
Srbija izdvaja najviše novca za odbranu u odnosu na susede: Saradnja sa NATO najdinamičnija
Iako nisu članice NATO, Srbija i BiH imale su dominantnu saradnju sa alijansom, pokazalo je istraživanje Beogradskog centra za bezbednosnu politiku objavljeno u publikaciji "Balkanski monitor odbrane"
To istraživanje ukazalo je i da Srbija, sa dva odsto u BDP, ima i dalje najveću potrošnju za odbranu među šest balkanskih država.
Kako se navodi u publikaciji, nijedna država članica NATO u regionu nije dostigla prag od dva odsto BDP-a za odbranu 2023. godine. Iako su Albanija i Severna Makedonija prvobitno planirale da budžet za 2023. dostigne taj čuveni prag, čini se da su stvarni rashodi u obe zemlje manji. Bosna i Hercegovina ima najnižu vojnu potrošnju u regionu, održavajući je čak ispod procenta, piše Euronews Srbija.
Kada je reč o međunarodnoj vojnoj saradnji, NATO je dominirao kao partner, a čak i Srbija, koja je vojno neutralna i vodi politiku balansiranja između velikih sila, ima najdinamičniju bezbednosnu saradnju sa NATO i SAD. O tome je, inače, početkom godine govorio i šef NATO kancelarije u Beogradu Đampjero Romano koji je je rekao da saradnja Srbije i NATO napreduje iz godine u godinu i dodao da su "bliže nego što na prvi pogled izgleda".
Još neke od stavki koje su objavljene u izveštaju BCBP tiču se stranih donacija, zastupljenosti žena u sistemima odbrane, ali i nivoima transparentnosti.
Upravo je transparentnost slaba tačka za sektore odbrane širom regiona. Čak je i aktuelni "lider" u ovoj oblasti, Hrvatska, zapravo zabeležila neznatno nazadovanje neobjavljivanjem detalja o svojim donacijama Ukrajini, za razliku od mnogih drugih članica NATO.
Kako se dodaje, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Severna Makedonija i Srbija su blagovremeno odgovorile na zahteve za pristup informacijama, dok je Albanija to učinila tek nakon reagovanja povernika za infomacije od javnog značaja, te ta zemlja ostaje najmanje transparentna u regionu.
Saradnja sa NATO
Ono što je primetno, kako se navodi u izveštaju, jeste naglo povećanje broja vežbi u odnosu na 2022. godinu u nekim zemljama. U odnosu na 2022. kada je Crna Gora učestvovala na 17 vojnih vežbi, ova zemlja je prošle godine učestvovala na njh 25.
I u Severnoj Makedoniji taj broj je skočio sa 20 na 31, a čini se da hrvatske vojne snage imaju još impresivniji skok. Prikupljanjem podataka sa sajta Ministarstva odbrane Hrvatske i plana koji je početkom prošle godine usvojila tamošnja vlada, broj vežbi je za godinu dana porastao sa 14 na 66. Ove vežbe su bile prilično raznolike ako se pogleda na njih pojedinačno, uključujući redovne trupe, specijalne snage, mornaricu, vazduhoplovstvo, vojnu policiju, sajber odbranu.
Ovi podaci pokazuju nekoliko novih činjenica. Prva - da je povećan broj vežbi verovatno proizvod rastućeg bezbednosnog nadmetanja između NATO i Rusije u Evropi. Druga - da zemlje Zapadnog Balkana u okviru svoje spoljne i bezbednosne politike žele da se promovišu kao lojalne i kooperativne članice NATO.
Kada je reč o Srbiji, učešće Vojske Srbije u međunarodnim vežbama, bilo bilateralnim ili multilateralnim, prošle godine je oblikovano odlukom Vlade Srbije od kraja februara 2022. da obustavi sve aktivnosti u vezi sa planiranjem, pripremom i izvođenjem vežbi sa stranim partnerima.
Ova odluka je doneta kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu.
Međutim, Vlada Srbije je prošle godine izuzela "Platinasti vuk 2023", vojnu vežbu koju su zajedno organizovali Evropska komanda SAD i Vojska Srbije, a čiji je domaćin bila Srbija, čime je postala jedina međunarodna vojna vežba u kojima je srpska vojska učestvovala 2023.
Inače, kako se navodi, Srbija ima najdinamičniju bezbednosnu saradnju sa NATO i SAD. Objašnjavajući ovo, istraživač iz BCBP Vuk Vuksanović za Euronews Srbija kaže da ima razlike između onoga što se radi na međunarodnom planu i onoga što se komunicira na unutrašnjem planu sa sopstvenim građanima.
"Uvek je bilo pitanje kako sa jedne strane pomiriti realnost toga da je Zapad dominantan akter na Zapadnom Balkanu, a sa druge strane pomiriti frustraciju, bes dela javnosti zbog sećanja na devedesete i nezavisnost Kosova i to je karakteristično i u ovom sektoru odbrane. Pitanje saradnje sa NATO alijansom je upravo jedan takav upečatljiv primer gde dolazi do tog razlaza između međunarodnih i unutrašnjih dimenzija", rekao je Vuksanović.
Državni sekretar Ministarstva odbrane Nemanja Starović poručio je da je vojna neutralnost Srbije zasnovana na odluci Narodne skupštine da u decembru 2007. godine usvoji Rezoluciju o zaštiti suvereniteta, teritorijalnog integriteta i ustavnog poretka Srbije.
"Opredeljenje za vojnu neutralnost je politička odluka koja izražva stav da zemlja nije zainteresovana za pristupanje postojećim vojnim savezima, ali i da će, bez obzira na to, nastaviti da razvija svoje spoljnopolitičke veze", rekao je Starović početkom ove godine.
Na pitanje koliko u datim geostrateškim okolnostima Srbija u želji za balansiranjem može da poseže sa Rusijom, a koliko za Kinom, Vuksanović kaže da vidimo da je od svih oblika saradnje sa Rusijom najviše utihnula odbrambena saradnja kao produkt rata u Ukrajini.
"S druge strane, maksimalni fokus Zapada je na Rusiju u takvim okolnostima. Srpsko rukovodstvo će možda biti više motivisano da zaigra na kinesku kartu, ali čak i to će biti dugoročni strateški problem ne samo za Srbiju nego za sve zemlje na svetu - kako funkcionisati u onom trenutku kada dođe na red američko-kineski hladni rat jer će Kina biti pitanje svih pitanja u odnosu sa SAD", rekao je Vuksanović.
Koliko Srbija izdvaja za odbranu?
Uočeni trend rasta izdataka za odbranu u Srbiji od 2016. godine je zaustavljen 2022, navodi se u izveštaju, pri čemu su rashodi pali ispod cifara zabeleženih u 2021. S obzirom na to da bilans stanja za 2023. godinu još nije usvojen, stvarni vojni rashodi još nisu dostupni.
Zakonom o budžetu je predviđeno je da vojna potrošnja u 2023. godini nastavi da raste i da čini 8,05 odsto udela u ukupnom iznosu rashoda. Takođe, na osnovu budžeta za 2024. godinu usvojenom krajem prošle godine, planirano je i da bude smanjen 1,3 odsto u odnosu na 2023.
Kako se navodi, budžet Srbije je podeljen na programe, prikazujući budžetska sredstva za određene oblasti kao i različite izvore sredstava.
Uprkos tome, dodaje se, budžet nije dovoljno raščlanjen i detaljan. Na primer, u okviru programa "Funksionisanje Ministarstva odbrane i Vojske Srbije" najveći deo budžeta se troši na nabavku naoružanja i opreme, ne precizirajući koje naoružanje i koju opremu.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
VIDEO Blokada RTS-a ušla u osmi dan: Studenti ostaju do ispunjenja zahteva
21.04.2025.•
1
Studentska i građanska blokada Radio televizija Srbije ušla je u osmi dan, zbog čega državni javni servis i dalje ne emituje redovan program.
Mortus pijan u audiju izazvao sudar u Bulevaru kralja Aleksandra: Imao 4,13 promila u organizmu
21.04.2025.•
0
Beogradska policija isključila je iz saobraćaja 46-godišnjeg N. K. koji je audijem, sa 4,13 promila alkohola u organizmu, izazvao sudar sa materijalnom štetom u Bulevaru kralja Aleksandra.
Mašinci u blokadi izglasali nepoverenje i ogradili se od studenta Vuka Nektarijevića
21.04.2025.•
2
Studenti u blokadi Mašinskog fakulteta su na hitnom, vanrednom plenumu izglasali nepoverenje studentu prve godine tog fakulteta Vuku Nektarijeviću, koji je učestvovao u Turi do Strazbura.
Studentski bunt u Srbiji tema i na Harvardu: Demokratija, protesti i budućnost evropskih vrednosti
21.04.2025.•
4
Panel diskusija o trenutnim društveno-političkim dešavanjima u Srbiji pod nazivom "Srbija na raskršću", biće održana u petak, 25. aprila na prestižnom Harvard Univerzitetu u Masačusetsu.
Patrijarh Porfirije uputio saučešće zbog smrti pape: "Bio je čovek koji je gradio mir i razumevanje"
21.04.2025.•
5
Patrijarh srpski Porfirije uputio je saučešće povodom smrti pape Franje, ističući da je on bio čovek koji je gradio mir i razumevanje među ljudima i narodima.
Zaposleni RTS-a: "Ko je u RTS-u odobrio tekst u kojem se studenti u blokadi porede sa nacistima?"
21.04.2025.•
6
Zaposleni u RTS-u, okupljeni oko neformalne organizacije "Naš protest" zahtevaju utvrđivanje odgovornosti za vređanje studenata u programu i ostavke odgovornih urednika koji su to omogućili.
Izborni uslovi i krah Radne grupe: Ko će da usvoji reformske zakone do 1. jula?
21.04.2025.•
4
U turbulentnim političko-društvenim okolnostima, u kojima se Srbija nalazi već mesecima, tema izbornih uslova ponovo se vratila u fokus.
Vladika Grigorije se oprostio od papa Franje: "Bio je hodočasnik milosrđa"
21.04.2025.•
0
Vladika Grigorije Diseldorfski oprostio se od papa Franje, poglavara Rimokatoličke crkve, dirljivim rečima na svom Instagram profilu.
Četvrti pokušaj konstituisanja Skupštine Kosova - propao
21.04.2025.•
0
Posle četvrtog pokušaja, kosovski parlament i dalje nije konstituisan jer kandidatkinja za predsednicu iz Samoopredeljenja Aljbuljena Hadžiu nije dobila dovoljan broj glasova.
Profesor Zec: Vučić bi morao da zna da je Univerzitet u Beogradu nešto najvrednije što Srbija ima
21.04.2025.•
16
Profesor Miodrag Zec ocenio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić mora da shvati da je beogradski univerzitet nešto najvrednije što Srbija ima.
FOTO, VIDEO Legendarni gitarista Stiv Vaj igrom reči čestitao Uskrs: "Vai s' Tinu"
21.04.2025.•
0
Legendarni gitarista Stiv Vaj čestitao je Uskrs na društvenoj mreži Fejsbuk i tom prilikom podelio svoje iskustvo sa proslavom Uskrsa u Srbiji.
Forum beogradskih gimnazija: Škole od sutra neće funkcionisati u punom kapacitetu
21.04.2025.•
0
Predsednica Foruma beogradskih gimnazija Ana Dmitrijević kaže da te škole od utorka, 22. aprila, ipak neće funkcionisati u punom kapacitetu, iako je u pojedinim kolektivima doneta da se nastava održi.
Savo Manojlović: Brnabić povredila Ustav
21.04.2025.•
2
Lider pokreta Kreni-Promeni Savo Manojlović tvrdi da je predsednica skupštine Ana Brnabić izvršila odbijanjem da u skupštinsku proceduru stavi narodnu inicijativu od 36.000 potpisa "povredila Ustav".
Akademska zajednica u pismu premijeru Macutu: Nova uredba ugrožava akreditovane programe
21.04.2025.•
2
Članovi Mreže akademske solidarnosti i angažovanosti pozvali su kolege iz akademske zajednice da svojim potpisom podrže otvoreno pismo novom premijeru, profesoru Medicinskog fakulteta Đuru Macutu.
Crkvenjakov o blokadi javnog servisa: Simbolično građansko hapšenje RTS-a jer je kršio zakon
21.04.2025.•
0
Bivši generalni direktor RTS-a Aleksandar Crkvenjakov izjavio je da je blokada te medijske kuće "njeno građansko hapšenje jer RTS ne daje realnu sliku stvarnosti".
Protest zbog izbora Dejana Vuka Stankovića za ministra: "Zvižduk dobrodošlice"
21.04.2025.•
4
Inicijativa Pobunjeni univerzitet pozvala je na protest protiv izbora Dejana Vuka Stankovića za novog ministra prosvete.
Novo proterivanje Hrvata iz Srbije: "Morate da napustite zemlju u roku od sedam dana"
21.04.2025.•
38
Nikola Francetić, državljanin Hrvatske koji u Beogradu živi i radi od 2018. godine, proteran je iz Srbije jer policija tvrdi da predstavlja "rizik po bezbednost države".
Koga prati Đuro Macut na mrežama? Nikoga - oglasila se Vlada Srbije
21.04.2025.•
9
Predsednik Vlade Srbije Đuro Macut nema profil ni na jednoj društvenoj mreži, saopštila je Vlada Srbije.
Mladić teško povređen - udaren vozilom stranke ministra Zukorlića
21.04.2025.•
8
Šesnaestogodišnji tinejdžer teško je povređen u saobraćajnoj nezgodi u kojoj je učestvovalo vozilo iz pratnje ministra Usamea Zukorlić.
Osam godina ne uspevaju da obnove nekoliko kilometara pruge - cena milionska sitnica
21.04.2025.•
7
Kineska kompanija China Civil Engineering Construction Corporation (CCECC) započela je 30. marta rekonstrukciju pruge Rasputnica G – Rakovica – Resnik u dužini od 7,5 kilometara.
DNEVNI KVIZ: 10 pitanja - pokažite znanje
21.04.2025.•
9
Nova sedmica i novi krug 021.rs dnevnog kviza je pred vama.
Komentari 6
Plaćač poreza
Дуле
Srzentije
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar