![Ombudsman: Zbog nasilja u školama promeniti zakon, uvesti društveno koristan rad za učenike Ombudsman: Zbog nasilja u školama promeniti zakon, uvesti društveno koristan rad za učenike](/images/dc2667d6ebcc1c5ff0e90c09e8d75138/300x175_Pasalic_Zoran_mc.jpg)
Treba li da se ukine opšti uspeh zbog pritisaka kod ocenjivanja: Kako je u drugim zemljama?
Slučaj nasilja nad nastavnicom biologije u beogradskoj OŠ, na koju je fizički nasrnula majka jednog učenika, nezadovoljna što mu je zaključena dvojka, otvorio je debatu.
Polemiše se da li treba uvesti standardizovane testove umesto izvođenja zaključnih ocena.
Pokrenuto je i pitanje čemu služi opšti uspeh koji se uz prosečnu ocenu opisuje rečima odličan, vrlo dobar, dobar, jer je upravo to najčešći motiv zbog koga se jure i poklanjaju ocene, mahom petice.
Svojevremeno je Forum beogradskih gimnazija tražio da se ukine zaključivanje ocena na polugodištu za srednjoškolce, budući da su te ocene birokratska stvar koja, po njihovom mišljenju, ništa ne znači, a dodatan argument u prilog ovom predlogu je činjenica da se ove ocene ne uzimaju u obzir prilikom zaključivanja na kraju školske godine.
I dok u Forumu smatraju da izviđenje zaključih ocena na polugodištu stvara pritisak i đacima i nastavnicima, Ministarstvo prosvete je ranije iznelo stav da bi se izostavljanjem zaključivanja ocena na kraju prvog polugodišta značajno smanjila informativna funkcija ocenjivanja koja je važna za učenike, roditelje ali i za školu.
Grupa stručnjaka sada predlaže da se ukine opšti uspeh, jer kvalifikovanje učenika kao odličnih, vrlo dobrih, dobrih, dovoljnih i nedovoljnih stvara đacima, roditeljima i nastavnicima pritisak oko ocena.
To dalje vodi u normalizaciju prakse poklanjanja ocena, nepravedan tretman učenika, razdore između nastavnika i sukobe između škola i roditelja, a nema nikakav praktičan značaj jer se za upis u srednje i u visoko obrazovanje računa prosek ocena.
Šta je opšti uspeh?
Opšti uspeh učenika od drugog do osmog razreda, kao i u srednjoj školi utvrđuje se na kraju prvog i drugog polugodišta na osnovu aritmetičke sredine zaključnih prelaznih brojčanih ocena iz obaveznih predmeta i iz izbornog programa (izuzev verske nastave i građanskog vaspitanja), kao i ocene iz vladanja.
Iskazuje se kao: odličan, vrlo dobar, dobar, dovoljan i nedovoljan. Pritom, odličan uspeh ima učenik koji je ostvario srednju ocenu najmanje 4,5; vrlo dobar između 3,5 i 4,49; dobar uspeh od 2,5 do 3,49, i dovoljan ako ima srednju ocenu do 2,49.
Manji pritisak
"Ukidanje opšteg uspeha ne košta ništa, može brzo da se uradi jer je potrebna izmena zakona i pravilnika, a definitivno bi smanjilo pritisak pri ocenjivanju. To nije jedino, ali je jedno od mogućih rešenja. Sada imate pritisak da se učeniku pokloni ocena da bi se zvao odličan ili vrlo dobar", kaže za Danas Jelena Teodorović, profesorka na Fakultetu pedagoških nauka Univerziteta u Kragujevcu, koja je sa grupom kolega učestvovala u kreiranju preporuka za unapređenje kvaliteta obrazovanja, među kojima je i ukidanje opšteg uspeha.
Ona se zalaže za to da se i u pojedinačnim predmetima ukine izvođenje zaključne ocene i zaokruživanje do pune ocene.
Kao primer navodi učenika sa prosekom 3,46 kome da bi imao zaključenu četvorku, nastavnik mora da pokloni ocenu, što nije pravedno, a ako to ne uradi imaće zaključenu trojku, kao i neko sa prosekom 2,50, što je takođe nepravedno jer je zakinut za 0,46.
"Zašto iz predmeta ne bi mogao da postoji samo prosek ocena koji bi se računao pri izvođenju ukupnog proseka na kraju određenog razreda, umesto da se učenici zovu odlični, vrlo dobri", pita sagovornica Danasa, koja je uverena da bi ove promene uticale na to da se smanji pritisak pri zaključivanju i poklanjanje ocena.
Dragica Pavlović Babić, profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu dodaje da bi ukidanje opšteg uspeha smanjilo pritisak i na nastavnike.
Ona ističe da je prosečna ocena finija, preciznija i objektivnija mera nečijeg postignuća, dok je svođenje na pet kategorija opšteg uspeha gruba mera za razvrstavanje sve dece koja se razlikuju po uspehu u velikoj meri.
"Ovako ipak nešto stavljate na širu skalu gde fine razlike u postignućima mogu bolje da se vide i gde svako ima utisak je ocenjen pravednije. U krajnoj liniji opšti uspeh zaista ne utiče na njihov kasniji plasman u srednju školu i u visoko obrazovanje, jer se pri upisu boduje prosečna ocena. Tako da opšti uspeh nema nikakvu upotrebnu vrednost, ali ima veze sa pravdom i osećajem zakinutosti, a na to su mladi ljudi veoma osetljivi", ističe Pavlović Babić.
Ona, međutim, misli da ova novina neće napraviti suštinsku promenu, jer, kako kaže, to nije prvorazredni uzrok nezadovoljstva, niti pokretač incidentnih situacija koje se gotovo svakodnevno dešavaju u školama, niti će biti lek za to.
Šta sa ocenjivanjem?
Na pitanje kako se sve to odražava na ocenjivanje jer, kakva god da je škola, na kraju se dođe do teme ocena, ona odgovara da je to velika priča koja ima mnogo različitih rešenja.
"Možete kao u nekim sistemima da ocenjivanje potpuno isključite iz škole i da ocena bude eksterna i objektivna, tako što bi se na kraju određenog perioda školovanja radili testovi, razvijeni u specijalizovanim institucijama, koji su dobro odmereni, standardizovani i dobro kalibrirani. Mi nemamo u sistemu nijednu takvu meru. Završni ispit ne služi čak ni za upis u srednju školu, jer se na kraju najveći broj učenika upiše po prvoj želji kakav god ima školski uspeh i koliko god poena ostvario na tom testu. I onda taj jedan jedini instrument koji imamo ne obavlja svoju funkciju", navodi ona.
Ističe da je izuzetak manji broj škola i smerova koji su konkurentniji i gde je važno upasti na rang-listu, ali da smo svedoci da je sve manje takvih škola.
Da li je bolje imati standardizovane testove ili kombinaciju uz nastavničko ocenjivanje, ako često čujemo da su ocene te koje utiču na motivaciju učenika za učenje, upitali su iz redakcije Danasa.
"Tačno je da smo navikli da nas testovi ili ocena pokreću na neko učenje. Meni se čini da je dobro imati nastavničko ocenjivanje tokom cele godine. Ne mora ocena da bude iskazana od jedan do pet, može i od jedan do 10, ili do 100. Ne mora čak ni mumerički da se iskaže, jer čim nešto kvantifikujete vi to svodite na neku kategoriju. Možete da date ocenu koja je kvalitativna, kao što smo imali pokušaje uvođenjem opisnog ocenjivanja u prvom razredu. Nastavnici mogu da ispituju i ocenjuju spram standarda, a format ocene je nešto o čemu može da se pregovara. Ocena može da bude iskazana na mnogo načina. Recimo, preko neke ček liste gde će gradivo i zahtevi biti podeljeni na mnogo manjih jedinica koje će ukljivati i odnos učenika prema predmetu, aktivnost na času i različite aspekte postignuća. Jednu oblast možete da ocenite pomoću 20 ili 30 pokazatelja preko te ček liste. Ne moramo da ocenjujemo od jedan do pet", navodi Pavlović Babić.
Ona smatra da je dobro imati kombinaciju standardizovanih testova i nastavničkog ocenjivanja, jer su nastavnici svakodnevno sa đacima i mogu da ih prate, da reaguju na promene, da ih podstaknu i motivišu na napredak.
Navodi i primere ocenjivanja u različitim obrazovnim sistemima.
"U Americi je ocenjivanje preko ček-lista i slovno sa širim rasponom, u Finskoj nema numeričkih ocena do šestog razreda i tada se prvi put na kraju tog razreda pojavljuju nacionalni testovi koji su selekcija za više nivoe obazovanja. U Holandiji je sve zasnovano na eksternom testiranju, testove pravi njihova nacionalna kuća koja se time bavi. U svakom slučaju, u zapadnoevropskim sistemima je učešće eksternih testova značajno veće nego u Srbiji. Kod nas je ocenjivanje isključivo nastavničko i ma kakvi bili pravilnici, ono je ipak impresionističko. Nije zasnovano na standardima koji su javno dostupni nego na kriterijumima koje nastavnik formira od odeljenja do odeljenja i od slučaja do slučaja", dodaje Pavlović Babić.
Tekst u celosti čitajte na portalu Danasa.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Brnabić pre razgovora s Nemcima o litijumu: "Mi smo svetski prvaci u propuštanju šansi"
03.07.2024.•
3
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je danas, uoči sastanaka sa zvaničnicima u Berlinu, da će jedna od tema razgovora biti i iskopavanje litijuma.
VIDEO: Vučić pozvao "Ne damo Jadar" na poligraf o tome ko je plaćenik, sada stigao i odgovor
03.07.2024.•
6
Udruženje "Ne damo Jadar" danas je na svom Tviter nalogu objavila da porodica Petković, "Marijana i Nebojša prihvataju izazov za poligraf sa Aleksandrom Vučićem".
U Srbiji povećan broj penzionera u odnosu na decembar: Ima ih 2.000 više
03.07.2024.•
0
Na aprilskom platnom spisku Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) bilo je 1.653.330 penzionera, što je za oko 2.000 više nego u decembru prošle godine.
Drogirani motociklista na neregistrovanom motociklu prošao kroz crveno i ignorisao policiju
03.07.2024.•
0
Policija u Novom Pazaru isklјučila je iz saobraćaja trojicu vozača starosti 33, 40 i 18 godina koji su upravlјali vozilima pod dejstvom alkohola ili droga.
Poslanica Perić Diligenski novčano kažnjena zbog opomene Brnabić na sednici Skupštine
03.07.2024.•
1
Odbor za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja odlučio je većinom glasova da poslanica sa liste "Srbija protiv nasilja" Tijana Perić Diligenski bude novčano kažnjena.
Forum stručnih srednjih škola: Najpopularnije su medicinske škole - ti mladi će otići iz zemlje
03.07.2024.•
8
Forum srednjih stručnih škola saopštio je da se iz upisa u prvi razred srednje škole za školsku 2024/2025. može zaključiti da je popularnost medicinskih škola i dalje najveća.
Ruski kulturni centar otvoren u Čačku
03.07.2024.•
5
Ruski kulturni centar, koji će imati školu ruskog jezika, biblioteku s delima autora iz te zemlje i kancelarije za kulturno-ekonomsku saradnju i za rusku nacionalnu manjinu, otvoren je u Čačku.
Vučić nakon sednice kolegijuma Generalštaba: Nismo zadovoljni brojem ljudi u vojsci u Vojvodini
03.07.2024.•
33
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas posle sednice proširenog kolegijuma Generalštaba da su zadovoljni modernizacijom i opremljenošću Vojske Srbije.
Muškarac i žena povređeni u nezgodi na auto-putu kod Ljiga
03.07.2024.•
0
Dve osobe povređene su u saobraćajnoj nezgodi koja se jutros oko 8 časova dogodila kod Ljiga, na auto-putu "Miloš Veliki".
Da li u Srbiji treba da bude organizovan referendum o litijumu?
03.07.2024.•
65
Referendum o iskopavanju litijuma u Srbiji ne može da bude opcija u zemlji u kojoj je izborni proces kompromitovan, a institucije ne kažnjavanju korupciju.
Starović: Srpska strana ne sme biti ta koja će odustati od pregovora sa Prištinom
03.07.2024.•
6
Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Nemanja Starović izjavio je da koliko god Beograd bio nezadovoljan razvojem dijaloga sa Prištinom, ne sme odustati od pregovora.
Policija Srbije će tokom leta raditi sa hrvatskim kolegama u Istri
03.07.2024.•
2
Policajci iz Srbije tokom leta boraviće u Istri gde će raditi sa hrvatskim kolegama u okviru projekta "Sigurna turistička destinacija", saopštila je Policijska uprava istarska.
Dačić: Građani da ne strahuju, istaknuti vehabisti se nadziru
03.07.2024.•
12
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da građani nemaju razloga da strahuju i naveo da se detaljno sprovode sve potrebne akcije posle terorističkog napada u Beogradu.
Koje je legalno oružje u slobodnoj prodaji u radnjama u Srbiji: Samostrel, elektrošokeri...
03.07.2024.•
8
U radnjama u legalnoj prodaji je i "jače vazdušno oružje" u koje spada i samostrel sa projektilom bržim od 200 metara u sekundi.
Više od 1.700 srpskih vozačkih dozvola zamenjeno za kosovske: Rok ističe 9. avgusta
03.07.2024.•
4
Na Kosovu je u toku proces zamene srpskih vozačkih dozvola, koje koriste uglavnom Srbi sa Kosova, za kosovske i do 1. jula izvršena je konverzija njih 1.713, objavio je Kontakt plus radio.
EU ponovo pozvala Srbiju da uvede sankcije Rusiji
03.07.2024.•
10
EU ponovo je pozvala Srbiju da uvede sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu, nakon što je Beograd ugostio zamenika ministra spoljnih poslova Rusije Aleksandra Gruška.
Đukić Dejanović: Uskoro konkurs za zapošljavanje više od 1.300 prosvetara
03.07.2024.•
19
Ministarka prosvete Slavica Đukić Dejanović najavila je da će osnovne i srednje škole u narednom periodu raspisati konkurse za prijem u radni odnos 1.312 ljudi.
Svi učenici Olimpijskog tima Srbije osvojili nagrade na matematičkom kampu u Kini
03.07.2024.•
5
Svi učenici Olimpijskog tima Srbije, koji su učestvovali na 2. Međunarodnom matematičkom letnjem kampu u Kini, osvojili su nagrade.
Još mesec dana za prijave u Kobre za platu od 220.000 dinara: Obuku završi samo trećina kandidata
03.07.2024.•
15
Ostalo je još manje od mesec dana za sve one koji bi hteli da se prijave na konkurs za prijem u odred Vojne policije specijalne namene "Kobre" i 72. brigadu za specijalne operacije.
Ambasador Izraela: Srbija za nas najbezbednija zemlja u svetu, nema opravdanja za teroristički akt
02.07.2024.•
2
Ambasador Izraela u Srbiji Jahel Vilan izjavio je u intervju za RTS da je Srbija najbezbednija zemlja u svetu za Izraelce.
Analitičari: Može li Vučićevo pristajanje na kopanje litijuma ozbiljno da poljulja njegov režim
02.07.2024.•
31
Ponovo aktuelizovana priča ili namera prihvatanja otvaranja rudnika litijuma, otvara pitanja poput tog da li protesti protiv iskopavanja litijuma mogu da na ozbiljan način poljuljaju režim.
Komentari 32
Nina
Kakva je to priča?
Život je
borba da uz pritisake funkcionišete najbolje što možete,
pun je spoticnja ,padova i uspona , donošenja dobrih i loših odluka,uspeha ...i nada sve nepravde ..
Nećemo našu decu praviti debilima,moraju da se naučite životu ,mudrosti da promene šta mogu a prihvate šta ne mogu promeniti uz sopstveno znanje..
Samo tako će uspeti da kroz život koračaju samouvereni i zadovoljni i samoostvareni...
Roditelji nema šta da traže u školama,bolje da pomognu svojoj deci da se bolje organizuju i više uče jer samo uz znanje je ceo svet njihov....
Nada
Tanja
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar