće predati zahtevi
05.02.2025.•
0
Protest ispred Ministarstva prosvete u Beogradu je završen, uz najavu da će sutra biti održan još jedan.
Sud obustavio deo odluke advokata o štrajku: Naloženo im da rade u pritvorskim i hitnim predmetima
05.02.2025.•
0
Viši sud u Beogradu obustavio je od izvršenja deo odluke Skupštine Advokatske komore Srbije i potpunoj obustavi rada na mesec dana.
Vanja Grbić podržao studente: Oni su snaga potrebni za ozdravljenje
05.02.2025.•
0
Proslavljeni odbojkaš Vladimir Grbić uputio je podršku studentima u Srbiji.
Evrokomesarka Kos uputila pismo građanima Srbije: Potreban inkluzivan dijalog
05.02.2025.•
0
Odgovarajući na bojazni iz Srbije zbog trenutne situacije, evropska komeska za proširenje Marta Kos rekla je da evropska agenda Srbije nudi rešenja za mnoga otvorena pitanja.
Ko je Rod Blagojević koji se sastao sa Vučićem: Od guvernera do zatvora
05.02.2025.•
0
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se u utorak sa bivšim guvernerom Ilinoisa i bivšim robijašem Rodom Blagojevićem.
Preminuo glumac Dejan Matić
05.02.2025.•
0
Glumac Beogradskog dramskog pozorišta Dejan Matić preminuo je u 61. godini, potvrđeno je Tanjugu u BDP-u.
BIRN: U izgorelom domu za stare bili psihijatrijski pacijenti, čuvao ih nekvalifikovani sin vlasnika
05.02.2025.•
1
Osam osoba starosti između 47 i 92 godine umrlo je u domu "Ivanović" u Barajevu u požaru koji je izbio, kako se sumnja, zbog cigarete ili upaljača jedne od žrtava.
Najmanje desetoro povređenih u sudaru autobusa i automobila kod Negotina
05.02.2025.•
0
Najmanje deset osoba je povređeno u sudaru autobusa i automobila na Kobišničkom putu u Negotinu.
Brnabić: Samo u Srbiji ima kontradiktornost - Vučić nije nadležan, ali jeste kriv
05.02.2025.•
16
Predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić izjavila je da je Srbija jedina država na svetu u kojoj, kako tvrdi, opozicija ne želi izbore.
VIDEO Više hiljada građana na protestu penzionera u Beogradu: "Studenti su pamet i srce Srbije"
05.02.2025.•
12
Protest penzionera počeo je na Trgu republike u Beogradu, a pridružilo im se više hiljada građana koji podržavaju zahteve studenata u blokadi.
Vučević: Da rasteretim dušebrižnike - pitanje dana kada će moja ostavka biti konstatovana
05.02.2025.•
35
Premijer u ostavci Miloš Vučević rekao je da je pitanje dana kada će njegova ostavka biti konstatovana u Narodnoj skupštini i istakao da je to "nezaustavljiv proces".
Udruženje pedijatara Srbije: "Čini se da će sa ovakvim mladima svetu biti dobro"
05.02.2025.•
0
Udruženje pedijatara Srbije saopštilo je da podržava studentske zahteve i izražava poštovanje prema entuzijazmu, socijalnoj i intelektualnoj zrelosti i istrajnosti akademaca.
Italija vratila soju iz Srbije zbog povišenog nivoa aflatoksina
05.02.2025.•
7
Italija je sedma zemlja koja od početka 2025. godine, preko RASFF sistema za brzo uzbunjivanje i obaveštavanje o hrani, upozorava na povišen nivo aflatoksina u sojinom proteinu i proizvodima iz Srbije
Protest podrške prosvetarima danas ispred resornog ministarstva: Trpe pritiske zbog obustave nastave
05.02.2025.•
7
Na poziv fakulteta u Beogradu na kojima se školuju budući nastavnici, danas će se ispred Ministarstva prosvete održati protest podrške prosvetnim radnicima koji su obustavili rad.
Vučić penzionera sa invaliditetom pitao kada mu je iko više povećao penziju: Pa, desilo se više puta
05.02.2025.•
33
Prošle nedelje prilikom obilaska Rasinskog okruga Aleksandar Vučić razgovarao je sa građanima tog kraja kako bi čuo i, eventualno, brže rešio njihove probleme.
Profesor Banjac: Većina građana se greje na drva, jer je to najjeftinije
05.02.2025.•
8
Profesor Mašinskog fakulteta Miloš Banjac izjavio je da se više od 50 odsto stanovnika Srbije greje na drva što je i najjeftinije.
Odbila da ide na miting SNS, pa ukidaju njeno radno mesto
04.02.2025.•
27
"Čist revanšizam", tako najavu da će posle 30 godina njeno radno mesto biti ukinuto ocenjuje zaposlena u Centru za socijalni rad u Gadžinom Hanu Svetlana Stoilković.
Evroposlanik poručio studentima: Znajte da vaš glas daleko odjekuje
04.02.2025.•
9
Poslanik u Evropskom parlamentu Vladimir Prebilič pružio je podršku studentima koji protestuju u Srbiji.
Poverenik o objavljivanju podataka studenata: Postoje zakonska ograničenja za reakciju poverenika
04.02.2025.•
9
Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka ličnosti Milan Marinović kaže da ima negativan stav o objavljivanju podataka bilo koje ličnosti bez njenog pristanka ili zakonske osnove.
Komentari 6
Brajan
002211
Цане армоникаш
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar